Barel sirove nafte za isporuke u studenom u Londonu je tako pojeftinio 79 centi, na 106,35 dolara. Na američkom tržištu njegova je cijena pala 94 centa, na 83,51 dolara.
Cijene nafte u utorak su skočile više od tri posto, poduprte očekivanjima da će europski dužnosnici odlučnije rješavati dužničke krizu u perifernim članicama eurozone, posebice Grčkoj. To je umanjilo strahove o prognozama potražnje.
Planovi su u međuvremenu naišli na otpor u Njemačkoj a pojavili su se i znakovi podjela unutar eurozone oko uvjeta novog paketa pomoći za Grčku.
Analitičar švicarskog Petromatrixa Olivier Jakob smatra da cijene naglo skaču i padaju zato što ulagači i analitički mehanizmi ne uspijevaju efikasno tumačiti vijesti iz domene politike.
"Trgovinski uređaji ne razumiju složenost Europe, pa cijene prvo naglo skaču a onda naglo padaju", rekao je.
Tržište će u drugom dijelu dana preusmjeriti pozornost na podatke američke vlade o zalihama u prošlom tjednu. Očekuje se rast zaliha sirove nafte.
"Visoke razine zaliha mogle bi pritisnuti cijene budući da će se ovog tjedna vjerojatno pojaviti izgubljeni bareli, koji su nedavno uzrokovali pad zaliha", rekao je analitičar frankfurtskog Commerzbanka Carsten Fritsch.
Nagli rast američkih zaliha benzina u prošlom tjednu, za čak 4,6 milijuna barela, pokvario je u utorak raspoloženje na tržištima. Očekivao se njihov rast za samo jedan milijun barela.
U međuvremenu je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) na svojim internetskim stranicama objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u utorak porasla 2,72 dolara u odnosu na prethodni radni dan, i iznosila je 104,53 dolar.