PRAG - Predsjednica zastupničkog doma češkog parlamenta Miroslava Nemcova kazala je u četvrtak u Pragu da se zalaže za zajedničko glasovanje o hrvatskom Ugovoru o pristupanju Europskoj uniji i češkom izuzeću iz Lisabonskog ugovora. "Postoje dva stajališta. Češka Republika već je dosta ranije navijestila da će tražiti izuzeće. Sada čekamo mišljenje pravnika te očekujemo da se oni izjasne hoće li glasovanje biti zajedničko ili odvojeno. Ja osobno podržavam zajedničko glasovanje ali vidjet ćemo šta će oni reći", rekla je Nemcova za Hinu nakon sastanka s predsjednikom Hrvatskog sabora Lukom Bebićem. Hrvatska bi trebala potpisati Ugovor o pristupanju u prvoj polovici prosinca, nakon čega slijedi postupak ratifikacije u zemljama članicama EU-a, između ostalih i u Češkoj. Zasad nije sigurno hoće li se u češkom parlamentu održati zajedničko glasovanje o hrvatskom Pristupnom ugovoru i o češkim izuzećima iz Europske povelje o temeljnim pravima i slobodama, koja je sastavni dio Lisabonskog ugovora, a ishodio ih je predsjednik Vaclav Klaus 2009. godine. U Bruxellesu je preliminarno bilo dogovoreno da se češko izuzeće pridoda tekstu Pristupnog ugovora Hrvatske s EU-om te na taj način usvoji u svim zemljama Unije. Međutim, češki ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg nedavno je izjavio da ta dva glasovanja ipak neće biti povezana, pojasnivši da se radi o dvije različite vrste ugovora. Predsjednik Hrvatskog sabora izrazio je uvjerenost da će se, bez obzira na ishod tih previranja na češkoj unutarnjopolitičkoj sceni, hrvatski Ugovor o pristupanju ratificirati na vrijeme, tim više jer sve strane u Češkoj podupiru hrvatsko pristupanje i oko toga nemaju rezervi. Bebić je kazao nakon razgovora da se razgovaralo i o područjima gdje se suradnja može proširiti i unaprijediti, spomenuvši ulaganja u gospodarstvo, energetiku, infrastrukturu i područje turizma. Bebić je u četvrtak doputovao u dvodnevni službeni posjet Češkoj tijekom kojega se, osim s Nemcovom, susreo i s potpredsjednikom Odbora za vanjsku politiku i predsjednikom Skupine prijateljstva Češka-Hrvatska u zastupničkom domu parlamenta.
BEOGRAD - Državni tajnik u srbijanskome ministarstva pravosuđa Slobodan Homen u četvrtak je, govoreći o optužnicama protiv hrvatskih dužnosnika i branitelja zbog navodnog zločina u Vukovaru, izjavio kako svi za koje postoji dokaz da su izvršili kazneno djelo trebaju biti procesuirani te zatražio od ministarstava pravosuđa da se ne miješaju u te postupke. Ministarstva pravosuđa Srbije i Hrvatske ne trebaju se miješati u postupke koji se vode za ratne zločine, a svi trebaju biti procesuirani neovisno o tome koju dužnost obavljaju, izjavio je Homen kako prenose srbijanski mediji. "Kako to vrijedi za predstavnike srpskoga naroda, tako treba vrijediti i za predstavnike hrvatskoga", kazao je Homen u izjavi koju prenosi srbijanska agencija Tanjug, dodavši da, ukoliko ima dovoljno dokaza da su osumnjičeni izvršili kazneno djelo, svi trebaju biti procesuirani. Izražavajući uvjerenost da srbijansko državno odvjetništvo za ratne zločine raspolaže dovoljnom količinom dokaza protiv osumnjičenih što će se, po njegovim riječima, vidjeti tijekom postupka, Homen je izjavio kako svi trebaju biti svjesni da netko prvo mora biti uhićen i izručen Srbiji kako bi došlo do suđenja. Bivši ministar unutarnjih poslova Ivan Vekić u srijedu je izvijestio javnost kako je putem osječkog općinskog suda zaprimio optužnicu vijeća za ratne zločine beogradskog suda koja ga, s još 40-ak osoba, tereti za kaznena djela ratnog zločina i genocida. Rekao je kako je riječ o prepisanoj skupnoj optužnici srbijanskog vojnog tužiteljstva iz 1992., a da se za ta kaznena djela, uz ostale, terete Vladimir Šeks, Branimir Glavaš i Tomislav Merčep te vukovarski branitelji.
SUBOTICA - Vodstvo hrvatske manjine u Srbiji nije zadovoljno ishodom zasjedanja Mješovitoga međudržavnoga odbora za praćenje ostvarivanje prava srpske i hrvatske manjine u Srbiji i Hrvatskoj, jer ključni problemi ove zajednice – zastupstvo u srbijanskome parlamentu i tiskanje školskih udžbenika na hrvatskom – nisu riješeni, prenose u četvrtak mediji na hrvatskom u Vojvodini.
U Šidu je 19. i 20. rujna zasjedao Mješoviti međudržavni odbor Srbije i Hrvatske, u čijemu je radu uz čelnike srpske i hrvatske manjine sudjelovalo trideset predstavnika hrvatskih i srpskih državnih institucija. "Mislim da je veoma malo učinjeno u odnosu na prethodni sastanak u lipnju prošle godine. Srpska je strana realizirala samo nekoliko preporuka, što je vjerojatno odraz stagnacije u odnosima dviju država“, izjavio je član odbora, predsjednik Hrvatskog nacionalnoga vijeća Slaven Bačić. Dodao je kako nema pomaka glede zahtjeva hrvatske manjine da joj Srbija, kao što je to uradila Hrvatska za srpsku manjinu, osigura zajamčeni zastupnički mandat u srbijanskome parlamentu. To je potvrdio i predstavnik srpske strane u odboru Janko Veselinović koji je, kako prenose mediji na hrvatskome jeziku u Vojvodini, izjavio kako Srbija još nema rješenje za taj zahtjev hrvatske manjine.
TRIPOLI - Snage odane novoj libijskoj vladi zauzele su sve četvrti grada Sabe, dosadašnjeg uporišta simpatizera svrgnutog vođe Moamera Gadafija te istražuju izvješća prema kojima je Gadafi možda napustio grad, izvijestio je četvrtak glasnogovornik Nacionalnog prijelaznog vijeća (NTC). "Naši ustanici sada kontroliraju sto posto grada Sabe, unatoč tomu što postoje još neka mjesta s kojih snajperisti pružaju otpor", rekao je glasnogovornik NTC-a. "Činimo sve što možemo da bismo našli tiranina Gadafija. Ovdje se nagađa da je pobjegao iz Sabe, no ne možemo ih potvrditi", kazao je.
TEHERAN - Proturaketni štit NATO-a, čije je radare Turska pristala primiti na svojem tlu, namijenjen je prvenstveno zaštiti Izraela i predstavlja "prijetnju" za Iran, optužio je u četvrtak iranski ministar obrane Ahmad Vahidi. "Instaliranjem tog radarskog sustava u Turskoj želi se zaštititi cionistički režim", izjavio je general Vahidi, upitan o turskoj odluci. "Nećemo dopustiti nijednoj stranoj sili da prijeti našim interesima, i odlučno ćemo odgovoriti na svaku prijetnju", dodao je ministar koji je sudjelovao na svečanom obilježavanju 31. obljetnice rata Iran-Irak (1980.-88.). Turska je početkom rujna pristala primiti radarski sustav NATO-a namijenjen detektiranju eventualne raketne paljbe na Europu s Bliskog istoka, izričito namijenjen suprotstavljanju bilo kakvoj iranskoj prijetnji.
RIM/ZAGREB - Milansko tužiteljstvo u četvrtak je zatražilo privođenje talijanskog premijera Silvija Berlusconija zbog afere s prisluškivanjem telefona članova oporbene ljevice, što bi moglo pokrenuti još jedan proces protiv šefa vlade, javile su agencije. Ako optužnica bude podignuta, bit će to četvrti sudski postupak protiv Berlusconija, nakon afere Mills u vezi potkupljivanja svjedoka, Mediaset zbog fiskalne pronevjere i Rubygate, zbog prostituiranja maloljetnice i zloporabe ovlasti. U najnovijem slučaju, sadržaje telefonskih razgovora je krajem 2005. objavljivao list u Berlusconijevom vlasništvu, Il Giornale. Istovremeno, talijanski parlamentarni zastupnici glasovali su u četvrtak protiv zahtjeva za uhićenjem bivšeg pomoćnika ministra gospodarstva Giulia Tremontija zbog optužbi za korupciju, poštedjevši premijera Silvija Berlusconija mogućeg neugodnog poraza u donjem domu parlamenta. Tužitelji su tražili ukidanje parlamentarnog imuniteta za Marca Milanesea za kojeg tvrde da je primio 450.000 eura i vrijedne poklone poput nakita, luksuznih automobila i provoda u New Yorku, u zamjenu za informacije o jednoj kriminalnoj istrazi, a o kojoj je imao saznanja u svojstvu bivšeg pripadnika financijske policije. Iako ukidanje imuniteta ne bi imalo direktan učinak na vladu, bila bi to još jedna neugodna epizoda za vlast desnice, u trenutku kada je Standard and Poor's smanjio kreditni rejting zemlje i kada je šef vlade upleten u seksualne skandale. Tremonti nije upleten u slučaj korupcije svog bivšeg pomoćnika, ali mu je ugled ozbiljno narušen.
TRIPOLI/BANI VALID - Libijski ustanici pronašli su kemijsko oružje u pustinjskom uporištu svrgnutoga libijskog vođe Moamera Gadafija, no posustaju oko uporišta Bani Valida i Sirta gdje vlada metež i nedostatak streljiva, javljaju u četvrtak agencije uz vijest o pronalasku 23 milijarde dolara imovine u Libijskoj središnjoj banci. Glasnogovornik vojske Libijskoga nacionalnog prijelaznog vijeća (NTC) Fathi Bašaaga rekao je da su osvojili Džufru, 700 kilometara jugoistočno od Tripolija i "pronašli skladište kemijskog oružja". "To skladište sada nadziru naši borci", rekao je, no vijest nema potvrde iz neovisna izvora, piše Reuters i podsjeća da je Libija trebala uništiti sve zalihe kemijskog oružja po sporazumu sa Zapadom iz 2004., kad se odrekla nuklearnog programa. No Organizacija za zabranu kemijskog oružja ocijenila je da je Gadafi zadržao 9,5 tona bojnog otrova iperita na tajnoj lokaciji. Gadafiju odane snage pružaju otpor u najjačim svojim uporištima Bani Validu, jugoistočno od Tripolija, te u Gadafijevu rodnome gradu Sirtu. NATO je za tri mjeseca produljio zračnu operaciju nad Libijom kako bi pomogao pobunjenicima da osvoje cijelu zemlju, no agencije u četvrtak javljaju o kaosu među ustanicima, gdje je bilo zadnjih dana velikih gubitaka i panična povlačenja.
BRUXELLES - NATO-ovi dužnosnici u četvrtak su izvijestili kako su sigurni da bi mogli uspješno zaključiti misiju u Libiji u roku od 90 dana, što je razdoblje na koje je misija NATO-a produžena dogovorom postignutim u srijedu. "Duboko sam uvjeren da misiju možemo s uspjehom završiti unutar jučer dogovorenog razdoblja", rekao je zapovjednik NATO-ovih operacija u Libiji, general Charles Bouchard na konferenciji za novinare. Bouchard je izjavio kako bi se NATO-ova misija trebala nastaviti sve dok bude postojala opasnost za civile u toj zemlji. Zemlje članice NATO-a u srijedu su se složile u pogledu produljenja prethodno dogovorenog mandata Saveza, koji je trebao isteći 27. rujna, za još 90 dana. To je drugo produljenje misije u Libiji, gdje je NATO preuzeo punu kontrolu 31. ožujka.
LONDON - Utemeljitelj internetske stranice WikiLeaks Julian Assange oštro je u četvrtak osudio "oportunističko" izdavanje njegove autobiografije u izdanju izdavačke kuće "Canongate", unatoč njegovim nastojanjima da spriječi pojavu knjige u prodaji. "Objavljivanjem ovih informacija protiv moje volje, Canongate nije poštovao naš ugovor, izdao je moje povjerenje, moja prava i jamstva koja su mi dali. Knjiga je trebala govoriti o borbi mojeg života, o borbi za pravdu, no na kraju je sve ispalo drukčije. Događaji koji su pratili neautorizirano objavljivanje moje autobiografije nemaju nikakve veze sa slobodom informiranja. Riječ je o čistom oportunizmu i o dvoličnosti: nasamariti ljude i dignuti dobru lovu", stoji u Assangeovu priopćenju. Kako su kazali predstavnici izdavačke kuće Canongate, knjiga pod nazivom "Julian Assange: Neautorizirana autobiografija" plod je 50 sati razgovora s Assangeom, realiziranih u njegovu domu u Britaniji gdje očekuje odluku o švedskom zahtjevu za izručenjem. 40-godišnji Assange optužen je zbog navodnih seksualnih prijestupa. Iz Canongatea su objavili kako je Assange u lipnju pokušao poništiti ugovor s njima, no već je potrošio predujam koji je od njih dobio za podmirenje sudskih troškova. "Potom smo odlučili da ćemo poštovati ugovor i objaviti knjigu", stoji u priopćenju Canongatea te se dodaje da izdavačka kuća radi na rješavanju autorskih prava.
GRAZ - Bosanski muslimani kane u Grazu graditi prvu džamiju u Štajerskoj, a uza nju i kulturni centar, javlja austrijska novinska agencija APA. Projekt austrijskog arhitekta Gerharda Springera pobijedio je na natječaju, a sadržavat će i stilizirani minaret koji neće imati praktičnu funkciju. Oko 800 obitelji bosanske muslimanske zajednice u Grazu kupilo je od grada 8000 četvornih metara prostora na kojem će već sljedeće godine započeti gradnja projekta "islamskoga kulturnog centra", kazao je Mahdi Mekić, glasnogovornik muslimanske zajednice u Štajerskoj. Građevina će se prostirati na oko 4000 četvornih metara, uključit će džamiju od 400 četvornih metara, višenamjensku dvoranu, dječji vrtić, školu, restoran te trgovine i urede. Bosanska muslimanska zajednica taj će projekt "sama financirati, uz dobrovoljne priloge i zajmove", rekao je Mekić, dodavši da su do sada prikupili oko 700.000 eura.
MONS - Belgijsko pravosuđe u četvrtak je poništilo odluku iz svibnja ove godine o puštanju na slobodu bivše supruge i suučesnice u pedofilskim zločinima Marca Dutrouxa čiji su zločini duboko potresli zemlju. Sud u Monsu, na jugu Belgije, usprotivio se puštanju na slobodu 51-godišnje Michelle Martin, ocijenivši da proces resocijalizacije i prekvalifikacije nije dovršen te nema riješeno pitanje prebivališta. Zatočena od 1996. godine, Martin je odslužila polovicu kazne od 30 godina zatvora. Za njezino puštanje bila su potrebna dva uvjeta: nova profesionalna karijera i trajni smještaj. Martin, koja je u zatvoru postala jako religiozna, predložila je smještaj u samostanu u Francuskoj, ali je to rješenje zaustavilo francusko ministarstvo pravosuđa. Potom se kao moguće rješenje pojavio samostan sestara dominikanki u Thornu, Nizozemskoj, ali je Časna majka poručila da nije spremna prihvatiti Michelle Martin. Bivše učiteljica i majka troje djece, Martin je bila proglašena krivom da je sudjelovala u zločinima svog supruga pedofila Marca Dutrouxa te da je dopustila da dvije osmogodišnje djevojčice, Julie Lejeune i Melissa Russo, umru od gladi, žive zazidane u tamnici koju je taj par izgradio u svojoj kući u Marcinelleu, nedaleko od Charleroia. Marc Dutroux je osuđen za otmicu i silovanje šest belgijskih djevojčica i ubojstvo četiriju od njih između lipnja 1995. i kolovoza 1996. Najava o mogućnosti puštanja na slobodu monstruoznih zločinaca ponovo je uzdrmala zemlju.
TEHERAN - Četrnaest osoba poginulo je ili ozlijeđeno u četvrtak na jugoistoku Irana u sudaru osobnog automobila u kojem je jedan krijumčar nagurao 11 ilegalnih imigranata i drugog automobila ispunjenog krijumčarskim benzinom, objavila je agencija Fars. Nesreća je izazvala požar u kojem je poginulo devet osoba, sedam od 12 iz automobila s ilegalnim imigrantima i dva krijumčara benzinom, a pet ih je ozlijeđeno, javlja Fars. "Krijumčarenje ljudi i benzina dovelo je do toga da devetero ljudi izgori", rekao je šef vatrogasaca iz područja Zahedana, središta pokrajine Sistan-Balučistan gdje se nesreća dogodila.