ZAGREB - Hrvatska je vlada na svojim internetskim stranicama u srijedu objavila Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Objavljen je hrvatski prijevod Ugovora koji je još podložan pravno-jezičnoj redakturi, kao i nacrt Ugovora na engleskom jeziku. Riječ je o tekstu od 195 stranica, podijeljenu u pet dijelova, od Načela i Prilagodba Ugovora do Trajnih i Privremenih odredaba te Odredaba o provedbi toga akta. Poljski je veleposlanik u Hrvatskoj Wiesław Tarka rekao u srijedu popodne uoči objavljivanja toga ugovora kako je i u Poljskoj svojevremeno bila slična situacija kao u Hrvatskoj, jer je u "otprilike šest tjedana između prvoga nacrta ugovora i konačne verzije bilo dosta nervoze u javnosti", sumnjalo se "da možda u ugovoru ima nešto više nego što se reklo". Po njegovim riječima, "na zahtjev hrvatske vlade prema poljskome predsjedništvu Unijom i tajništvu Vijeća EU-a danas je donesena odluka da se javnosti učini dostupnim nacrt ovoga ugovora". No naglasio je da je to "nacrt ugovora, tekst na kojem se još radi, pravne i lingvističke službe još će raditi na njemu, to nije konačna verzija", naglasio je poljski veleposlanik u rzagovoru za novinare uoči objavljivanja.
BRUXELLES - Hrvatska je vlada u srijedu objavila na svojim službenim internetskim stranicama hrvatski prijevod Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, koji će biti potpisan tijekom prosinca ove godine, a on je rezultat gotovo šestogodišnjih pregovora. Do potpisivanja Ugovor mora biti preveden na sve službene jezike Europske unije, zatim treba dobiti pristanak Europskog parlamenta te ga još formalno mora potvrditi Vijeće Europske unije. Europski parlament bi trebao dati svoj pristanak 1. prosinca, a Vijeće EU-a 5. prosinca. Mjesto i datum potpisivanja još nisu određeni. Nakon potpisivanja, Ugovor trebaju ratificirati sve zemlje članice EU-a, a u Hrvatskoj će se ulasku u EU izjasniti građani na referndumu. U Ugovoru se navodi da je rok za predaju ratifikacijskih isprava vladi Republike Italije, koja je depozitar ugovora, 30. lipnja 2013., a ulazak u članstvo predviđen je 1. srpnja 2013. Hrvatska će tako postati 28. članica Europske unije. Ugovor o pristupanju rezulatat je pregovora koji su trajali pet godina i osam mjeseci - od otvaranja 3. listopada 2005. do zatvaranja zadnjih poglavlja 30. lipnja 2011. Pregovori su se vodili u 33 poglavlja, tematske cjeline u kojima se kandidatska zemlja mora uskladiti s pravnom stečevinom Europske unije. Postoje još dva poglavlja 34. Institucije i 35 Ostala pitanja o kojima se ne pregovora. U poglavlju 35. utvrđeno je da će se pratiti hrvatsko ispunjavanje obveza do ulaska u punopravno članstvo. U poglavlju 34. definirano je sudjelovanje hrvatskih predstavnika u tijelima EU-a, a hrvatski jezik s danom ulaska u EU postaje službeni jezik EU-a. U poglavlju 33. Financijske i proračunske odredbe dogovoreno je, a što je sada dio Ugovora o pristupanju da će Hrvatskoj za prvih šest mjeseci članstva, u drugoj polovici 2013., biti stavljeno na raspolaganje okvirno oko 800 milijuna eura, s tim da se ti iznosi ne mogu povući odmah nego kroz dulje vremensko razdoblje jer se većina projekata provodi više godina. Hrvatska će sa svoje strane za prvih šest mjeseci članstva u europski proračun uplatiti 267,7 milijuna eura, iz čega proizlazi da će za jedan euro koji uplati dobiti tri eura natrag. Hrvatska je u pregovorima dogovorila prijelazno razdoblje od sedam godina tijekom kojeg stranci neće moći kupovati poljoprivredno zemljište, s mogućnošću da se to produlji još za tri godine. S danom ulaska u EU, Hrvatska će morati ukinuti nultu stopu poreza na dodanu vrijednost (PDV), koja nije predviđena europskim zakonima, ali će moći uvesti minimalne i snižene stope.
ZAGREB - Predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor kazala je u srijedu, osvrćući se na pad slovenske vlade na čelu s Borutom Pahorom, da je iskustvo suradnje njezine vlade s vladom Boruta Pahora bilo odlično. "Uspjeli smo zajedno riješiti problem, dogovoriti se i pronaći rješenje koje nije našao nitko prije nas punih 18 godina", kazala je premijerka novinarima tijekom posjeta KB Merkur te dodala da bez tog rješenja Hrvatska ne bi završila pregovore s EU. Suradnju s Pahorom je nazvala "dobrom i otvorenom", a kasnije i "prijateljskom suradnjom" za koju je, kazala je Kosor, trebalo "i trunku više hrabrosti sa svake strane da bi našli rješenje". Slovenski parlament u utorak je većinom glasova odbio imenovati pet ministarskih kandidata za manjinsku vladu Boruta Pahora i tako vladi uskratio povjerenje. Za potvrdu ministara, uz koju je Pahor vezao glasovanje o povjerenju svojoj vladi, glasovalo je 36 zastupnika od 88 nazočnih prilikom glasovanja, a 51 je bio protiv. Time se otvara jednomjesečni rok u kojemu se može oblikovati nova parlamentarna većina koja bi imenovala mandatara nove vlade, no vjerojatniji su izvanredni izbori krajem ove godine.
NEW YORK - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović, komentirajući brojne reakcije u Hrvatskoj nakon njegovog razgovora s hrvatskim iseljenicima u New Yorku gdje je kritizirao Haaški sud, kazao je u srijedu da su suđenja bila velika prilika da se pred lice pravde izvedu najodgovorniji, ali da to uvijek nije bilo tako. “Uz sve ono što je Haaški sud dobro napravio, nažalost nije do kraja iskoristio mogućnosti da se ispune načela pune pravednosti i jednakih kriterija za odgovornost”, kazao je Josipović. Za predsjednika je “prevažno pitanje” da svi zločini koji su bili počinjeni u ratu, na području Hrvatske ali drugih država u okruženju, budu pravedno kažnjeni, kako bi žrtve imale osjećaj pravde. “To je jedini mogući temelj da se u Hrvatskoj grade zdravi odnosi, al i dobri odnosi sa susjedima”, rekao je. Josipović je kazao da je istaknuo, kao što je to učinio 1999. kada je dao ostavku na članstvo u komisiji za ratne zločine, da dugo vremena Hrvatska nije surađivala na odgovarajući način. Istaknuo je primjer Tihomira Blaškića, kada se pokazalo da je u slučaju Ahmića bio krivo optužena osoba. “U tom kontekstu sam govorio i o drugim krivim osobama”, kazao je Josipović i istaknuo primjer generala Ivana Čermaka. “On je bio kriva osoba u Den Haagu. A takvih je bilo ne samo na hrvatskoj strani, bilo je i na srpskoj, bosanskoj, albanskoj”, dodao je. Josipović je kazao da je za suđenja u Den Haagu potrošeno mnogo sredstava i resursa, a da nije ostvaren rezultat, prije svega ostvarenje pravde i pravednosti. “Kada govorimo o kriterijima za suđenje za ratne zločine uvijek sam se zalagao i zalagat ću se za jednake kriterije”, rekao je. Upitan je li mislio i na generala Antu Gotovinu da je “kriva osoba u Den Haagu”, Josipović je kazao da nije spominjao imena. Podsjetio je i na presude oko zločina u Vukovaru i kazao da mnogi visokorangirani zapovjednici nisu završili u Den Haagu kao i da je bilo i zločina prema građanima srpske nacionalnosti u Hrvatskoj koji nisu bili procesurirani. Josipović je izrazio zadovoljstvo da “smo sada promijenili priču i dobro je da Hrvatska radi na tome”. "Očekujem da će Haaški sud pravedno presuditi sve predmete”, kazao je Josipović u New Yorku gdje sudjeluje u radu Opće skupštine UN-a.
NEW YORK - U sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku u srijedu je počela glavna rasprava 66. zasjedanja Opće skupštine svjetske organizacije, koju je uvodnim izlaganjem pred okupljenim političkim čelnicima svijeta, među kojima je i predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, otvorio glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon. U govoru je Ban Ki-moon obećao da će Ujedinjeni narodi bez prekida raditi na izraelsko-palestinskom mirovnom procesu. Ban je pozvao međunarodnu zajednicu da se potrudi da bliskoistočni mirovni proces izađe iz slijepe ulice u koju je zapao. Među okupljenim svjetskim čelnicima nalaze se američki predsjednik Barack Obama i palestinski Mahmud Abas. Ban je naglasio da "se već dugo slažu u pogledu činjenice da Palestinci zaslužuju državu i da je Izraelu potrebna sigurnost, te da i jedni i drugu žele mir". Zatražio je od UN-a da uloži dodatni napor radi poticanja pregovora kako bi se mir postigao putem pregovora. Stanje na Bliskom istoku i posebice najavljeni zahtjev palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa za punopravno članstvo Palestine u UN-u, ključna su pitanja u okviru glavne rasprave.
NEW YORK - Predsjednik SAD-a Barack Obama u srijedu je odbacio palestinski plan za dobivanje potvrde državnosti u UN-u i pozvao Palestince da se vrate mirovnim pregvorima s Izraelcima. Obama je u srijedu izvršio pritisak na Izrael i Palestince da ponovno pokrenu mirovne pregovore u nastojanju da u posljednji trenutak izbjegne krizu u UN-u zbog pitanja palestinske državnosti i vrati svoju bliskoistočnu politiku s ruba diplomatske propasti. Obraćajući se svjetskim čelnicima na otvaranju sjednice Opće skupštine UN-a, Obama, čije ranije mirovne inicijative nisu mnogo postigle, pozvao je obje strane da prekinu godinu dana dug zastoj u pregovorima i vrate se za pregovarački stol. "Nema prečice za okončanje sukoba koji je trajao desetljećima. Mir je težak rad. Mir neće doći putem izjava i rezolucija u Ujedinjenim narodima", rekao je Obama. "U konačnici su Izraelci i Palestinci, ne mi, ti koji moraju postići sporazum o pitanjima koja ih dijele, granicama i sigurnosti, izbjeglicama i Jeruzalemu", rekao je američki predsjednik. Američki predsjednik je u svom govoru u UN-u nastojao održati osjetljivu ravnotežu nastojeći uvjeriti Palestince da ne odustaje od svog obećanja da će im pomoći u postizanju moguće državnosti istovremeno umirujući izraelske zabrinutosti glede predanosti Washingtona održanju njihove sigurnosti. "Izraelci moraju znati da svaki sporazum daje jamstva njihove sigurnosti. Palestinci zaslužuju znati teritorijalnu bazu svoje države", rekao je. Članovi Opće skupštine, u kojoj je izraženo propalestinsko raspoloženje, pristojno su slušali ali su odgovorili šutnjom na Obamin 36-minutni govor.
NEW YORK - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović ocijenio je u četvrtak u New Yorku kako je američki predsjednik Barack Obama imao "sjajno" obraćanje Općoj skupštini UN-a u kojem je istaknuo potrebu za uravnoteženim pristupom rješenju formiranja palestinske države te socijalnom pravdom na svjetskoj razini. “Govor predsjednika Baracka Obame u UN-u bio je sjajan. Ono što je meni uvijek drago čuti je taj osjećaj za pravdu, socijalnu pravednost na globalnoj razini”, kazao je Josipović nakon što je Obama održao govor na početku 66. Zasjedanja Opće skupštine UN-a. “Predsjednik Obama se osvrnuo ne samo na tekuća i goruća pitanja svjetske politike, poput potrebe da se nađe jedan balansirani pristup rješenju formiranja palestinske države koju nitko ne spori, nego je govorio i o globalnim socijalnim pitanjima”, komentirao je on. “Obama je govorio i o položaju žena, održivom razvoju, pravu na dom i zaposlenost, na rad i to je bio govor koje je mnoge dirnuo u srce", dodao je. Upitan da li je u dosadašnjim kontaktima s Obamom imao prilike porazgovarati Josipović je kazao da su kratko govorili o programu otvorene vlasti. Josipović će nazočiti ručku koji za svjetske čelnike priređuje glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, a u srijedu navečer bit će na prijemu koji priređuje Obama.
NEW YORK - Viši palestinski dužnosnik izrazio je svoje razočaranje govorom predsjednika SAD-a Baracka Obame u srijedu u Ujedinjenim narodima rekavši da se nadao izrazu potpore palestinskoj slobodi. Jaser Abed Rabo, glavni tajnik Palestinske oslobodilačke organizacije, rekao je agenciji Reuters da postoji "jaz između pohvale borbi arapskih naroda za slobodu i apstraktnog poziva na pregovore između nas i Izraelaca". "Mi smo očekivali čuti da je sloboda palestinskog naroda ključ Arapskog proljeća", rekao je. "Sloboda bi trebala pokrivati cijelu regiju". Obama je u svom govoru pozvao Palestince i Izraelce da ponovno pokrenu mirovne pregovore a osvrnuo se pohvalno i na "Arapsko proljeće" primijetivši da je "promjena došla u Egipat i arapski svijet". Izrael i SAD protive se palestinskom zahtjevu za priznanje državnosti u UN-u, a Palestinci kažu da će priznanje omogućiti izravne razgovore između dvije jednake, suverene države. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je izjavio u srijedu na susretu s Obamom da su izravni pregovori jedini put za postizanje mira na Bliskom istoku i da nastojanja Palestinaca da osiguraju UN-ovo priznanje njihove državnosti "neće uspjeti". Netanyahu, međutim, nije iznio nove zamisli kako ponovno pokrenuti pregovore.
NEW YORK - Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy u srijedu je predložio Ujedinjenim narodima da Palestincima daju status države promatrača i iznio plan postizanja mira u roku od godine dana. U svom obraćanju Općoj skupštini UN-a Sarkozy je upozorio da veto na palestinske ambicije dobivanja potvrde državnosti u Vijeću sigurnosti UN-a riskira pokrenuti novu spiralu nasilja na Bliskom istoku. "Prekinimo naše beskonačne rasprave o parametrima i počnimo s pregovorima... po preciznom vremenskom rasporedu", rekao je Sarkozy. Po Sarkozyjevom prijedlogu pregovori bi trebali početi za mjesec dana, sporazum o granicama i sigurnosti trebao bi se postići za šest mjeseci a konačni dogovor za godinu dana.
BRUXELLES - NATO je odlučio za tri mjeseca produljiti svoju vojnu intervenciju u Libiji gdje se nastavljaju sukobi protiv posljednjih uporišta snaga vjernih Moameru Gadafiju, u nadi da će što brže završiti svoj mandat, doznaje se od diplomatskih izvora. Sjevernoatlantsko vijeće (NAC), vladajuće tijelo NATO-a, donijelo je odluku o očekivanom produljenju mandata. NAC se u srijedu sastao u Bruxellesu na razini veleposlanika zemalja članica. Ta tehnička odluka je donesena vrlo brzo, rekao je jedan diplomatski izvor. Misija "Ujedinjeni zaštitnik", koja je počela 31. ožujka, već je 1. lipnja produljena za 90 dana. Misija se može prekinuti u svakom trenutku prema razvoju stanja u mišljenju novih libijskih vlasti, doznaje se od istog izvora. Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen je u utorak u New Yorku potvrdio da će Sjevernoatlantski savez nastaviti svoju misiju sve dok postoje prijetnje civilima, ali će ju završtiti čim to uvjeti dopuste. "Dani bivšeg režima su odbrojani. Nedavni pozitivni pomaci u Libiji se nepovratni", dodao je taj izvor koji je operaciju "Ujedinjeni zaštitnik " ocijenio uspješnom.
ZAGREB - Peti multinacionalni operativno-mentorski tim za vezu, koji odlazi u međunarodnu misiju ISAF u Afganistanu, ispraćen je u srijedu u vojarni "Pleso", a dočekani su pripadnici 7. kontingenta hrvatske vojske koji se vratio iz mirovne operacije NATO-a na Kosovu (KFOR), priopćeno je iz MORH-a. U Afganistan je otputovao operativno-mentorski tim (OMLT) koji će obučavati pripadnike afganistanske nacionalne armije, a sastavljen je od 15 pripadnika Oružanih snaga RH i 12 pripadnika Nacionalne garde Minnesote. Zapovjednik hrvatsko-američkog OMLT-a je pukovnik Zoran Hemetek. Tim će u okviru ISAF-a boraviti devet mjeseci u regionalnom zapovjedništvu Sjever u Mazar-e-Šarifu. Pripreme za misiju pripadnici tima prošli su u vježbovnom kompleksu američke kopnene vojske Hohenfels u Njemačkoj, te na vojnom poligonu Gašincima. Uoči polaska, pripadnicima tima obratili su se zapovjednik Zapovjednog operativnog središta GS OS RH brigadni general Vlado Šindler i vojni izaslanik SAD-a u Hrvatskoj brigadir Calvin Carlsen i podsjetili na važnost koji taj tim ima u sklopu ISAF-a. Šindler i Carlsen istaknuli su i veliko značenje te istaknuto mjesto operativnog-mentorskog tima u sveukupnoj obrambenoj suradnji Republike Hrvatske i SAD-a. Hrvatske vojnike koji su se vratili s Kosova dočekali su general Šindler i načelnik stožera Zapovjedništva HRZ i PZO-a brigadni general Ivan Konc koji su istaknuli da je 7. kontingent pridonio visokom ugledu te tako nastavio uspješan kontinuitet koji pripadnici OS RH imaju u operaciji KFOR. Zapovjednik Kontingenta satnik Tihomir Majerić prilikom podnošenja prijavka potvrdio je da su sve postavljene zadaće uspješno izvršene. Sedmi kontingent OS RH u misiji KFOR brojao je 20 pripadnika. Ovo je prvi kontingent koji je u misiji KFOR sudjelovao šest, umjesto dosadašnja tri mjeseca.
ZAGREB - Predsjednica saborskog Odbora za pravosuđe Ana Lovrin sastala se u srijedu s članovima Misije OESS-a za procjenu potreba koja potpada pod standardnu proceduru koju OESS provodi neposredno prije izbora u pojedinoj zemlji, kako bi dobio što bolju predodžbu o atmosferi pred izbore i o zakonodavnom okviru, priopćeno je iz saborske službe za odnose s javnošću. Načelnica Odjela za izbore OESS-a Beata Martin-Rozumilowicz istaknula je da Misija za procjenu potreba izrađuje i daje preporuku je li poželjno da tijekom izbora u tu zemlju OESS pošalje svoje promatrače. Podsjetila je da je preporuka OESS-a Hrvatskoj bila da se izradi jedinstveni izborni zakon, stoji u priopćenju. Lovrin je rekla da se o tome razgovaralo, no da se u ovom mandatu to nije uspjelo realizirati, a u izbornoj godini nije dopušteno mijenjati izborne zakone. No riješeno je važno pitanje financiranja izborne promidžbe, čije su zakonske odredbe jedinstveno utvrđene za parlamentarne, predsjedničke i lokalne izbore, te su utvrđena neovisna tijela koja nadgledaju trošenje novaca u kampanji - Državno izborno povjerenstvo i Državna revizija, navodi se u priopćenju. Preporuka OESS-a koja se odnosi na ujednačavanje broja birača u izbornim jedinicama zasigurno će biti predmet rasprave u sljedećem sazivu, rekla je, po priopćenju, Lovrin, a u odgovoru na pitanje o manjinskoj zastupljenosti u Parlamentu, istaknula je da postojeći Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor jamči 8 mjesta u Saboru predstavnicima nacionalnih manjina. Također je naglasila, kaže se dalje u priopćenju, da je promjenom Ustava u lipnju 2010. godine razriješena još jedna primjedba koja se odnosi na glasovanje hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište na području Republike Hrvatske, te je utvrđen broj zastupnika koji se bira iz te izborne jedinice (tri zastupnika), a glasovanje se provodi samo u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava kako bi se otklonile sve eventualne zloporabe biračkog prava.
LJUBLJANA - Prijevremeni izbori u Sloveniji mogli bi se održati već u studenome ove godine, a više o daljnjem razvoju situacije nakon što je u utorak izglasano nepovjerenje vladi znat će se u petak, kad se u Ljubljanu vraća predsjednik države Danilo Tuerk, objavili su u srijedu slovenski mediji. Tuerk će se odmah nakon povratka iz New Yorka, gdje je nazočio zasjedanju glavne skupštine Ujedinjenih naroda, sastati s predsjednikom vlade Borutom Pahorom, a nakon toga slijedit će političke konzultacije sa strankama i drugim grupacijama u parlamentu. Tuerk je još u utorak u posebnoj izjavi za javnost naveo da želi pomoći u situaciji kad parlament treba naći izlaz iz zaoštrene i produbljene krize nakon što je dosadašnja manjinska vlada izgubila potporu velike većine zastupnika. Ne želeći nagađati o tome hoće li politička kriza biti završena prijevremenim izborima, prvim u dvadeset godina demokratskog razvitka, Tuerk je upozorio da treba djelovati promišljeno. U srijedu su sve političke stranke u parlamentu ponovile da se zauzimaju za što skorije održavanje prijevremenih izbora, a ne za tehničku vladu koja bi prema riječima najozbiljnijeg pretendenta za ponovno preuzimanje premijerskog položaja Janeza Janše značila "kupnju mačka u vreći". Slovenski analitičari tvrde da je moguće skraćivanje izbornih rokova i održavanje prijevremenih izbora već u studenom, a ne u prosincu, kako se pretpostavljalo.
TAIPEI - Tajvansko ministarstvo obrane u srijedu je objavilo da će paket osuvremenjivanja njegovih pomalo vremešnih borbenih zrakoplova F-16 koji je ponudio SAD pridonijeti miru u regiji tako što će poboljšati obrambene sposobnosti u odnosu na stalnu prijetnju koju mu predstavlja Kina. Američka vlada službeno je u srijedu izvijestila Kongres o mogućem paketu osuvremenjivanja postojeće tajvanske flote američkih zrakoplova F-16, vrijedan 5,3 milijardi dolara, čemu će se Kina jamačno usprotiviti. "Vojna ekspanzija matične Kine i prijetnja ROC-u i dalje su prisutni", kaže se u priopćenju tajvanskog ministarstva obrane. ROC je kratica za Republic of China (Republika Kina), službeno ime Tajvana. "Jačanje naše obrambene moći ključna je i jedina mjera za održanje regionalne sigurnosti i stabilnog razvoja cijelog Tajvanskog tjesnaca", dodaje se u priopćenju.
BERLIN - Papa Benedikt XVI. stiže u četvrtak u rodnu Njemačku u četverodnevni posjet koji će biti i politički i ekumenski, no pratit će ga i prosvjedi i sjena skandala koju su Katoličkoj crkvi nanijeli svećenici pedofili. Treće putovanje u Njemačku, nakon uspješnih Svjetskih dana mladih u Koelnu 2005., te trijumfalnog posjeta rodnoj Bavarskoj 2006., bit će složenije i teže za 84-godišnjeg Benedikta XVI. koji će od Berlina, preko Erfuta do Freiburga održati više od 20 sastanaka u 80 sati prije povratka u Rim u nedjelju. Najteži ga izazovi očekuju u Berlinu, liberalnom gradu s dugom tradicijom uličnih prosvjeda. Raznorodne udruge: ateisti, homoseksualci, žrtve zlostavljanja, planiraju prosvjedni skup s 20.000 sudionika kako bi izrazili neslaganje s konzervativnim stajalištima Benedikta XVI. Iz sigurnosnih razloga vlasti su tim skupinama zabranile pristupe Reichstagu u vrijeme kada se Papa treba obratiti Bundestagu u četvrtak poslije podne, a po svemu sudeći njegov će govor, iako odbacuju neka vatikanska rigidna stajališta, bojkotirati stotinjak zastupnika ljevice i Zelenih. Njemačka je slavila izbor svoga sunarodnjaka za Papu 2005., no njegova je popularnost snažno pala zbog skandala pedofilije unutar Crkve, a osipanje vjernika nije se uspjelo spriječiti i tako brojni katolici i dalje prestaju plaćati crkveni porez i odlaziti u crkve. Za posjeta moguć je susret Benedikta XVI. s nekim žrtvama seksualnog zlostavljanja svećenika pedofila, kako je to bilo u Irskoj i na Malti, no takvi će se sastanci održati u najvećoj diskreciji.
ANKARA - Turska vojska bombardirala je u srijedu glavnu kurdsku bazu na sjeveru Iraka kao odgovor na pojačane napade kurdskih aktivista na turske snage sigurnosti, poručivši da će se zračni udari nastaviti, javljaju agencije. Na terenu je Turska angažirala oko 2.000 vojnika koji će "češljati" planinske predjele na iračkom sjeveru. Od kraja kolovoza, turski ratni zrakoplovi napali su 152 mete kurdskih gerilaca. Kurdski pobunjeni traže nezavisnost od Turske, a u sukobima dviju strana je od 1984. godine živote izgubilo više od 40.000 ljudi. Posebice su na meti turskih snaga sigurnosti pripadnici Radničke stranke Kurdistana (PKK). Turski napadi su pojačali napetosti između Ankare i poluautonomne kurdske regije u Iraku, a u Argilu i drugim kurdskim gradovima zaredali su prosvjedi. Na sjeveru Iraka Turska još ima razmještenih oko 1.300 vojnika, nakon što je 90-ih godina dobila dozvolu od Bagdada. Turski premijer Recep Tayyip Erdogan uputio je SAD-u zahtjev za pomoć u borbi protiv kurdskih separatista. Turska, SAD i Europska unija proglasile su PKK terorističkom organizacijom.
ATENA - Svi grčki sindikati pozvali su u srijedu na opći 24-satni štrajk 19. listopada protiv strogih mjera štednje, iako je ranije bilo predviđeno da javni sektor bude u štrajku 5. listopada, a Atena će biti bez ikakva prijevoza ovog četvrtka. Sindikat javnog sektora Adedy je donio odluku o štrajku 5. listopada, na koji su pozvani djelatnici i zaposlenici javnog sektora, dok će 19. listopada svi privatni i državni sektori biti u 24-satnom štrajku, rekla je dužnosnica Opće konfederacije grčkih radnika (GSEE). U četvrtak će četverosatni prekid rada u javnom sektoru i državnim ustanovama zahvatiti zračni prijevoz zbog sudjelovanja sindikata kontrolora leta, što će dovesti do otkazivanja letova. Javni prijevoz Atene, autobusi, trolejbusi i metro, kao i željeznica i sindikat taksija bit će također u 24-satnom štrajku. U četvrtak niti jedno sredstvo javnog prijevoza neće prometovati u Ateni. Ovi štrajkovi su najavljeni dok vlada donosi odluke o dodatnim mjerama štednje za 2011. pod pritiskom EU I MMF-a.
MOSTAR - Pred općinskim sudom u Livnu u srijedu je započeo sudski postupak protiv dvojice sudskih policajaca koje se tereti da su omogućili bijeg u Hrvatsku Oliveru Knezoviću, prvoosumnjičenom za ubojstvo navijača Sarajeva Vedrana Puljića koje se dogodilo u navijačkim izgredima u Širokome Brijegu u listopadu 2009. Tužiteljstvo Zapadnohercegovačke županije tereti sudske policajce Marinka Barbarića i Ivana Barića da su nakon pritvaranja, omogućili bijeg iz zatvora Knezoviću koji se nakon toga sklonio u Hrvatsku. Zamjenik glavnog tužitelja županijskog tužiteljstva Ljiljanko Naletilić rekao je na početku procesa da će dokazati da su sudski policajci nezakonito oslobodili pritvorenu osobu. Zastupnici obrane, među kojima je odvjetnica Nada Dalipagić istaknuli su da Barbarić i Barić nisu odgovorni za bijeg te da u njihovu odnosu nema obilježja kaznenog djela. Zapadnohercegovačko županijsko tužiteljstvo u Širokom Brijegu podiglo je optužnicu protiv Olivera Knezovića koji je pobjegao u Hrvatsku a tereti ga se za ubojstvo navijača nogometnog kluba Sarajevo Vedrana Puljića tijekom navijačkih izgreda 6. listopada 2009. Nerede je tada uoči nogometnog susreta između domaće momčadi i Sarajeva izazvala gostujuća navijačka skupina. Protiv više navijača Sarajeva koji su izazvali izgrede u Širokom Brijegu vodi se sudski postupak pred općinskim sudom u Širokom Brijegu.
SARAJEVO - Policija u Bosni i Hercegovini uhitila je šest osoba pod sumnjom da su uz pomoć suradnika iz Hrvatske organizirali lanac prijevara kojima su protuzakonito stekli zaradu od više stotina tisuća konvertibilnih maraka. Policijska uprava ministarstva unutarnjih poslova Federacije BiH objavila je u srijedu u Sarajevu kako je u dvodnevnoj policijskoj akciji provedenoj na području tog entiteta uhićena skupina odgovorna za niz prijevara počinjenih još od 2005. Kako je pojašnjeno, šest uhićenih se uz prethodni dogovor s više identificiranih osoba u Hrvatskoj predstavljalo kao kao zastupnici nepostojećih tvrtki iz Hong Konga. Žrtve su uvjeravali kako će ulažući novac na tržištima kapitala izvan BiH ostvariti višestruku zaradu, a kao jamstvo za uzeti novac navodno namijenjen ulaganjima izdavali su im lažne uplatnice i vrijednosne papire a logotipom hongkonških tvrtki. Policija je tijekom istrage utvrdila kako je bila riječ o tek formalno otvorenim off shore tvrtkama. Prema dostupnim informacijama, na ovaj je način prevareno više stotina osoba u BiH.