ZAGREB
Predsjednica vlade Jadranka Kosor na današnjoj je vladinoj sjednici rekla kako su stručne službe završile posao uspoređivanja i provjere Ugovora o pristupanju Hrvatske EU te najavila da će, kad Europsko vijeće deklasificira dokument koji je poljski premijer Donald Tusk donio u Zagreb, on biti objavljen na mrežnim stranicama vlade, a što bi moglo biti danas. Vjerujem da će biti tijekom današnjeg dana na stranicama hrvatske vlade, a uz njega i prijevod na hrvatski jezik, kazala je premijerka Kosor, dodavši kako će se taj prijevod možda jezično još malo dorađivati i popravljati, ali sadržaj se, kako je kazala, neće mijenjati. "Mislim da smo time otklonili još jednu dilemu, no na žalost puno puta se događa da se i najbolje odrađeni poslovi u našoj zemlji nastoje od nekih urušiti i na neki način umanjiti", ustvrdila je. Dodala je da to ne smije obeshrabriti u donošenju odluka kako bi se ugovor u konačnici i potpisao, te počeo velik posao priprema za raspisivanje referenduma. Od trenutka kada je ugovor stigao, počele su različite rasprave u javnosti o tome je li ga vlada trebala objaviti ili ne, kazala je Kosor. Bilo je tu različitih interpretacija i nastojanja da se "ubere i na tom izvrsno obavljenom poslu pokoji 'politički bod' obrušavajući se na vladu s objedama da mi ugovor nismo htjeli objaviti", rekla je. Mi smo tražili da se skine oznaka kojom je taj dokument klasificiran, da se deklasificira i vjerujemo da će to Europsko vijeće učiniti danas, naglasila je.
OSIJEK
Predsjednik Hrvatske straže (HS) i bivši ministar unutarnjih poslova Ivan Vekić izjavio je danas u Osijeku kako je putem osječkog Općinskog suda zaprimio optužnicu Vijeća za ratne zločine beogradskog suda koja ga, skupa s još 40-tak osoba, tereti za kaznena djela ratnog zločina i genocida. Na konferenciji za novinare Vekić je kazao kako je riječ o prepisanoj zbirnoj optužnici srbijanskog vojnog tužiteljstva iz 1992. godine, a da se za ta kaznena djela, uz ostale, terete Vladimir Šeks, Branimir Glavaš i Tomislav Merčep te vukovarski branitelji. Ocijenio je kako su takve optužnice dio nastojanja Srbije, kao agresora, da u međunarodnim okvirima Hrvate predstavi kao uzročnike sukoba na zapadnom Balkanu i počinitelje zločina. Izvijestio je kako ga je jučer posjetio ministar pravosuđa RH Dražen Bošnjaković te, kako kaže, obećao svu pomoć koju Vlada i Ministarstvo pravosuđa u zakonskim okvirima mogu ponuditi, na čemu mu se zahvalio. Vekić drži kako je riječ o aktualnom kaznenom progonu, te da to znači kako nitko od osoba, navedenih u optužnici, "ako je imalo pametan neće napuštati RH, dok se ovo ne razriješi, pa čak i ako se razriješi obustavom postupka". "Ovime je cijela Hrvatska na optuženičkoj klupi. Nećemo se dati hapsiti nikome, pa ni hrvatskoj policiji, a kako ćemo se, i na koji način, tome suprotstaviti, to je naša stvar", poručio je Vekić.
ZAGREB
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković potvrdio je danas novinarima kako su iz Srbije stigle optužnice protiv Vladimira Šeksa, Ivana Vekića, Branimira Glavaša i Tomislava Merčepa, rekavši kako je Vekića i osobno posjetio te s njim razgovarao "o tome da je došla optužnica". "Naša obveza je da mu uručimo dokumente koje dobijemo", ustvrdio je Bošnjaković nakon sjednice vlade. Dodao je i kako "dio dokumenata manjka" tako da ne može "točno reći o svim detaljima". U ovoj se fazi, kako je rekao, ne traži se izručenje, ispitivanje, kao niti da Hrvatska preuzme postupak, već uručenje dokumenata, što će i biti učinjeno kada oni budu kompletirani. Bošnjaković je podsjetio kako je "još vojno tužiteljstvo Republike Srbije 90-tih godina podiglo jednu takvu optužnicu". "Temeljem takve optužnice mi moramo vidjeti da li je nešto preuzelo i što je preuzelo sadašnje tužiteljstvo specijalizirano za ratne zločine u Srbiji, a to ćemo tek vidjeti kad dobijemo kompletnu dokumentaciju", naglasio je Bošnjaković. Upitan koji je status te optužnice u Hrvatskoj, Bošnjaković je rekao da nju nisu izdala naša državna tijela. "Ona je izdana od tijela Republike Srbije i dalje ćemo vidjeti kroz institute međunarodne pravne pomoći što Republike Srbija bude u odnosu na to tražila", zaključio je ministar pravosuđa Bošnjaković.
VARAŽDIN
Predsjednik SDP-a Zoran Milanović je, na zamolbu da komentira optužnicu za ratne zločine koja je u Srbiji podignuta protiv Ivana Vekića i 40-ak osoba, među kojima i Vladimira Šeksa, rekao da mu je to prva informacija te da nema komentara, ali je dodao kako smatra da će u jednom trenutku i Srbija i Hrvatska morati podvući crtu i početi "s pravim poslom". "Evo čuo sam to sad od vas. Nemam komentara...Ali mislim da ćemo u jednom trenutku morati i mi i Srbija podvući crtu i početi raditi pravi posao. Mislim da je nama jasno što se događalo prije 20 i prije 15 godina. Nikoga nećemo tjerati da prihvati naš svjetonazor, ali u jednom trenutku treba reći s obje strane da je dosta i da moramo početi raditi ozbiljan posao", istaknuo je. "Hrvatska je na pragu da počne raditi ozbiljan posao od kojeg će naši građani i tvrtke imati koristi. Da, i u susjednim državama. Da, i u Srbiji. Tamo smo prisutni i bit ćemo, poštujući srbijanske zakone, još prisutniji“, rekao je Milanović.
ZAGREB
Svi umirovljenici, njih nešto više od 860 tisuća koji primaju mirovinu do 3.200 kuna u ovoj će godini dobiti jednokratno primanje od 145 kuna, suglasila se danas hrvatska vlada. Vlada RH je, naime, na današnjoj sjednici dala prethodnu suglasnost ravnatelju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) da se iz dobiti ostvarenih poslovanjem pravnih osoba koje je osnovao HZMO umirovljenicima isplati jednokratno primanje u ovoj godini. Jednokratno primanje od 145 kuna dobit će oko 865 tisuća umirovljenika koji primaju mirovinu do 3.200 kuna, a što je visina neoporezivog dijela mirovine. Odluka je mogla biti i drukčija, ali umirovljenici s mirovinom do 3.200 kuna su oni koji imaju male mirovine, kazala je premijerka Jadranka Kosor. Napominje i da isplata jednokratnog primanja neće imati utjecaja na rashode državnog proračuna, jer će se isplatiti iz dobiti koju su u poslovanju ostvarile pravne osobe koje je osnovao HZMO, a ta dobit iznosi 125 milijuna kuna.
ZAGREB
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izradilo je i u javnu raspravu uputilo Nacrt prijedloga Zakona o otpadu, kojim se uspostavljaju novi ciljevi gospodarenja otpadom koji se trebaju doseći do 2020. - recikliranje 50 posto komunalnog i 70 posto građevnog otpada te spriječavanje njegova nastanka, priopćilo je danas Ministarstvo. Značajna izmjena u odnosu na trenutno važeći Zakon je i izmjena sustava davanja koncesija. Za obavljanje djelatnosti skupljanja posebnih kategorija otpada uvode se dozvole s time da su propisani dodatni uvjeti za dobivanje dozvole. Nacrtom prijedloga Zakona predviđena je uspostava jasne hijerarhije gospodarenja otpadom u pet stupnjeva prema kojoj bi se kao prvo trebao spriječiti nastanak otpada, za čime slijedi ponovna uporaba, recikliranje, drugi načini uporabe te kao posljednji izbor sigurno odlaganje. Ojačane su i odredbe vezane uz prevenciju otpada uz obvezu razvoja nacionalnih programa prevencije nastajanja otpada. Ministarstvo poziva zainteresiranu i stručnu javnost da se uključi u javnu raspravu o Nacrtu prijedloga Zakona o otpadu s konačnim prijedlogom Zakona objavljenom na internetskim stranicama www.mzopu.hr, a koja će trajati do 30. rujna.
OSIJEK
Član glavnog odbora HDSSB-a i predsjednik stranačke sekcije za poljoprivredu Željko Kraljičak izjavio je danas u Osijeku kako je za katastrofalno stanje u hrvatskoj poljoprivredi odgovoran mjerodavni ministar Petar Čobanković koji "ne zna pronaći rješenje za brojne probleme". Na konferenciji za novinare Kraljičak je kazao kako se u posljednjih pet godina, proizvodnjom prestalo baviti više od 30.000 proizvođača mlijeka, zbog čega danas proizvodimo svega 50 posto vlastitih potreba za mlijekom, te oko 80.000 proizvođača svinja. Jedan od važnih projekata ministra Čobankovića, program navodnjavanja, nije zaživio, a najveća njegova greška je u tome što nije unaprijedio primarnu poljoprivrednu proizvodnju, zbog čega danas godišnje uvozimo prehrambene proizvode, u vrijednosti višoj od 2 milijarde dolara, ustvrdio je Kraljičak. Ocijenio je kako su razlozi za nezadovoljstvo hrvatskih poljoprivrednika neorganizirana poljoprivredna proizvodnja, nedostatak uređenog tržišta i uvjeta za stvaranje konkuretne proizvodnje, na ulasku u Europsku uniju. Kraljičak smatra kako najavom da će poticaji za jesensku sjetvu iz 2010. godine biti isplaćeni iduće godine ministar Čobanković ucjenjuje seljake, jer im tako zapravo poručuje da poticaje neće dobiti, ne budu li na parlamentarnim izborima glasovali za HDZ. Podupro je zahtjeve seljačkih udruga za isplatom poticaja do 30. rujna ove godine, odnosno prije samih izbora, kako poticaji ne bi bili sredstvo prisile prema seljacima.
OSIJEK
Predstavnici Saveza udruženja dragovoljaca Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) i osječke podružnice Hrvatske stranke prava (HSP), koja nosi ime „Ante Paradžik“, obilježili su danas 20 godina od ubojstva Ante Paradžika, jednog od obnovitelja HSP-a i ratnog načelnika HOS-a. Ante Paradžik (1943.-1991.) ubijen je u Sesvetama kod Zagreba na današnji dan. Pripadnici nekadašnjeg HOS-a i osječki HSP-ovci zapalili su svijeće u ulici Ante Paradžika u Osijeku, ispod ploče s imenom ulice. Boro Barišić, predsjednik Saveza udruženja dragovoljaca HOS-a, istaknuo je kako se „do danas nije otkrio naručitelj ubojstva, premda je nekoliko osoba osuđeno“. Izrazio je žaljenje „što je nekome smetao čovjek koji je živio za slobodnu i nezavisnu državu Hrvatsku“, te ustvrdio da se radilo o političkom ubojstvu. Ante Paradžik bio je izrešetan s 26 metaka, a ukupno je ispaljeno 60, rekao je. Vijest o njegovoj tragičnoj smrti „bila je za sve nas prebolna, a i danas se s tugom sjećamo toga događaja, ali i s ponosom govorimo o čovjeku koji je imao viziju Hrvatske i veliku ljubav prema svojoj domovini“, kazao je Barišić. Predsjednik osječkog HSP-a Mario Opačak podsjetio je na životni put „čovjeka koji je sve svoje snage uložio u ostvarivanje vizije slobodne Hrvatske“. Između ostalog bio je predsjednik Saveza studenata Hrvatske u vrijeme Jugoslavije, te suobnovitelj HSP-a 1990. godine i njezin dopredsjednik, a za vrijeme Domovinskog rata i u vrijeme ubojstva, bio je načelnik ratnog stožera Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), rekao je Opačak. Izrazio je žaljenje što se do danas ne zna tko je bio naručitelj njegova ubojstva. "Uistinu ne znam kome je toliko smetao“, kazao je.
DUBROVNIK
Danas u ranim jutarnjim satima po lokalnom vremenu u vodama ispred luke Conacry u Gvineji došlo je do oružane pljačke na motornom brodu Mokošica dubrovačkog brodara Atlanske plovidbe. Kako u priopćenju za javnost ističe predsjednik Uprave Atlanske plovidbe kapetan Pero Kulaš nije se radilo na piratskom napadu čiji su motivi otmica broda, već se u ovom slučaju radilo o pljačkašima koji su u ovom slučaju bili zainteresirani isključivo za krađu novca i vrijede opreme. "Naglašavamo da ni zapovjednik, niti članovi posade broda nisu ozlijeđeni u ovom napadu. Također ni sama sigurnost broda nije u niti jednom terenutku dovedena u pitanje, čemu je pridonijelo i vrlo pribrano ponašanje zapovjednika i svih članova posade broda. Pljačkaši su otuđili dio brodske opreme kao i dio privatne imovine ukrcanih pomoraca. Zapovjednik broda kao i glavni zapovjednik broda Atlanske plovidbe poduzeli su sve potrebne radnje da se o ovom događaju obavijeste mjerodavna tijela", ističe u priopćenju predsjednik Uprave dubrovačkog brodara Atlanske plovidbe kapetan Pero Kulaš.
ZAGREB
Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) zaprimila je veći broj pismenih i usmenih upita građana vezanih uz izmjene i dopune Zakona o elektroničkim komunikacijama, a većinom ih zanima mogu li na temelju odredbe članka 41. raskinuti svoje pretplatničke ugovore bez ikakvih financijskih posljedica, izvijestila je HAKOM. Kako bi se izbjegla preuranjena i pogrešna tumačenja zakona koja mogu dovesti do nesporazuma i sporova, HAKOM smatra potrebnim upozoriti javnosti na sadržaj odredbe članka 41. stavka 5. Zakona o elektroničkim komunikacijama, koji kako se navodi glasi: pretplatnik ima pravo na raskid pretplatničkog ugovora u bilo kojem trenutku. Pretplatničkim ugovorom može se utvrditi da pretplatnik, koji raskine ugovor prije isteka razdoblja obveznog trajanja ugovora, mora platiti mjesečnu naknadu za ostatak razdoblja obveznog trajanja ugovora, ili naknadu u visini popusta na proizvode i usluge koje je ostvario ako je plaćanje te naknade povoljnije za pretplatnika. HAKOM ističe kako se ovaj zakonski članak primjenjuje osim u slučaju članka 42. stavka 7. Zakona, koji se odnosi na izmjene općih uvjeta poslovanja koje su nepovoljnije za pretplatnike. To znači, kako se navodi, da pretplatnici koji su sklopili ugovor s određenim rokom obveznog trajanja mogu raskinuti ugovor prije isteka razdoblja obveznog trajanja ugovora uz određenu naknadu. Razlika u odnosu na dosadašnje zakonsko rješenje, po kojem su pretplatnici trebali platiti ukupni iznos svih preostalih mjesečnih naknada, jest u mogućnosti biranja povoljnijeg rješenja plaćanja: plaćanje svih preostalih mjesečnih naknada do isteka obveznog trajanja ugovora ili plaćanje naknade za iznos razlike koja je nastala kao posljedica ostvarenog popusta na proizvode i usluge.
ZAGREB
Europski dan bez automobila, 22. rujna, i ove će godine osim mnogih europskih i svjetskih gradova prigodnim akcijama obilježiti i hrvatski gradovi, a glavni je cilj jačati svijest javnosti o ozbiljnu onečišćenju uzrokovanu nepromišljenom uporabom automobila te poticati povratak pješaka, biciklista i javnog prijevoza u gradsko središte. Riječ je o inicijativi Europske unije kojom se promiče održiv prijevoz u gradovima te podiže svijest građana o koristi za okoliš, zdravlje i kvalitetu života. Problemi zbog neodgovorne uporabe automobila, kao što su onečišćenje zraka, buka i prometna zagušenost, potaknuli su 2000. ustanovljenje Dana bez automobila, iz čega je nakon dvije godine izrastao Europski tjedan kretanja (mobilnosti), najmasovnija manifestacije posvećena održivom kretanju. Europskim danom bez automobila završava Europski tjedan kretanja (European Mobility Week), koji se ove godine od 16. do 22. rujna obilježavao po deseti put. U Zagrebu će tako, u sklopu obilježavanja, sutra od 8 do 20 sati za promet motornih vozila biti zatvoren Gornji grad i dio središnje gradske zone. U 18 sati krenut će tradicionalna "Zagrebačka žbica", vožnja biciklima središtem Zagreba.
ZADAR
U Solarnom centru, otvorenom jučer u Strukovnoj školi "Vice Vlatkovića" u Zadru danas je otvorena i prva solarna punionica električnih vozila u Hrvatskoj. Riječ je o samostalnom projektu te zadarske strukovne škole vrijednom oko 80 tisuća kuna. U Hrvatskoj postoji još samo jedna punionica za električna vozila, i to u Institutu Hrvoje Požar, ali ovo je prva solarna punionica, pohvalio se ravnatelj Tihomir Tomčić. "Njome želimo zaokružiti ovu, za sada uspješnu, priču o obnovljivim izvorima energije. Sva vozila koja se ovdje pune električnom energijom ne samo da dobivaju ekološki čistu energiju, već je i ta energija dobivena na najčišći mogući način, odnosno prikupljanjem solarne energije", istaknuo je ravnatelj Tomčić. U Zadru trenutačno nema vozila na električni pogon, osim nekoliko vozila gradske "Čistoće" koja se koriste u prikupljanju komunalnog otpada u staroj gradskoj jezgri. Punionica je edukativnoga karaktera, ali će osim za potrebe škole biti na raspolaganju i usluzi građanima. "Hrvatska kao turistička zemlja nije omogućila našim gostima i iz Europe i svijeta potrebnu infrastrukturu za automobile na električni pogon. Nadam se da će upravo ova punionica biti motiv za sve relevantne institucije da na našim cestama postave što više ovakvih punionica," rekao je ravnatelj Tihomir Tomčić.
ZAGREB
Sinoć, oko 21,15 sati, kod Ugljana, došlo je do udara ribarskoga broda Bonita, upisana u luku Rijeka, pod zapovjedništvom S.E (46) u brodicu registarske oznake „PR 1477“, kojom je upravljao M.H. (74), objavilo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI). U nezgodi nema ozljeđenih osoba, a nije došlo ni do onečišćenja mora. Udarom je nastala manja materijalna šteta na brodici. Zapovjednik i voditelj brodice biti će tijekom dana saslušani u zadarskoj Lučkoj kapetaniji, nakon čega će protiv obje osobe biti podignut optužni prijedlog.