Kao i prošle godine, Švicarska predvodi top ljestvicu najbogatijih zemalja, sa bruto financijskom imovinom po stanovniku od 207.393 eura.
"Prosječna financijska imovina po stanovniku se više nego udvostručila u proteklom desetljeću. Tako se Hrvatska pozicionirala kao jedna od pet najbogatijih zemalja u istočnoj Europi, uz Sloveniju, Estoniju, Češku i Mađarsku", navodi se u priopćenju Allianza u kojem se iznose osnovni naglasci istraživanja.
No, kako se napominje, Hrvatska je s godišnjom stopom rasta od 9,5 posto ispod prosjeka regije, koji iznosi 16,3 posto.
Istočna Europa, koja čini 5,6 posto ukupnog svjetskog stanovništva, pokazala se najbrže rastućom regijom u svijetu u proteklom desetljeću.
Ipak, stope rasta u istočnoj Europi od 19 posto prije financijske krize su se nakon 2007. skoro prepolovile, dok su istovremeno rastuća tržišta Azije i Latinske Amerike ostala skoro netaknuta s prosječnim godišnjim rastom iznad 12 posto, ističu analitičari Allianza.
Kao i prošle godine, Švicarska predvodi top ljestvicu najbogatijih zemalja, zahvaljujući, između ostalog, svojoj snažnoj valuti. Po podacima Allianza, bruto financijska imovina po stanovniku u Švicarskoj je iznosila 207.393 eura.
Švicarsku na određenoj udaljenosti slijede Sjedinjene Države (111.897 eura), Japan (111.598 eura), Danska (107.057 eura) i Nizozemska (104.847 eura).
Po podacima iz analize, bruto globalna financijska imovina prošle je godine porasla za 6,2 posto, na 95.300 milijardi eura.
U apsolutnim okvirima, prosječne razlike u bogatstvu po stanovniku i dalje su ogromne, a nejednakost između bogatih i siromašnih se zapravo još više produbila u proteklom desetljeću, navode iz Allianza.
Također napominju kako je u cijelom svijetu primjetan trend naginjanja "sigurnoj" imovini, kako je udio vrijednosnih papira u globalnom investicijskom miksu opao za pet posto od 2000., dok su bankovni depoziti porasli za četiri posto.
"U Hrvatskoj je udio bankovnih depozita tradicionalno visok. Krajem 2010. je iznosio oko 58 posto", navodi se u priopćenju.
U protekle tri godine, uslijed financijske krize, također se usporio rast privatnog duga. "Hrvatski pokazatelj duga (dug privatnih kućanstava izražen kroz postotak BDP-a) se manje-više stabilizirao na nešto iznad 40 posto".
Na globalnoj je razini, nakon što je krajem 2007. dosegnuo vrhunac, globalni pokazatelj duga opao 3,5 posto, na 67 posto.