Kreditni plasmani pouzdan su pokazatelj dobrih šokova, kao što je rast gospodarskih aktivnosti kroz povećanje produktivnosti ali mogu ukazivati i na loše šokove, kao što su nagli skok cijena imovine i ublažena politika dodjele kredita, tumači MMF u analtičkim poglavljima redovnog izvješća o svjetskom financijskom sustavu.
Cijelo izvješće bit će objavljeno 21. rujna.
Stoga ukupne informacije o kreditima kao koristan dugoročni pokazatelj moraju biti dopunjene dodatnim pokazateljima, kao što je promjena udjela kredita u BDP-u.
MMF-ovi su analitičari izračunali da povećanje udjela kredita u BDP-u za više od pet postotnih bodova godišnje, uz skok cijena dionica za 15 posto ili čak više, povećava šanse za krizu u naredne dvije godine na 20 posto.
Među tržišno baziranim kratkoročnim pokazateljima koji ukazuju na moguće izbijanje krize već u narednim mjesecima MMF je izdvojio onaj utemeljen na razlici između kamate za međubankovne posudbe LIBOR i prekonoćnog indeksnog swapa OIS i na krivulji prinosa.
U MMF-u također podsjećaju da se vlade u amortiziranju rizika financijske krize mogu poslužiti kontracikličkim zahtjevima o kapitalu financijskih tvrtki, ukazujući i na potrebu za koordinacijom na međunarodnoj razini, ponajprije pri detektiranju osnovnog izvora šoka i upravljanja valutnim tečajevima.