ANKARA
Zamjenik turskog premijera Besir Atalay izjavio je kako bi Turska, kandidatkinja za pristup EU-u, mogla zamrznuti svoje odnose s tom institucijom ukoliko se Cipru odobri mjesto njezina predsjedatelja u 2012., objavila je državna novinska agencija Anadolija. "Ako mirovni pregovori na Cipru ne budu zaključeni, a EU omogući južnom Cipru obnašanje mjesta predsjedatelja tijekom 2012., nastat će prava kriza između Turske i EU-a", rekao je Atalay, nakon posjeta sjevernom Cipru. "U tom slučaju zamrznut ćemo odnose s EU-om. Sada smo ovo objavili, a kao vlada odluku smo već donijeli", rekao je za Anatoliju Atalay. Međunarodno priznata vlada grčkog dijela Cipra trebala bi u srpnju 2012. preuzeti dužnost predsjedatelja EU-a tijekom predstojećih šest mjeseci.
BANI VALID
Snažne eksplozije i pucnjava iz strojnica odjekivali su u nedjelju Bani Validom kada su borci lojalni Moameru Gadafiju granatirali položaje što ih, u blizini grada, pod kontrolom drže pripadnici boraca libijskog Nacionalnog prijelaznog vijeća (NCT), prenijele su agencije. Borbe u predgrađu Bani Valida, jednog od posljednjih uporišta svrgnutoga libijskog vođe, trajale su i tijekom noći. Ustanici su pružali žestok otpor. "Borbe su trajale cijelu noć. Opkolili smo grad sa svih strana u promjeru od 40 km", rekao je zapovjednik snage vladajućeg Nacionalnog prijelaznog vijeća Absalim Gnuna.
BENGAZI
U Bengaziju na istoku Libije u nedjelju se vode teški pregovori, prije objave o formiranju nove prijelazne vlade, koja se očekuje tijekom poslijepodneva. Neimenovani dužnosnik Nacionalnog prijelaznog vijeća rekao je kako su se jutros sastali predsjednik Vijeća Mustafa Abdeldžalil, predsjednik izvršnog odbora NCT-a Mahmud Džibril i ostali članovi Vijeća. Vladu bi trebala činiti 34 ministra, a među njima bi se trebale naći i dvije žene, rekao je za France presse u Tripoliju anonimni dužnosnik, dodavši kako postoje "različita stajališta" u pogledu sastava nove vlade. Džibrilu se predbacuje da se nije savjetovao s nekoliko političkih stranaka, među kojima su i Muslimanska braća.
RIGA
Latvijska stranka lijevog centra "Centar harmonije" u kojoj dominiraju pripadnici ruske manjine u toj zemlji pobijedila je na općim izborima u subotu, pokazali su službeni rezultati nakon prebrojavanja više od 97 posto glasova koje je Središnja izborna komisija objavila u Rigi u nedjelju ujutro. Prema tim podacima je Centar harmonije pod vodstvom gradonačelnika Rige Nila Usakova osvojio 28,6 posto glasova, a desno liberalna stranka Jedinstvo trenutnog premijera Valdisa Dombrovskog je s osvojenih 18,64 posto glasova pala na treće mjesto. Na drugom mjestu je Reformska stranka (ZRP) bivšeg predsjednika Valdisa Zatlersa s 20,69 posto glasova. U parlament ulazi i savez Zelenih i Seljačke unije poslovnog čovjeka Aivara Lemberga s 12,6 posto glasova kao i desno ekstremni Nacionalni savez s 13,71 posto glasova. Budući da nijedna stranka nije uspjela osvojiti apsolutnu većinu u parlamentu, tijekom noći su i Usakov i dosadašnji premijer Dombrovski najavili da žele otvoriti pregovore sa Zatlersom o formiranju moguće koalicijske vlade.
BERLIN
U Berlinu su u nedjelju počeli regionalni izbori na kojima će oko 2,65 milijuna glasača izabrati novi zemaljski parlament, javili su njemački elektronski mediji. Po zadnjim anketama pet do šest stranaka ima realne šanse ući u regionalni parlament Berlina. Osim socijaldemokrata (SPD), demokršćana (CDU, Zelenih i Stranke ljevice izborni prag bi neočekivano mogla prijeći i Gusarska stranka koja se zalaže za reformu zakonodavstva koje regulira intelektualno vlasništvo i autorska prava, te bolju zaštitu osobnih podataka i općenito privatnosti u doba interneta, globalne komunikacije i društvenih mreža. Ankete im predviđaju oko 9 posto glasova. Ankete najviše šansi predviđaju socijaldemokratima, oko 31 posto glasova, dok se demokršćani savezne kancelarke Angele Merkel s predviđenih 22 posto glasova suočavaju s još jednim u nizu regionalnih izbornih poraza što bi moglo bitno oslabjeti njenu poziciju uoči krucijalnog glasanja o eurozoni u njemačkom saveznom parlamentu za dva tjedna. Dodatni udarac mogao bi im zadati i neuspjeh koalicijskog partnera, liberalne stranke FDP-a, kojem ankete predviđaju tek 2 posto glasova, čime ne bi ni ušli u parlament.
WASHINGTON
Američki predsjednik Barack Obama u ponedjeljak će predložiti Kongresu uvođenje tzv "Buffetovog poreza", odnosno povećanje minimalne porezne stope za bogate građane koji zarađuju više od milijun dolara godišnje, kako bi je izjednačio sa stopom za srednju klasu. Prijedlog će biti dio njegova plana za smanjenje deficita i do 3 bilijuna dolara u sljedećih 10 godina, iako se osim političkog djelovanja na Obaminu demokratsku izbornu bazu uoči predstojećih izbora 2012. ne očekuju bitni prihodi iz novog poreza. Prijedlog novih poreznih stopa odnosi se na samo 0,3 posto poreznih obveznika, odnosno manje od 450.000 ljudi. Ime "Buffetov porez" odnosi se na američkog milijardera i investitora Warrena Buffeta koji je ove godine već više puta kritizirao postojeći porezni sustav u kojem najbogatiji građani poput njega plaćaju srazmjerno manji porez od srednje klase, jer se prihodi od investicija oporezuju po nižoj stopi od 15 posto, dok se porezi na izravni dohodak penju i do 35 posto.
PESHAWAR
Najmanje je petnaest osoba ubijeno u napadu talibana na kontrolnu točku na sjeverozapadu Pakistana koju su držali pripadnici lokalnih plemena naklonjeni vladi i pripadnici snaga sigurnosti, izvijestili su u nedjelju dužnosnici. Naoružani puškama i ručnim granatama, militanti su u subotu kasno navečer ubili četvoricu pripadnika paštunskoih plemena i jednog pripadnika paravojnih snaga. Snage sigurnosti i pripadnici plemena odgovorili su na napad, pri čemu je ubijeno 10 talibana, izvijestio je visoki vladin dužnosnik iz regije Khyber u blizini afganistanske granice gdje se dogodio incident. On je također kazao kako je zaplijenjeno puno talibanskog oružja. Pakistanski talibani, bliski Al-Kaidi, pokrenuli su napade na paštunska plemena koja pomažu pripadnicima snaga sigurnosti.