Skup je posvećen modruškom biskupu Šimunu Kožičiću Benji, koji je pokrenuo djelovanje tiskare u Rijeci i u dvije godine otisnuo, po dosadašnjim saznanjima, šest glagoljskih knjiga.
U uvodnom dijelu skupa okupljene su pozdravili riječki nadbiskup Ivan Devčić, tajnik Razreda za filološke znanosti HAZU August Kovačec u ime predsjednika HAZU Zvonka Kusića, počasna predsjednica organizacijskog odbora Anica Nazor, dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci Predrag Šustar i drugi.
Govoreći o životu i djelovanju Kožičića Benje, gospićko-senjski biskup Mile Bogović podsjetio je da je Kožičić Benja rođen oko 1460. u Zadru gdje je i umro 1536. Godine 1509. imenovan je modruškim biskupom, ali se morao skloniti zbog osmanlijske opasnosti, najprije na područje Vinodola, a potom i u Rijeku. Bogović je ocijenio da je Kožičić Benja u svojstvu biskupa bio pravi pastir u ta teška vremena te istaknuo da je bio i odgovorni intelektualac djelujući i izvan svoje profesije. "Promatrao je stanje u društvu kako bi što bolje odgovorio na njegove potrebe", rekao je Bogović ustvrdivši da je i pokrenuo tiskaru i tiskao knjige na hrvatskom jeziku u razdoblju opasnosti da cijeli narod ili nestane ili se utopi u drugim narodima.
Povjesničar Petar Strčić izložio je pregled povijesnog stanja Rijeke i šire okolice u vrijeme Kožičićeva života. Podsjetio je da je to bilo doba osmanlijskih prodora s istoka, koji su stigli sve do Klane sjeverno od Rijeke ali i mletačkih zaposjedanja ostataka nekadašnje hrvatske države te teškog gospodarskog stanja. Upravo u takvoj Rijeci odlučuje živjeti u egzilu Kožičić Benja, naveo je Strčić.
Istaknuo je da je Kožičićev tiskarski pothvat spominjan na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1946. i 1947. godine, u sklopu pregovora o razgraničenju, kao dokaz hrvatskog identiteta na ovom području.
Na skupu koji završava danas sudjeluje dvadesetak znanstvenika i stručnjaka a govori se, osim o Kožičićevu životu i djelu te njegovoj tiskari, o jeziku Kožičićevih djela, tipografskim značajkama izdanja njegove tiskare te o njegovim latinskim govorima.