Po priopćenju Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, povelju je već prihvatilo više od 40 dobrotvornih udruga i organizacija koje se bave ljudskim pravima iz zemalja cijelog svijeta. Documenta je, stoji u priopćenju, zasad jedina organizacija iz Hrvatske članica međunarodne Mreže za dokumentiranje stradalnika i stradalnica.
Ističe kako su glavni zahtjevi te povelje malobrojni, ali s dalekosežnim posljedicama. Oni zahtijevaju da države osiguraju da svaki stradalnik oružanog nasilja bude ažurno evidentiran, ispravno identificiran i javno prepoznat.
"Ti zahtjevi prema državama formulirani su pod utjecajem iskustva i spoznaja međunarodne mreže nevladinih udruga i znanstvenih ustanova koje se bave dokumentiranjem stradalih u prošlim ili sadašnjim oružanim sukobima koji se vode širom svijeta", navodi Documenta i dodaje kako su povelju i prije nego je javno predstavljena bile prihvatile brojne dobrotvorne udruge i organizacije civilnog društva iz 26 zemalja.
Documenta navodi da je "u organizaciji Oxford Research Groupa predstavljanju na Britanskoj akademiji predsjedao njezin predsjednik sir Adam Roberts, a nazočili su članovi mreže za dokumentiranje stradalnika i stradalnica, članovi drugih udruga potpisnica, predstavnici britanske vlade, diplomatskog zbora, akademske zajednice i medija.
Povelja je puštena u javnost radi šire potpore civilnog društva i širokog spektra organizacija, kako bi se države obvezale da je uključe na svoje dnevne redove.
Jedan od važnih potencijala povelje da utječe na državne predstavnike jest činjenica da su njezini zahtjevi za dokumentiranje stradalnika i stradalnica čvrsto utemeljeni u međunarodnom pravu pa postaju obvezama države (posebno, ali ne isključivo, kad je država jedna od strana u oružanom sukobu)", stoji, među ostalim, u priopćenju koje je potpisala voditeljica Documente Vesna Teršelič.