Ako će političari ignorirati njihova upozorenja, usporavanje rasta svjetskog gospodarstva i dužnički problemi eurozoni mogli bi prerasti u dublju krizu, poručili su čelnici središnjih banaka i međunarodnih financijskih institucija.
„Moram reći da vlasti baš ne blistaju, ni u Europi, ni u SAD-u“, kazao je Angel Gurria, generalni tajnik Organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD) u intervjuu Reutersu.
Rast američkog gospodarstva se usporava, a nezaposlenost je i dalje na visokim razinama.
Predsjednik američke središnje banke Ben Bernanke upozorio je da gospodarstvo SAD-a treba pomoć u kratkoročnoj perspektivi kako bi se potaknulo zapošljavanje i rast, podsjetivši da mjere monetarne politike djeluju na dulje staze. Odgovornost za poticanje dugoročnih izgleda za rast leži u rukama Bijele kuće i Kongresa, upozorio je predsjednik Feda.
Bernanke je upozorio političare i da bi svođenje proračuna SAD-a na održive razine dugoročno pozitivno utjecalo na gospodarstvo. No, kazao je i da bi prerano zaoštravanje fiskalne politike moglo naštetiti krhkom oporavku gospodarstva.
„Fed je jednostavno poručio: 'Pratimo situaciju vrlo pažljivo i potičemo vlasti, obje stranke, da djeluju zajedno i prihvate paket dugoročnih fiskalnih mjera, a onda možda i kratkoročne poticajne gospodarske mjere“, kaže Glenn Hubbard, dekan Columbia Business School.
Početkom kolovoza Bijela kuća i Kongres vodili su oštru bitku oko smanjenja proračunskog deficita i povećanja dozvoljenog zaduživanja države, kako bi ministarstvo financija moglo platiti sve svoje obveze. Djelomičan sporazum postigli su tek dan prije krajnjeg roka.
Dvije godine nakon završetka recesije rast američkog i europskih gospodarstva ozbiljno usporava, a državni dugovi rastu. Dužnička kriza u eurozoni prijeti prerastanjem u novu financijsku krizu, sličnu onoj iz 2008. godine.
Europski politički lideri svađaju se, pak, oko toga tko bi trebao platiti račune dužničke krize u eurozoni. Zbog toga rastu troškovi kreditiranja europskih banaka, dok su financijska tržišta i tečaj eura pod pritiskom.
„Razvoj događaja ovoga ljeta pokazuje da smo u opasnoj novoj fazi. Ulozi su jasni, postoji rizik od daljnjeg slabljenja ionako krhkog gospodarstva. Stoga moramo djelovati odmah“, poručila je Christine Lagarde, izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda.
Lagarde je pozvala na dokapitalizaciju europskih banaka, i to kroz privatne kanale, ako je moguće, a ako ne, kroz neki oblik javnih fondova, kao što je Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF).
Šefica MMF-a upozorila je, također, da vodeća svjetska gospodarstva ne smiju prebrzo smanjiti potrošnju kako ne bi naštetile oporavku.
„Jednostavno rečeno, makroekonomske politike moraju podržavati rast. Monetarne bi politike trebale ostati labave jer je rizik od recesije veći od rizika jačanja inflacije“, kazala je Lagarde, dodajući da bi središnje banke trebale biti spremne uvesti nove nekonvencionalne mjere ako to bude potrebno.
No, monetarne mjere djeluju na duge staze i nisu dovoljne. Treba ih podržati i fiskalnim te kratkoročnim poticajnim gospodarskim mjerama, poručili su financijski čelnici političarima.