BEOGRAD - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović u petak je, u obraćanju na sastanku šefova država jugoistočne Europe kod arheološkog nalazišta Viminacijum u blizini srbijanskog mjesta Kostolca, ukazao na važnost uloge umjetnika u unapređenju odnosa među državama u regiji te dodao kako politika, s druge strane, ima obvezu svođenja i raščišćavanja ''zemaljskih'' računa, osobito u vremenima nakon ratova. Nakon te, kako je rekao, najveće nesreće i katastrofe koja može pogoditi neku zemlju, političari imaju obavezu prema ljudima. Sve mrtve uz puno poštovanje ne treba samo izbrojiti nego i imenovati, mnoge sudbine nestalih rasvijetliti, a sve oštećene, koliko je to moguće, obeštetiti i ljudima pomoći, kazao je Josipović. Hrvatski predsjednik istaknuo je kako u postizanju tih ciljeva politika i pravo imaju važnu ulogu te upozorio kako je osobito opasna svaka ona politika koja po svaku cijenu želi imati monopol na istinu isključujući iz nje sve nepoželjne činjenice. Umjetnici i kulture koji povlađuju takvim politikama sami sebe osuđuju na prolaznost, kazao je te naglasio da je utoliko važnija uloga onih umjetnika koji ne odustaju od svoje autonomnosti i humanosti. ''Svi mi političari ove regije možemo i moramo biti zahvalni upravo tim umjetnicima, kulturnim radnicima naših naroda i država, koji nisu čekali naše političke sporazume nego su nas svojim djelima i svojim akcijama često poticali i bili naša prethodnica u obnavljanju porušenih starih i građenju novih mostova'', poručio je Josipović dodavši kako je prije nekoliko dana u Dubrovniku imao zadovoljstvo biti na koncertu Beogradske filharmonije te da je taj događaj zasjenio sve trenutne nesuglasice. Član Predsedništva Bosne i Hercegovine iz redova bošnjačkog naroda Bakir Izetbegović u obraćanju skupu kazao je kako kultura omogućuje bližu suradnju u regiji te istaknuo kako umjetnici idu ispred političara. Zatraživši potporu kandidaturi Sarajeva za europsku prijestolnicu kuture 2014. godine, Izetbegović je najavio kako će Predsjedništvu BiH predložiti da se sljedeći, deseti summit šefova država jugoistočne Europe održi u Hercegovini, u Mostaru. Bugarski predsjednik Georgi Prvanov poručio je kako je potrebno iskoristiti sve mogućnosti za izgradnju novih kulturnih koridora, te istaknuo kako kulturni procesi predstavljaju poticaj dijalogu i pomirenju. Albanski predsjednik Bamir Topi naveo je kako je regija jugoistočne Europe proteklih desetljeća prošla kroz teška razdoblja, ali da zajednička kultura može pridonjeti regionalnom pomirenju.
ZAGREB - Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u petak je zanijekao pisanje "nekih medija u Hrvatskoj" koji su iznijeli tvrdnju da je bivši libijski čelnik pukovnik Muamer Gadafi financirao Mesića, a najavio je i tužbu protiv novinara koji je tu vijest objavio. Neki mediji u Hrvatskoj objavili su, navodeći kao izvor novinara Hassana Haidara Diaba, tvrdnju kako je pukovnik Muamer Gadafi "financirao bivšeg predsjednika Stjepana Mesića". "Tvrdnja je lišena svakog osnova, bez obzira hoće li se tijekom vremena pojaviti i neki 'dokazi' koji bi trebali potvrditi njezinu istinitost. Izborni stožeri Stjepana Mesića objavili su potpune podatke o financiranju njegovih kampanja i godine 2000. i godine 2005.", prema priopćenju iz Ureda bivšeg predsjednika u kojem se ističe da su ti podaci bili "transparentni". "Diab je svojedobno uporno tražio intervju s bivšim predsjednikom RH, inzistirajući na tome kako se Mesić mora prikazati kao veliki prijatelj pukovnika Gadafija koji zaslužuje svaku podršku. Predsjednik Mesić je dao intervju u kojemu je iznio svoje osobne dojmove o tadašnjem libijskom čelniku, ali ga je i povukao, ocjenjujući kako ga razvoj događaja u Libiji čini neaktualnim", nastavlja se u priopćenju te dodaje da je novinar odlučio "suprotno svim postulatima novinarske profesije i profesionalne etike, taj intervju objaviti i to puna tri tjedna nakon što je vođen (i povučen)". "Libijski pobunjenici tek su ušli u Tripoli, jedva kontroliraju stanje u gradu, upali su i u arhive pukovnikovog režima i već su u prvim danima, možda i satima, našli upravo dokaze da je pukovnik Gadafi financirao predsjednika Mesića, a – sasvim slučajno – našli su i novinara koji je došao iz Hrvatske da mu to ispričaju", ističe se u priopćenju iz Mesićeva ureda. Bivši hrvatski predsjednik namjerava tužiti novinara "zbog ugrožavanja osobne sigurnosti, budući da se na ovaj način Mesića stavlja na Gadafijev platni spisak, te zbog povrede osobnog ugleda i časti", saznaje Hina iz izvora bliskih Uredu bivšeg predsjednika. Mesić je najavio da će tužiti "svakoga tko takve gluposti objavi". Na kraju priopćenja, dodaje se i da je Mesić prvi pokrenuo pitanje privatiziranja "Večernjeg lista" čiji je novinar Diab "ekskluzivno" objavio priču o Mesiću i Gadafiju.
BRUXELLES - Predstavnici Srbije i Kosova započeli su u petak u Bruxellesu pod pokroviteljstvom Europske unije novi krugu pregovora, koji su u srpnju prekinuti nakono što se dvije strane nisu uspjele dogovoriti oko carinskih pečata što onemogućava trgovinsku razmjenu. Srbija ne dopušta ulazak na svoj teritorij proizvodima koji nose pečat Republike Kosovo, na što je Priština uzvratila uvođenjem embarga na robu iz Srbije. Kosovska vlada je nakon toga poslala carinike na dva granična prijelaza Jarinje i Brnjak kako bi se provodila odluka o embargu što je izazvalo otpor Srba na sjeveru Kosova. Ta dva granična prijelaza su sada pod nadzorom NATO-ovih snaga na Kosovu (KFOR). Voditelj srbijanskog pregovaračkog izaslanstva Borko Stefanović izrazio je prije početka susreta optimizam da će se postići dogovor oko carinskih pečata. "Nadamo se da ćemo danas imati neke konkretrne rezultate, pogotovo oko pitanja carinskih pečata i zemljišnih knjiga te da će se nakon toga dogovora situacija normalizirati, da će se smanjiti napetosti i započeti protok robe", rekao je Stefanović. Šefica kosovskog izaslanstva, potpredsjednica vlade Edita Tahiri rekla je da je zadnji krug pregovora otkazan jer Beograd "nije htio kompromis i danas ćemo vidjeti je li promijenio mišljenje oko carinskih pečata". Ona je dodala da će se također razgovarati i o energetici, telekomunikacijama te sudjelovanju Kosova u regionalnim inicijativama. Srbija inzistira da Kosovo na svim sastancima sudjeluje pod oznakom UNMIK-a, što je za Prištinu neprihatljivo. Srbija se nalazi pod pritiskom EU-a da normalizira odnose s Kosovom ako želi krajem ove godine dobiti kandidatski status.
SARAJEVO - Zagrebačka tvrtka Ericsson Nikola Tesla preuzela je posao modernizacije mobilne telefonske mreže BH Telecoma, najvećeg telefonskog operatora u Bosni i Hercegovini, a posao koji je u petak ugovoren u Sarajevu vrijedan je 1,94 milijuna eura, odnosno oko 15 milijuna kuna. Ugovor o modernizaciji mobilne mreže BH Telecoma potpisali su njegov direktor Nedžad Rešidbegović i direktorica marketinga i prodaje Ericssona Nikole Tesle Jagoda Barać. S realizacijom aktivnosti po ugovoru se počinje odmah, a završetak aktivnosti se očekuje do kraja godine. Ugovorena modernizacija treba omogućiti brže i jednostavnije administriranje korisnika mobilne mreže BH Telecoma. Potpisivanje ugovora s kompanijom Ericsson Nikola Tesla predstavlja nastavak modernizacije mobilne mreže BH Telecoma kako bi se korisnicima omogućila veća kvaliteta usluga u mobilnoj mreži, rekao je Rešidbegović. Barać je izrazila zadovoljstvo što je BH Telecom odabrao Ericssona Nikolu Teslu kao partnera u modernizaciji mobilne telefonije čime će se osigurati bolja kvaliteta usluga, priopćeno je iz dvije kompanije.
LJUBLJANA - Slovenski parlament počeo je u petak tijekom jutra s izvanrednim zasjedanjem na kojemu treba izabrati novog predsjednika nakon što je raniji predsjednik Pavel Gantar dao ostavku zbog povlačenja svoje stranke Zares iz Pahorove koalicijske vlade. Stranke sada oslabljene koalicije predložile su da se na to mjesto izabere Ljubo Germič, zastupnik Liberalnih demokrata (LDS) koji uz Pahorove Socijalne demokrate (SD) i dalje ostaju u vladi koja više nema parlamentarnu većinu. Glasovanje se očekuje u kasnim večernjim satima jer u parlamentu i dalje traje rasprava o prvoj točki dnevnog reda koja zbog političkih i širih implikacija izaziva velike kontroverze. Riječ je o inicijativi vlade i većine zastupnika stranaka lijevog centra da se zabrani referendum na kojemu bi se slovenski birači opredijelili o pitanju istospolnih zajednica. Parlament je prije dva mjeseca većinom glasova potvrdio novi zakon o obitelji kojim se socijalna i druga prava osoba u homoseksualnim zajednicama izjednačavaju s pravima ljudi koji žive u heteroseksualnim zajednicama. Za dio javnosti najkontroverznija odredba iz tog zakona je ona po kojoj bi takvi parovi mogli usvajati djecu, što se zapravo odnosi na djecu iz njihovih ranijih heteroseksualnih veza.
SARAJEVO - Izvjestiteljica Europskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Doris Pack upozorila je u petak kako je ta zemlja zbog neodgovornog ponašanja njenih političara izgubila cijelu ovu godinu jer nije poduzeto ništa kako bi se provele potrebne reforme. "Ova godina je na žalost izgubljena, no cijenu za to platit će građani a ne političari", izjavila je Pack kako je citira "Dnevni avaz". Doris Pack istaknula je kako BiH isuviše dugo nema vlast jer se čelnici ključnih političkih stranaka o tome ne mogu dogovoriti od izbora provedenih u listopadu 2010. godine. Kazala je kako će zbog te činjenice zaostajanje BiH za drugim državama regije biti još vidljivije. "Vrijeme je da se formira vlast i političari počnu raditi, jer mi ne želimo da BiH bude posljednja u regiji", kazala je Pack dodajući kako je nepostojanje učinkovite vlasti razlog zbog kojeg inozemni dužnosnici poput njemačke kancelarke Angele Merkel počinju zaobilaziti BiH. "Zašto bi ona (Merkel) išla tamo gdje je nema tko slušati", kazala je njemačka zastupnica u Europskom parlamentu. Čelnici šest ključnih političkih stranaka u BiH koje bi mogle uspostaviti novu vlast ponovo će se sastati u Mostaru 5. rujna na poziv predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića i HDZ 1990. Bože Ljubića. Za sada nema naznaka da bi tada moglo doći do značajnijeg približavanja stajališta odnosno do dogovora o raspodjeli ministarskih mjesta što je ključni problem u dogovoru oko vladajuće koalicije.
BRUXELLES - Europska unija je u petak uvela embargo na uvoz sirijske nafte zbog nastavka represije režima Bašara al-Asada prema prosvjednicima koji traže demokratske promjene, doznaje AFP iz europskih diplomatskih izvora. Embargo stupa na snagu odmah, ali će za ugovore u tijeku stupiti na snagu 15. studenoga, dodaje isti izvor. Sirija proizvodi oko 400.000 barela nafte na dan, od čega oko 150.000 barela na dan izvozi u europske države, ponajprije Nizozemsku, Italiju, Francusku i Španjolsku. Čak 95 posto nafte EU uveze iz Sirije. Europska unija također je odlučila zamrznuti sredstva i uskratiti vize za četvero sirijskih poslovnih ljudi koji navodno financiraju režim Bašara al-Asada. Na udaru sankcija su i tri sirijske tvrtke, među kojima jedna banka. Zabranu uvoza sirijske nafte uveo je i SAD, ali je taj potez simboličke naravi jer Amerikanci ne uvoze sirijsku naftu.
MADRID - Španjolski zastupnici odobrili su u petak velikom većinom uvođenje u ustav "zlatnog pravila" proračunske stabilnosti, usprkos društvenom i političkom nezadovoljstvu koje vlada u zemlji. Zastupnici su s 316 glasova "za" i pet glasova "protiv" usvojili amandman koji u Temeljni zakon uvodi načelo ograničenja javnog deficita. O tome će sljedeći tjedan glasovati i senatori jer je potrebno zeleno svjetlo oba doma parlamenta. Španjolci, uvelike nezadovoljni stanjem u zemlji, od sredine svibnja prosvjeduju protiv reformi koje želi provesti vladajuća Socijalistička stranka (PSOE). Od četvrtka navečer se u Madridu ponovo prosvjeduje protiv "diktature tržišta", a dva vodeća sindikata, CCOO i UGT su pozvača na "veliki prosvjed" 6. rujna.
MOSTAR - Željeznična nesreća u kojoj je ozlijeđen strojovođa te oštećena cisterna Hrvatskih željeznica (HŽ) i lokomotiva Željeznica Republike Srpske (ŽRS) dogodila se u petak rano ujutro u Prijedoru, a po prvim izvješćima, uzrok je ljudska pogreška. Kako su izvijestili mediji iz Republike Srpske, nesreća se dogodila oko tri sata ujutro kada je vlak ŽRS-a koji je usmjeren na četvrti kolosijek skrenuo na peti kolosijek kolodvora u Prijedoru. U izravnome sudaru s vozilima koja su stajala na kolosijeku ozlijeđen je strojovođa Vladimir Komarica, a znatno su oštećane lokomotiva i cisterna HŽ-a. Policija je obavila očevid, a mjerodavni iz ŽRS-a najavili su da će utvrditi je li se nesreća dogodila zbog ljudske pogreške.
PODGORICA - Helikopter tipa "Gazela" Vojske Crne Gore srušio se u petak oko 11 sati u blizini otoka Luštica, na izlazu iz Bokokotorskog zaljeva, a u padu su poginula sva tri člana posade helikoptera. U udesu ove letjelice, koja je bila na redovitom zadatku obuke, poginula su sva tri člana posade, potvrdio je na izvanrednoj konferenciji za novinare ministar obrane Boro Vučinić, dodajući da je u tijeku službena istraga kako bi se došlo do uzroka nesreće. "U tijeku je postupak utvrđivanja okolnosti pod kojima je došlo do pada helikoptera", kazao je Vučinić, navodeći da je iza tog helikoptera, u trenutku kada se incident dogodio, nalazila i druga letjelica. Poginuli su potpukovnik Šahbaz Belhadin (1967) iz Doboja, pilot crnogorske vojske na dužnosti pomoćnika zapovjednika helikopterske eskadrile, zatim major Ivan Obradović (1975) iz Podgorice, koji je obavljao dužnost zapovjednika prvog helikopterskog odjela za potporu helikopterskoj eskadrili, te stariji vodnik Vidoje Tomić (1975) iz Pljevalja, tehničar i letač-strijelac u četi za zrakoplovno-tehničko održavanje. Crnogorski ministar zamolio je medije da pričekaju konačne rezultate istrage te se potom uputio na mjesto pada helikoptera.
ALŽIR - Službeni Alžir trebao bi članove Gadafijeve obitelji, koji se nalaze u Alžiru, a kojima se dokaže krivnja odnosno umiješanost u zločine, izručiti libijskim ustanicima, izjavio je bivši libijski ministar vanjskih poslova Abdel Rahman Šalgam koji je u ožujku prebjegao, u razgovoru za arapski list Ešoruk. Alžir je početkom tjedna primio troje Gadafijeve djece - kćer Aišu, koja je ondje rodila djevojčicu te sinove Mohameda i Hanibala te Safiju, drugu suprugu svrgnutog diktatora. Nacionalno prijelazno vijeće (NTC), političko tijelo libijskih ustanika, u utorak je ponašanje alžirskih vlasti ocijenilo "vrlo nerazboritim". NTC smatra da je Alžir, primivši Gadafijevu djecu, djelovao protiv "interesa libijskoga naroda". Alžirci su na to odgovorili kako su članove Gadafijeve obitelji primili isključivo iz humanih razloga. "Odnosi između Alžira i nove Libije trebali bi biti odlični. Libijci smatraju da je alžirska vojska na njihovoj strani, no službeno stajalište države već je iznevjerilo njihova očekivanja, unatoč činjenici da predsjednik Abdelaziz Buteflika iznimno poštuje libijski narod", rekao je Šalgam.
BEČ - Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) pozvala je brojne države, među ostalim Izrael i arapske zemlje, na razgovore ove godine o nemirnom Bliskom istoku i nastojanjima da se svijet riješi nuklearnoga oružja, stoji u dokumentu objavljenom u petak. Glavni direktor IAEA-e Yukiya Amano pisao je svim članicama agencije i pozvao ih na sastanak u Beču 21. do 22. studenoga. Sudionici će raspravljati o dosadašnjim iskustvima i mogućnostima da se i na Bliskom istoku uvede zona bez nuklearnog oružja, prema uzoru na druge dijelove svijeta poput Afrike i Latinske Amerike. Izrael i neke arapske zemlje dale su naslutiti da su spremne sudjelovati u takvim razgovorima koji bi, kažu diplomati, mogli poslužiti kao poticaj dijalogu i obnovi povjerenja u regiji. Arapske zemlje kritiziraju Izrael zbog njegova navodnog nuklearnog arsenala, dok Izrael i SAD vide Iran kao najveću regionalnu nuklearnu prijetnju.
OSLO - Šefica norveške policijske tajne službe koju su kritizirali jer je prebrzo ocijenila i izjavila da se zločinački plan Andersa Behringa Breivika nije mogao predvidjeti, promijenila je mišljenje te u razgovoru za list Aftenposten priznala da su možda počinjene neke pogreške. "Moramo skrušeno priznati da smo možda i počinili neke pogreške te da smo možda krivo procijenili prioritete", rekla je Janne Kristiansen, direktorica norveške policijske tajne službe za list Aftenposten. Nakon krvavih napada koje je ekstremist Breivik počinio 22. srpnja, javnost je napala Kristiansen, jer je brzopleto zaključila da njihove službe nisu mogle otkriti aktivnosti njihova počinitelja, jer je on djelovao kao "vuk samotnjak". "Čak ni istočnonjemački Stasi ne bi uspio locirati i otkriti tu osobu", rekla je još 25. srpnja, samo tri dana nakon krvoprolića koje je rezultiralo ubojstvom 77 osoba, uglavnom mladih. Norveška policijska tajna služba posjedovala je popis s imenima osoba, među kojima je bilo i Breivikovo ime, koji je putem interneta od jedne poljske tvornice kupovao gnojivo i neke kemijske proizvode od kojih se može napraviti bomba. No tajne službe nisu procijenile da bi trebalo početi pratiti njegove aktivnosti, jer se Breivik, iznimno aktivan u javnom izražavanju svojih rasističkih stajališta, tada nije nalazio u kartoteci Službe.
KARTUM - Sudanska vojska i snage naklonjene Južnom Sudanu sukobile su se u petak u pograničnom području Sudana uz granicu prema novoosnovanoj državi Južni Sudan, potvrdili su dužnosnici obje strane. Dvije sudanske pokrajine Modri Nil i Južni Kordofan, koje graniče s Južnim Sudanom, izvor su napetosti od srpanjskog otcjepljenja južnog dijela Sudana koji je neovisnost proglasio pod imenom Južni Sudan. U dvije pokrajine stanovništvo je tijekom građanskog rata bilo naklonjeno snagama juga koji je sada neovisan. Službeni Kartum već je ranije prijetio da će razoružati borce u tim pokrajinama naklonjene jugu. Prema izvorima dviju strana sukobi su izbili tijekom noći četvrtak na petak na ulasku u glavni grad pokrajine Modri Nil. Sukobi su se nakon toga iz al-Damazina brzo proširili na sva područja u kojima su naoružani pobornici Južnog Sudana. Napetosti su počele rasti nakon što se nekadašnja južna pokrajina Sudana bogata naftom otcijepila u srpnju. Vijeće sigurnosti UN-a izrazilo je u međuvremenu zabrinutost zbog pogoršanja stanja na tom području.
WASHINGTON - Potres jakosti 7,1 po Richteru pogodio je u petak Aleutsko otočje kod Aljaske, objavio je američki Geološki institut. Centar za upozovaranje na tsunami objavio je kako nema opasnosti od razornog i raširenog tsunamija nakon potresa čije je središte bilo u Pacifiku, 172 kilometra jugoistočno od Atke na Aljasci. Epicentar potresa, koji je to područje pogodio u 10,55 sati po srednjeeuropskom vremenu, bio je na dubini od 35 kilometra, priopćio je Geološki institut.
ZAGREB - Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu izjavio je u petak da se izraelsku diplomatsku prisutnost u Turskoj smanjuje na razinu drugog tajnika, što znači da se izraelski veleposlanik povlači iz Ankare, čime je turska vlada reagirala na izvješće UN-a o upadu izraelskih komandosa na humanitarni brod za Gazu u kojem je poginulo osam Turaka. U dugoočekivanom izvješću o tome incidentu, koje je objavljeno u četvrtak, navodi se da je izraelska blokada Pojasa Gaze zakonita, ali da je Izrael upotrijebio prekomjernu silu. Davutoglu je rekao da su neki navodi iz izvješća, koje je The New York Times objavio na svojim internetskim stranicama, neprihvatljivi. U najnovijem zaoštravanju odnosa s Izraelom, turska vlada odlučila je u petak i suspendirati sve vojne sporazume s tom državom, kao i dodatno smanjiti svoju diplomatsku nazočnost u Izraelu. Turska je povukla svoga veleposlanika iz Izraela odmah nakon napada na humanitarnu flotu prošle godine.