BEOGRAD
Summit šefova država jugoistočne Europe na kojem sudjeluje i hrvatski predsjednik Ivo Josipović, deveti po redu, pod nazivom ''Suvremena umjetnost i pomirenje u jugoistočnoj Europi'', započeo je u petak kod rimskog arheološkog nalazišta Viminacijum, u blizini srbijanskog mjesta Kostolca, plenarnim zasjedanjem. Otvarajući skup, domaćin summita, srbijanski predsjednik Boris Tadić kazao je kako su tijekom prethodnih devet godina ovakvi skupovi značajno pridonijeli unapređenju ukupne suradnje u regiji, jačanju stabilnosti te izgradnji europske budućnosti regije. Dodao je kako kriza o kojoj se danas govori nije samo ekonomska, već prije svega kriza vrijednosti i morala te istaknuo kako je, da bi se ona nadišla, neophodno što prije započeti zajednički projekt obnove univerzalnih ljudskih vrijednosti i time omogućiti razvijanje tolerancije, razumijevanja i stvarnog dijaloga. Uz Josipovića i Tadića, na summitu sudjeluju predsjednici Albanije Bamir Topi, Bugarske Georgi Prvanov, Makedonije Gjorge Ivanov, Crne Gore Filip Vujanović te član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda Bakir Izetbegović, dok su Grčka i Moldavija predstavljene na razini ministra kulture i zamjenika ministra kulture Na samitu također sudjeluje i glavna ravnateljica UNESCO-a Irina Bokova, europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, multijezičnost i mlade Androula Vasiliou i glavna ravnateljica za obrazovanje, kulturu i nasleđe, mlade i sport Vijeća Europe Gabriela Bataini-Dragoni.
ZAGREB
Potpredsjednik hrvatske vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sudjelovat će u subotu, prvi puta nakon što je Hrvatska završila pregovore s Europskom unijom, na neformalnom susretu ministara vanjskih poslova država članica Europske unije i država kandidatkinja za punopravno članstvo u EU, tzv. Gymnich sastanku, u poljskom Sopotu, priopćilo je u petak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI). Domaćini sastanka su visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton i poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski. Sastanak počinje u petak popodne raspravom o odnosima sa strateškim parnterima EU-a - Brazilom, Indijom i Južnoafričkom Republikom. Glavne teme sastanka bit će stanje na južnom Sredozemlju i Bliskom istoku, s naglaskom na povijesne promjene u arapskom svijetu, te odnosi sa strateškim partnerima, Jedna od važnih tema bit će i pitanje palestinske neovisnosti. Teme razgovora neformalnog ministarskog susreta bit će vezane i uz aktualno stanje u zemljama južnog i istočnog susjedstva Europske unije te zajedničke napore koji se ulažu u cilju potpore demokratskoj transformaciji u tim zemljama.
LONDON
Konstitutivna skupština Libije bit će izabrana za oko osam mjeseci, a predsjednički i parlamentarni izbori održat će se za otprilike 20 mjeseci, izjavio je u petak predstavnik Nacionalnog prijelaznog vijeća Libije (NTC) u Velikoj Britaniji Guma al Gamati. "Utvrdili smo precizni plan za prijelazno razdoblje do 20 mjeseci", rekao je Gamati na radiju BBC ne navodeći pojedinosti izbornog kalendara NTC-a. "Tijekom osam mjeseci NTC će voditi Libiju dok narod ne izabere skupštinu. Godinu dana nakon toga bit će organizirani parlamentarni i predsjednički izbori", dodao je. "Uz nešto sreće nakon 20 mjeseci libijski narod će imati čelnike koje želi", rekao je taj dužnosnik NTC-a, političkog organa libijskih ustanika. Gamati drži da je proces tranzicije počeo iako se nastavljaju sukobi pobunjenika i snaga odanih vođi Moameru Gadafiju, koji je u bijegu.
ZAGREB
Moamer Gadafi pozvao je u četvrtak navečer svoje pristaše da se nastave boriti, dok istovremeno svjetski čelnici odmrzavaju milijarde dolara libijske imovine novim vladatima te naftom bogate zemlje kojom je Gadafi čvrstom rukom vladao 42 godine, izvješćuju agencije. U drugoj poruci odaslanoj u četvrtak navečer Gadafi prijeti dugom borbom, urbanom gerilom i prekidom isporuka nafte. Abdel Madžid Mlegta, koordinator vojnog operacijskog zapovjedništva Nacionalnog prijelaznog vijeća (NTC) u Tripoliju, izjavio je za Reuters da bi se Gadafi mogao skrivati u pustinjskom mjestu Bani Validu, 150 kilometara jugoistočno od glavnog grada. S njim su, kako dodaje, sin Saif al-Islam i šef obavještajne službe Abdulah al-Senusi. Ustanici trenutno čekaju da istekne rok za predaju Sirta. Ako se grad dobrovoljno ne preda ući će u njega, a potom i u Bani Valid. Prema pisanju alžirskog tiska, Gadafi se nalazi u pograničnom gradu Ghadamisu i telefonirao je alžirskom predsjedniku Abdelazizu Boutefliki kako bi zatražio utočište. Bouteflika nije odgovorio na poziv, piše tisak.
BRUXELLES
Europska unija predložila je da pomogne libijskim pobunjenicima u reformi snaga sigurnosti i prikupljanju oružja kada rat bude završen, rekla je u četvrtak visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton. Ashton je kazala da je humanitarna pomoć trenutačno prioritet, ali i da je EU spreman pružiti gospodarsku potporu i pomoć u pripremi izbora. Međunarodna konferencija "Prijatelji Libije", koja se održava u Parizu, "prigoda je za međunarodnu zajednicu da sada razmotri dugoročan posao koji je očekuje kako bi pomogla libijskom narodu i njegovoj ambiciji da uspostavi demokratsku državu", rekla je Ashton novinarima. Nakon 42-godišnje Gadafijeve diktature, Ashton je istaknula da će reforma libijskih snaga sigurnosti biti jedna od dugoročnih zadaća kako bi se pobunjenicima pomoglo da riješe problem oružja u zemlji te u upravljanju granicama.
ISTANBUL
Turska se dogovorila s NATO-om o postavljanju radarskog sustava za rano uzbunjivanje na njezinu teritoriju u sklopu proturaketnog obrambenog sustava zapadnog vojnog saveza, priopćilo je tursko ministarstvo vanjskih poslova u petak. Pregovori Turske i NATO-a su u završnoj fazi, dodaje se u priopćenju. Postavljanje radara na turskom teritoriju će ojačati obrambene kapacitete i NATO-a i Turske. Nije precizirano ni mjesto i vrijeme postavljanja radara. Prošlog studenoga su čelnici NATO-a na summitu u Lisabonu dogovorili postavljanje antiraketnog štita nad Europom radi zaštite zemalja NATO-a od mogućeg iranskog raketnog napada. S Turskom koja je bliska sa susjednim Iranom postignut je kompromis. Turska je zaprijetila blokiranjem dogovora bude li Iran izrijekom naveden kao prijetnja.
PARIZ
Francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe izjavio je u petak da Francuska želi ubrzati donošenje rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o kojom bi se uvele sankcije Siriji i osudilo nasilje nad civilnim stanovništvom. Dodao je da će Pariz razviti odnose sa sirijskom oporbom. "Cilj nam je donijeti rezoluciju kojom bi osudili nasilje protiv civila i uveli sankcije protiv režima", rekao je Juppe na godišnjoj konferenciji francuskih veleposlanika u Parizu.
ZAGREB
Japanski premijer Yoshikiko Noda, koji je u petak preuzeo dužnost šefa vlade, obećao je da će se žurno posvetiti fiskalnoj reformi kako bi zauzdao golemi državni dug, dodavši da će morati biti realističan oko uvođenja mjera. Noda čekaju brojni izazovi, a on je već treći premijer od kada je Japanska demokratska stranka (DPJ) preuzela vlast 2009. godine. Japan je treće gospodarstvo po snazi u svijetu, ali se već izvjesno vrijeme nalazi u stagnaciji. Noda se na konferenciji za novinare osvrnuo i na nuklearnu nesreću i rekao da je nakon Fukushime vrlo teško izgraditi nove reaktore te da se on radije zalaže za reaktivaciju zaustavljenih reaktora, nakon što se utvrdi da su potpuno sigurni. Dotaknuo je i pitanje japansko-kineskih odnosa i poručio da će sve učiniti za jačanje veza s Kinom. Zaključio je, međutim, da savezništvo sa SAD-om ostaje "osovina japanske diplomacije i politike sigurnosti".