ŠID - Samo razumijevanje i suradnja mogu dovesti do boljih odnosa među državama i rješavanja problema koji su se gomilali desetljećima, pa i pitanja prava nacionalnih manjina, rekao je u četvrtak u Šidu hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Hrvatski predsjednik se u ovom srbijanskom mjestu sastao s čelnicima tamošnjih lokalnih vlasti, predstavnicima hrvatskih udruga i hrvatske zajednice u Srijemu. "Biti Hrvat u Srbiji treba biti čast i ponos Hrvatima. Kao što i mi u Hrvatskoj nacionalne manjine tretiramo kao kategorije građana na koje smo ponosni i kojima želimo pružiti mogućnost ostvarivanja svoga identiteta i prava, tako i Hrvatska traži od svih zemalja, u kojima žive Hrvati, da isto pruže i hrvatskome narodu", poručio je Josipović. Ocijenio je kako se zločini tijekom ratnih zbivanja ne smiju zaboraviti i da se za njih treba odgovarati na sudovima, ali i istaknuo da je zadaća onih koji vode politiku da grade mostove prijateljstva. Izrazio je uvjerenje da će srbijanska vlada osigurati da se hrvatski, kao jezik nacionalne manjine, koristi u službenoj uporabi, te osigurati pravo na obrazovanje i prakticiranje vlastite vjere te kulturna i socijalna prava. Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Slaven Bačić kazao je kako posjet predsjednika Josipovića Šidu i nazočnost predsjednika vojvođanske pokrajinske vlade Bojana Pajtića "predstavlja još jedan od znakova novih vjetrova ukupnih hrvatsko-srpskih odnosa". Ocijenio je kako se položaj Hrvata na ovome području znatno promijenio, u odnosu na ratna zbivanja, te pozvao Hrvate da na predstojećem popisu pučanstva u Srbiji slobodno izraze svoju nacionalnu pripadnost, materinji jezik i vjersko opredijeljenje. Pajtić je kazao kako pokrajinske vlasti skrbe o očuvanju identiteta nacionalnih zajednica, jer različitost jezika, vjerskih zajednica i kultura doživljavaju kao prednost i bogatstvo, a ne kao nedostatak. Zbog toga je pokrajina Vojvodina svoja osnivačka prava nad glasilima na hrvatskom jeziku, prenijela na HNV, jer "vjerujemo da će hrvatska zajednica bolje znati definirati svoje prioritete", dodao je Pajtić. Uz predsjednika Josipovića susretu je nazočio i hrvatski ministar kulture Jasen Mesić. U izjavi novinarima Josipović je izrazio posebno zadovoljstvo posjetom ovom dijelu Srbije, u kojem su Hrvati, tijekom ratnih zbivanja "jako stradali te bili žrtve zločina, a mnogi su se morali i iseliti." "Drago mi je da učinjen vidan pomak na ostvarivanju kulturnih i političkih prava i to prepoznajem kao pozitivan znak dobrog partnerstva u sređivanju stanja hrvatske manjine u Srbiji, iako je ostalo dosta toga što treba učiniti", rekao je Josipović. Ocijenio je posebno važnim da se na popisu stanovništva u Srbiji "Hrvati izjasne kao Hrvati, jer o tome ovisi i ostvarivanje manjinskih prava". Zamoljen da komentira aktualne hrvatsko-srpske odnose predsjednik Josipović kazao je kako oni imaju uzlaznih i silaznih trenutaka, ali da imaju vidiljivi kontinuitet te kako vjeruje da će problemi, kada se i pojave, "biti privremene naravi".
BEOGRAD - Deveti summit šefova država jugoistočne Europe pod nazivom ''Suvremena umjetnost i pomirenje u jugoistočnoj Europi'', na kojem će sudjelovati i hrvatski predsjednik Ivo Josipović, a čiji je domaćin srbijanski predsjednik Boris Tadić, bit će održan u petak u arheološkom nalazištu Viminacijumu nadomak srbijanskom mjestu Kostolcu. Uz Josipovića i Tadića, na skupu će, kako je najavljeno, sudjelovati predsjednici Albanije Bamir Topi, Bugarske Georgi Prvanov, Makedonije Đorge Ivanov, Crne Gore Filip Vujanović te član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda Bakir Izetbegović. Grčka i Moldavija će na summitu biti predstavljene na razini ministra kulture i zamjenika ministra kulture. Na summitu će također sudjelovati i glavna ravnateljica UNESCO-a (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization) Irina Bokova, europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, multijezičnost i mlade Androula Vasiliou i glavna ravnateljica za obrazovanje, kulturu i naslijeđe, mlade i sport Vijeća Europe Gabriela Bataini-Dragoni. Kako je ranije priopćeno iz UNESCO-a, glavna tajnica te organizacije na summitu će se zauzeti za nove poticaje regionalnim projektima suradnje. Predstavnici te organizacije, koja od 1990-ih provodi projekte rekonstrukcije i pomirenja u regiji, zatražit će, kako je najavljeno, potporu za niz prekograničnih projekata za očuvanje i promicanje regionalne materijalne i nematerijalne baštine, suvremene i narodne kulture, suvremene umjetnosti i kulture kao ''motora'' razvoja. Summit šefova država jugoistočne Europe nastavak je inicijative koju je UNESCO pokrenuo konferencijom na visokoj razini o jačanju suradnje u jugoistočnoj Europi u travnju 2002., koja se održava svake godine, a čiji je domaćin Hrvatska bila 2006., kada je skup održan u Opatiji.
ZAGREB - Haaški je sud u četvrtak prihvatio zahtjev tužiteljstva za odgodom statusne konferencije u predmetu "Gotovina-Markač" i kao novi datum njezina održavanja odredio je 29. rujna, objavio je Haaški sud. Haaško tužiteljstvo, nakon što je prvotno sazvana statusna konferencija u predmetu "Gotovina-Markač" za 12. rujna, zatražilo je njezinu odgodu do podnošenja svih podnesaka u postupku žalbe na prvostupanjsku presudu. Podsjećajući da do 12. rujna tužiteljstvo mora podnijeti odgovor na žalbu dvojice hrvatskih generala na prvostupanjsku presudu te da nakon toga, prema pravilima o postupku i dokazima, teče rok od 15 dana za odgovor obrane, tužitelji su predložili da se statusna konferencija održi tek nakon toga - najranije 28. rujna. Obrane generala Ante Gotovine i Mladena Markača nisu se protivile tome prijedlogu pa je predraspravni sudac Theodor Meron odredio kao novi datum održavanja statusne konferencije 29. rujna. Obrane generala Gotovine i Markača 1. su kolovoza predale žalbu na prvostupanjsku presudu kojom su osuđeni na 24 odnosno 18 godina zatvora za zločine počinjene tijekom i nakon Oluje.
LJUBLJANA - Slovenski predsjednik Danilo Tuerk u četvrtak je, nakon konzultacija s političkim strankama, i službeno predložio da se za slovenskog člana arbitražnog suda koje će rješavati granični prijepor s Hrvatskom izabere Jernej Sekolec. "Prijedlog s njegovom kandidaturom danas je poslan u parlament", objavio je u četvrtak ured slovenskog predsjednika Tuerka. Na natječaj za slovenskog člana petočlanog arbitražnog suda javio se jedino dr. Jernej Sekolec. Riječ je o uglednom slovenskom pravniku kojega je u konzultacijama s Tuerkom podržala i većina stranaka pa se računa da će prilikom glasovanja u parlamentu koje se očekuje u drugoj polovici rujna dobiti potrebnu natpolovičnu većinu od 46 zastupničkih glasova. Sekolec je posebno cijenjen kao stručnjak za trgovačku arbitražu, bio je direktor odjela za međunarodno gospodarsko pravo UN-a i tajnik komisije za međunarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL), a trenutno je potpredsjednik londonskog suda za međunarodnu arbitražu i član stalnog arbitražnog suda sa sjedištem u Haagu. Sekolec važi za jednog od najiskusnijih slovenskih pravnika s međunarodnom reputacijom. Ministar pravosuđa Aleš Zalar odbacio je zahtjev oporbene stranke bivšeg premijera Janeza Janše da se izbor slovenskog arbitra odgodi za vrijeme nakon mogućih prijevremenih izbora, ustvrdivši da bi to štetilo kredibilitetu Slovenije budući da arbitražni postupci započinju odmah nakon što Hrvatska potpiše pristupni sporazum s EU, a to se očekuje krajem ove godine.
ZAGREB - Obrana bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba pozvala je raspravno vijeće Haaškoga suda da odbaci zahtjev tužiteljstva za vođenjem dva odvojena postupka protiv Ratka Mladića tvrdeći da bi to bilo nepravično prema optuženom i stavilo bi ga u nepovoljan položaj u odnosu na tužiteljstvo, objavio je u četvrtak Haaški sud (ICTY). Haaško tužiteljstvo podnijelo je u kolovozu zahtjev za razdvajanjem optužnice protiv generala Mladića optuženog za genocid u BiH na dva dijela kako bi mu se moglo prvo suditi za genocid u Srebrenici a nakon toga i za višegodišnji teror stanovnika Sarajeva, progon stanovništva širom BiH i uzimanje pripadnika UN-a za taoce. Među razlozima kojima tužiteljstvo obrazlaže taj zahtjev je i Mladićevo zdravstveno stanje. Haaški sud nije uspio dovršiti suđenje bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću čije su optužnice za zločine počinjene u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu bile objedinjene u jedan ogroman proces tijekom kojega je on umro. Tužiteljstvo je navelo i da će razdvajanje postupka protiv Mladića omogućiti brže osiguravanje zadovoljavanja pravde. "Razdvajanje optužnice i dva odvojena suđenja neće omogućiti učinkovita i brza suđenja nego će otežati slučaj", navodi se u podnesku Mladićeva branitelja Branka Lukića u kojem se ocjenjuje da se ne može započeti sa suđenjem za Srebrenicu jer je "nemoguće razumjeti događaje u Srebrenici bez razumijevanja prethodnih događaja", a kojima bi se bavilo tek u drugom suđenju nakon što se završi ono za Srebrenicu. Obrana je ustvrdila i da bi vođenje dva suđenja predstavljalo dodatni teret za Mladićevo otežano zdravstveno stanje. Mladić je uhićen u svibnju ove godine u Srbiji nakon gotovo 16 godina skrivanja i nakon toga prebačen je u pritvor Haaškoga suda gdje čeka početak suđenja. Tijekom bijega od Haaškoga suda preživio je moždani udar što je ostavilo traga na njegovu zdravstvenom stanju.
BRUXELLES - Europska unija ukinula je u četvrtak sankcije za 28 libijskih tvrtaka kako bi pomogla gospodarskom oporavku zemlje, objavila je visoka predstavnica Europske unije (EU) za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton. "EU je danas odmrznuo imovinu 28 libijskih gospodarskih entiteta. Naš cilj je osigurati resurse prijelaznoj vladi i libijskome narodu i pomoći gospodarstvu da ponovno funkcionira", kaže se u njezinoj izjavi. Odluka se odnosi na šest luka i tvrtke u energetici i bankarstvu. Imena 28 tvrtaka bit će objavljena u petak u Službenom listu EU-a. "EU je djelovao brzo s obzirom na razvoj stanja na terenu", istaknula je Ashton i dodala kako je to "jasan znak odlučnosti EU-a da učini sve što može kako bi podupro libijski narod i vlasti tijekom prijelaznog razdoblja nakon Gadafija". EU je uveo sankcije za gotovo pedeset libijskih tvrtaka. Da bi ih sve ukinuo, potreban je pristanak UN-a jer su neke mjere uvedene u sklopu UN-ovih sankcija. Predsjednik Nacionalnoga prijelaznog vijeća Mustafa Abdeldžalil i njegov drugi čovjek Mahmud Džibril zatražili su deblokadu libijske imovine. Dosad je na američkim, britanskim i francuskim računima deblokirano po 1,5 milijarda dolara ili eura od ukupno 50 milijarda dolara.
ŽENEVA - Glavni grad Libije Tripoli kratkoročno ima dovoljno energenata, počela je stizati i hrana, ali ne nazire se kraj nestašici vode, objavljeno je u izvještaju Humanitarnog ureda Europske unije (ECHO) u četvrtak. Nafte iz rafinerije Zawiye, 50 kilometara zapadno od Tripolija, kratkoročno ima dovoljno za prijevoz i opskrbu energijom cijele Libije, kaže se u tom dokumentu koji nije dostupan javnosti, ali ga je vidio novinar Reutersa. Goriva nema dovoljno za dulje vrijeme, ali i to će uskoro biti riješeno jer je tanker s 30 tisuća tona goriva za elektrane u ponedjeljak stigao u Tripoli. Predsjednik libijskoga Nacionalnog prijelaznog vijeća (NTC) Mustafa Abdel Džalil prošli je tjedan rekao kako je u rafineriji "velika količina" hrane, javlja Reuters. No NTC je i od Svjetskoga programa za hranu (WPF) tražio pomoć za kupnju 250 tisuća tona nafte, piše Reuters. U Tripoliju i dalje nema dovoljno hrane, a glavni su problem premali kapaciteti za iskrcaj tereta, među ostlim i više od 61 tisuću metričkih tona pšeničnoga brašna koje čekaju u luci, kaže se u izvještaju ECHO-a. "Nedostatak pitke vode najveći je problem, iako se pokazalo da se stanovništvo s time nosi bolje nego što smo pretpostavljali", dodaje se u izvještaju.
BENGAZI - Britansko ratno zrakoplovstvo prevezlo je u Libiju 40 tona svježe tiskanih novčanica, dio njih s likom Moamera Gadafija, kako bi nova vlast mogla platiti javne službenike, a banke napuniti ispražnjene bankomate. Oko 280 milijuna libijskih dinara, što odgovara 234 milijuna dolara, dio je paketa od 1,5 milijardi dolara koji je Gadafi naručio od britanske tiskare novca De La Rue Plc, a koje je London u ožujku zamrznuo nakon što je libijska vlada počela krvavi obračun s prosvjednicima. Sada, kada su snage Nacionalnog prijelaznog vijeća svrgnule Gadafijev režim, Britanija je odobrila slanje novca. Ostatak narudžbe bit će dostavljen vrlo brzo, priopćio je britanski ministar vanjskih poslova William Hague. "Nedostaje nam gotovine", rekao je guverner libijske narodne banke Gasem Azzouz dok je čekao specijalni teret u zračnoj luci u Bengaziju u srijedu poslije ponoći. Dodao je da javni službenici već dugo nisu primili plaću i da brojni Libijci čuvaju novac "u čarapama" jer nemaju povjerenje u bankovni sustav. Prema tečaju od 1,9 libijskih dinara za jedan američki dolar, 280 milijuna dinara vrijedilo bi oko 234 milijuna dolara, no vjerojatnije je da na "crnoj burzi" u Bengaziju ne vrijedi više od 200 milijuna dolara.
LJUBLJANA - Slovenci više vjeruju u euro kao zajedničku valutu nego u opstanak Europske unije u sadašnjem obliku, pokazala je anketa koju je u četvrtak objavio mariborski dnevnik "Večer". Da unatoč sadašnjoj krizi u euro-zoni i dalje vjeruju u euro kao zajedničku europsku valutu izjavilo je dvije trećine od 700 ispitanika, da u to ne vjeruje izjavilo je nešto manje od trećine, dok su ostali bili neodlučni. Anketa pokazuje da euro za Slovence, unatoč teškoćama koje im je donijela ekonomska kriza još nije izgubio svoju prvotnu privlačnost, komentar je slovenskog lista na rezultate ispitivanja. S druge strane, odgovori na pitanje o budućnosti Europske unije, dobiveni u istoj anketi, pokazuju veću raznolikost i otkrivaju neizvjesnost oko toga kako će teći razvoj glavne europske integracije. Tako je 26,5 posto ispitanih ustvrdilo da će se Europska unija "raspasti", a 30,2 posto da će se ona nastaviti širiti, ali u isto vrijeme i podijeliti na dva dijela: jedan u kojemu će biti razvijenije i drugi u kojemu će se naći zaostalije članice. Da Europska unija, u kojoj je trenutačno 27 država, unatoč sadašnjoj krizi i političkim raspravama neće doživjeti bitne promjene ocijenilo je 18,7 posto slovenskih ispitanika, a 15,7 posto da će se europski klub proširivati i dovesti do ravnomjernog razvitka država članica. A da uopće nemaju pravu predodžbu o tome kako će EU u budućnosti izgledati priznalo je 9,6 posto ispitanika. Anketa je provedena od 26. do 28. kolovoza na uzorku od 700 punoljetnih građana, metodom slučajnog odabira. Istraživanje je za dnevnik "Večer" provela agencija RM PLUS.
PARIZ - Francuski socijalisti distanciraju se od Dominiquea Strauss-Kahna dok se bivši direktor MMF-a, nekoć njihov glavni predsjednički kandidat a danas okaljanog imidža zbog sekualnog skandala, priprema za povratak u Francusku iz Sjedinjenih Država. Izbori se održavaju za osam mjeseci, a glavna oporbena stranka "razapeta" je između osjećaja dužnosti i želje da se zaštiti od narušene Strauss-Kahnove reputacije, nakon što su ankete pokazale da ga dvije trećine Francuza ne želi na vlasti. Američki tužitelji odbacili su tužbu za pokušaj silovanja sobarice u hotelu u New Yorku. No, 62-godišnji bivši direktor MMF-a suočen je u Francuskoj s građanskom tužbom koju je protiv njega podigla 30 godina mlađa žena. Obećao je da će sunarodnjacima dati objašnjenje kada se vrati u zemlju, vjerojatno ovoga vikenda. Tri mjeseca nakon što ga je policija izvukla iz zrakoplova u New Yorku, nekoliko najbližih savenzika okrenulo je leđa Strauss-Kahnu i poduprlo druge socijalističke kandidate za koje misle da imaju veće šanse protiv konzervativnog predsjednika Nicolasa Sarkozyja. Francuski mediji prenose kako bi se trebao vratiti u nedjelju, a Francois Pupponi, gradonačelnik grada koji je bio Strauss-Kahnova izborna jedinica, rekao je da će se vratiti početkom idućega tjedna.
VATIKAN - Državni tajnik, druga osoba Svete stolice, talijanski kardinal Tarcisio Bertone primio je anonimno pismo s prijetnjama smrću, piše u talijanskom tjedniku "Panorama" od četvrtka. Vatikan je odbio komentirati tu informaciju. Prema tjedniku, pismo je kardinalov ured predao vatikanskoj policiji, koja istražuje tko je njegov autor. "Panorama" prenosi da pismo počinje citatom iz 1854. godine sv. Jeana Bosca, utemeljitelja salezijanaca, kongregacije kojoj pripada Bertone, o "velikom pokopu na dvoru". U prosincu 1854., dok je kraljevski parlament Savoje raspravljao o prijedlogu zakona o ukidanju vjerskih redova, mladi svećenik iz Torina Giovanni Bosco rekao je kralju Victoru Emmanuelu II. da ga opsjedaju misli o skorim pogrebima na dvoru. Nakon toga pronašao je stare dokumente obitelji Savoje po kojima preci proklinju potomke ako budu radili protiv interesa Crkve. Nekoliko članova kraljevske obitelji umrlo je nedugo poslije toga. Autor anonimnog pisma optužuje kardinala Bertonea da ne zna donositi odluke i da bira suradnike po prijateljstvu, navodi tjednik. Autor anonimnog pisma, koji možda dolazi iz redova Vatikana, spominje da će uskoro sadašnji glavni tajnik Vatikana, mons. Carlo Maria Vigano biti imenovan apostolskim nuncijem u Washingtonu. Kardinala Bertonea državnim je tajnikom 2006. proglasio Benedikt XVI., čiji je bio suradnik dok je Joseph Ratzinger bio na čelu Kongregacije za doktrinu vjere. Tarcisia Bertonea, koji uživa povjerenje Pape, ponekad kritiziraju zbog slabog poznavanja diplomacije.
WASHINGTON/ZAGREB - Američki predsjednik Barack Obama svoj će dugo očekivani plan o novom poticanju zapošljavanja i gospodarskog rasta iznijeti u govoru na zajedničkoj sjednici oba doma Kongresa sljedećeg tjedna, dan kasnije nego što je prvotno predviđeno, izvijestile su u četvrtak američke TV mreže. Do promjene je došlo nakon što je predsjednik Predstavničkog doma John Boehner u pismu Obami odbio njegov prijedlog da govor održi u srijedu 7. rujna, jer se tada održava TV debata republikanskih predsjedničkih kandidata u Kaliforniji. Umjesto toga Boehner je predložio četvrtak 8. rujna kao prikladniji termin, što je Bijela kuća prihvatila. Međutim, Obamin govor planiran za udarni večernji televizijski termin u 20 sati, u četvrtak će se podudariti s otvorenjem sezone profesionalne lige američkog nogometa - NFL, atraktivnom utakmicom aktualnih prvaka Green Bay Packersa s pobjednicima iz sezone 2009/10. New Orleans Saintsima u 20:30 sati, po istočnoameričkom vremenu, na TV mreži NBC. "Svjesni smo situacije i komuniciramo s NFL-om", izjavio je glasnogovornik NBC-a za ProFootballTalk.com. CBS News je izvijestio da dužnosnici Bijele kuće rade na preciznom terminu govora kako bi se izbjegla kolizija s prijenosom NFL-a. Glavni dio paketa mjera za poticanje zapošljavanja trebala bi biti nacionalna infrastrukturna banka, koja bi privlačila privatne ulagače u cestovne i željezničke projekte, navodi u izvješću CBS. Obama je izrazio uvjerenost da infrastrukturna banka može odmah biti katalizator zapošljavanja u građevinarstvu. Stopa nezaposlenosti u SAD-u u srpnju je bila 9.1 posto, prema podacima ministarstva rada.