Pokretan brzorastućim gospodarstvom, vojni rast Kine u posljednjem je desetljeću premašio većinu američkih predviđanja. Novi nosač zrakoplova, razvoj nevidljivog lovca, izgradnja podmornica, balistički projektil za uništavanje nosača zrakoplova, poboljšana tehnika 'cyber' ratovanja i doktrina dominacije u svemiru, dio su ambicioznih planova modernizacije kineske Narodne oslobodilačke vojske, koja ima 2.3 milijuna pripadnika.
Godišnje izvješće koje je u srijedu predano Kongresu dolazi u trenutku kada SAD, Japan i nekoliko kineskih manjih susjeda u Južnom kineskom moru izražavaju zabrinutost zbog ulaganja Kine u tehnologije ofenzivnog oružja, te zbog ratobornog i nasilničkog ponašanja Pekinga u regionalnim sporovima.
"Tempo i razmjeri stalnih kineskih vojnih ulaganja omogućili su Kini da dobije kapacitete za koje vjerujemo da su potencijalno destabilizirajući za regionalnu vojnu ravnotežu, povećavaju rizik od nerazumijevanja i loših procjena, a mogu pridonijeti regionalnim napetostima", rekao je Michael Schiffer, zamjenik pomoćnika ministra obrane za istočnu Aziju, brifirajući novinare u Pentagonu o izvješću.
Ti kapaciteti mogu biti izazov za kinesku vladu da uporabi vojnu silu "kako bi dobila diplomatsku prednost, ostvarila svoje interese ili riješila sporove u svoju korist", rekao je Schiffer. Ta opasnost naglašava potrebu stalnog i pouzdanog dijaloga između vojski SAD-a i Kine, dodao je Schiffer prema izvješću objavljenom na web stranici Pentagona.
U proteklih je godinu dana Kina ostvarila nekoliko dramatičnih vojnih iskoraka, uključujući pokusni let novog nevidljivog lovca Chengdu J-20 i nedavne probne plovidbe nosača klase Kuznetsov, koji je kupila od Ukrajine i preuredila, no Pentagon procjenjuje da će do njihove operativne uporabe proteći još nekoliko godina.
"Nosač zrakoplova mogao bi biti operativan za kinesku ratnu mornaricu do kraja 2012. godine, ali mi procjenjujemo bez zrakoplova. Trebat će određeni broj dodatnih godina da jedna eskadrila stekne minimalnu razinu borbenih sposobnosti kako bi mogla djelovati sa samog nosača", rekao je Schiffer.
Za lovac Chengdu J-20 Pentagon procjenjuje da neće ući u operativnu uporabu do 2018.
Od izravnijeg utjecaja na američke snage u Pacifiku je balistički projektil Dong Feng (Istočni vjetar) DF-21D, namijenjen uništavanju nosača zrakoplova, za koji se u izvješću procjenjuje da je već u ranim fazama operativnosti.
Kinezi nastavljaju ulagati i u podmornice, a kineska mornarica zainterestirana je i za površinska plovila namijenjena protubrodskom i protuzračnom ratovanju, rekao je Schiffer, dodajući kako je Kina završila izgradnju velike mornaričke baze na otoku Hainan.
"A ta baza, mi procjenjujemo, dovoljno je velika da primi mješavinu balističkih projektila, podmornica i velikih površinskih brodova, uključujući nosače zrakoplova", kazao je. Svemir je također u žarištu kineske vojne modernizacije s rekordnih 15 letova u 2010.
Schiffer ja rekao da je kineska vojska i dalje usedotočena na mogući sukob s Tajvanom, koji smatra odcijepljenom pokrajinom, te da težište stavlja na pomorske teritorijalne sporove u Južnom kineskom moru, kojim prolazi oko 50 posto svjetskog pomorskog prometa.
Kineska vojska posljednih je godina također pokazala sposobnost izvođenja ograničenih mirovnih operacija s modernim snagama izvan Azije, ocijenio je Pentagon.
Modernizacija vojske ne pokazuje znake usporavanja, s povećanjem vojnog proračuna za 12,7 posto u ovoj godini. U izvješću se procjenjuje da je Kina na vojsku potrošila 165 milijardi dolara u 2010., što je dvostruko više od službenog vojnog proračuna.
Kina je u četvrtak odbacila izvješće na 94 stranice, optužujući Pentagon da "previđa miroljubivu obrambenu politiku zemlje" i "miješa se" u pitanje Tajvana.
Kinesko veleposlanstvo u Washingtonu opisalo je izvješće kao "odraz mentaliteta Hladnog rata" koji se nepotrebno koristi da bi se Kinu prikazalo kao prijetnju, te pozvalo SAD da "surađuje s Kinom" na stvaranju zdravih vojnih veza između dviju sila.
Kineska agencija Xinhua u svom komentaru ocjenjuje da Pentagon u izvješću preuveličava prijetnju koju vojni razvoj Kine u 2010. predstavlja za Azijsko-pacifičku regiju. Također se ističe kako je za mnoge u Kinu "čudno" da Pentagon, čija je potrošnja dosegla gotovo 700 milijardi dolara ili više od 40 posto svjetske potrošnje za vojsku u 2010., rutinski pokazuje prstom na Kinu, koja troši samo djelić onoga što Pentagon potroši svake godine.