Francuska se smatra jednom od slabijih karika među vodećim ekonomijama eurozone, s obzirom na visok deficit i omjer duga prema BDP-u. Nagađanja da bi se francuski kreditni rejting mogao srozati pokrenuta su prošlog tjedna, kada je naglo skočila cijena osiguravanja francuskog duga. Premijer Francois Fillon trebao bi predstaviti detalje plana fiskalne konsolidacije koji je sastavljen prema strogim naputcima predsjednika Nicolasa Sarkozyja koji je, kako javljaju agencije, prekinuo odmor na rivijeri kako bi nazočio sastanku posvećenom proračunu.
Sarkozyja dijeli osam mjeseci od predsjedničkih izbora i za sada se kloni dramatičnih poteza glede smanjenja potrošnje kakvi se događaju u Italiji i španjolskoj. Njegova vlada se odlučila na oštrije oporezivanje bogatih kako pilula koju će na kraju svi građani morati progutati ne bi bila previše gorka.
"Ove će reforme biti pošteno raspoređene kako bi se smanjio deficit, zaštitio gospodarski rast i očuvala radna mjesta", kazala je ministrica Valerie Pecresse. Istaknula je da neće doći do generalnog povećanja poreza ili smanjenja socijalnih prava.
Analitičari ukazuju i da Sarkozyjev plan značajnijeg oporezivanja bogatih dolazi iz redova suparničkih socijalista. S približavanjem izbora u travnju, prenose agencije, konervativni se čelnik odlučio zaposjesti i nešto "teritorija ljevice", prvenstveno kako bi se riješio imidža "predsjednika bogatih".
"Sarkozy je prilično pragmatičan i ne bih se čudio da je ukrao neke ključne prijedloge koje su tipične za ljevicu, a sve kako bi im izmaknuo tlo pod nogama", kazao je ekonomist Societe Generalea Michel Martinez, posebice aludirajući na dodatno oporezivanje bogatih.
Reuters podsjeća da su se neki od najbogatijih Francuza, uključujući nasljednicu L'Oreala i čelnika naftnog diva Total, ponudili da plaćaju više poreze kako bi dali svoj doprinos ublažavanju državnog deficita. Novo zatezanje remena je u Francuskoj postalo neizbježno nakon što je gospodarstvo u drugom kvartalu stagniralo pa je postalo očito da Francuska neće moći ispuniti ciljeve vezane uz deficit bez dodatnih mjera.
Rušenje kreditnog rejtinga Francuske izazvalo bi posljedice koje bi se osjetile u čitavoj Europi. Francuska, uz Njemačku, daje najveće doprinose zajedničkom fondu za održavanje fiskalne stabilnosti eurozone. Sredstva tog fonda, koji ima vrhunski rejting, koriste se za posuđivanje novca od investitora po niskim kamatama, čime se stimuliraju slabije europske ekonomije.
Francuska vlada vjeruje da će iduće godine uspjeti smanjiti svoj deficit na 4,6 posto BDP-a, te na 3 posto 2013.