Zbirka "Bauer", koja je iz Vukovara odnesena u jesen 1991. tijekom agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojba na taj grad, vraćena je u prosincu 2001. Sadržavala je više od 2000 umjetničkih djela koja su činila najcjelovitiji presjek moderne hrvatske umjetnosti s kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća s posebnim naglaskom na razdoblje između dva svjetska rata.
"Umjetničke slike, među kojima su i važna djela Vlahe Bukovca, Josipa Račića, Mencija Clementa Crnčića, Miroslava Kraljevića i Emanuela Vidovića, uglavnom su sačuvane i vraćene. Najvrjednija djela za kojima još tragamo su brončane skulpture Ivana Meštrovića, Antuna Augustinčića, Branislava Deškovića i Vanje Radauša. I zatvorenih očiju bih znao da je to naše kad bih došao u posjed nekog od djela koja nam nedostaju", rekao je Dvojković.
Vukovarci tako, među ostalim, tragaju za "Djevojkom s lutnjom" Ivana Meštrovića te za dva Meštrovićeva plitka reljefa, glavom u gipsu Meštrovićeva učenika Marina Studina, odljevima prvoga hrvatskog kipara Ivana Rendića, portretom u bronci osnivača zbirke, Antuna Bauera iz 1938. godine, Vanje Radauša, poprsjem Dositeja Obradovića Rudolfa Valdeca, betonskom skulpturom Branka Ružića i mnogim drugim djelima.
"Nedostaje nam i 'Pas na tragu' Branislava Deškovića te 'Puran' Roberta Frangeša Mihanovića, koji je bio savršen. Srećom, imamo jedan reljef Frangeša, tako da će taj autor u našoj zbirci kada je ponovno izložimo biti zastupljen, ali to neće biti 'Puran' kojega smo uvijek izlagali", rekao je Dvojković i dodao da će postav zbirke "Bauer" biti riješen iduće godine, kada u cijelosti završi obnova Dvorca "Eltz".
"Slike su uglavnom sve tu i one će u budućem postavu dostojno reprezentirati hrvatsku modernu, muenchenski krug i kasnije razdoblje kubizma, secesije, sve do 1950. godine", rekao je Dvojković i dodao kako za nestalim djelima iz zbirke "Bauer" traga i Interpol, a javljaju se i poneki ljubitelji umjetnosti iz raznih dijelova svijeta kada na aukcijama umjetnina primijete da se prodaje neko djelo koje bi moglo potjecati iz zbirke "Bauer".
Po Dvojkovićevim riječima, kada bi se pronašlo ijedno od tristotinjak nestalih djela iz zbirke "Bauer", to bi bio velik događaj. Gdje su završila otuđena dijela, teško je reći, rekao je i dodao kako se nada da su sačuvana.
"Činjenica je da su djela iz zbirke - kad su odnesena u Novi Sad - ondje bila pohranjena i sačuvana u cjelini, bez izdvajanja pojedinih djela. Kada smo 2001. godine došli preuzeti zbirku, zatekli smo na jednome mjestu sve što je odneseno. Znači, nešto što je nestalo i za čim još tragamo moralo je nestati prije u Vukovaru", zaključio je Dvojković.
O vrijednosti zbirke "Bauer", istaknuo je, nemoguće je govoriti. Dosad je izrađena tek jedna procjena njezine vrijednosti, i to 1976. godine. Tada je, po njegovim riječima, najvrjedniji u njoj bio Meštrović.
"Iako novinari i mediji to ne žele čuti, uvijek kažem da je zbirka 'Bauer' najvrjednija kao cjelina. Možemo, međutim, govoriti o najpoznatijem djelu, a to je bez sumnje 'Djevojka s vrčem' Vladimira Becića, koja je najreproduciranije djelo te zbirke", rekao je Dvojković.
Zbirka "Bauer" nosi ime vukovarskog muzeologa, kolekcionara i znanstvenog istraživača Branka Bauera (1911. - 2000.), čijom je donacijom rimskog novca, pokućstva, oružja i umjetničkih slika osnovan vukovarski Gradski muzej u čijem je sastavu bila i zbirka "Bauer" te Galerija umjetnina Vukovar, za koje je Antun Bauer prve umjetnine poslao još 1948. godine, a slao ih je redovito sve do smrti 2000. godine.