Tako je na godišnjoj razini, nakon pada za 0,4 posto u svibnju ove u odnosu na svibanj prošle godine, industrijska proizvodnja ponovno porasla.
No, s obzirom na pad u prvom tromjesečju, kumulativni podaci za prvo polugodište ove godine još uvijek pokazuju pad industrijske proizvodnje i to za 1,7 posto u odnosu na prvih šest prošlogodišnjih mjeseci.
Podaci DZS-a prema glavnim industrijskim grupacijama pokazuju da je u odnosu na prošlogodišnji lipanj najviše porasla proizvodnja kapitalnih proizvoda, za 20,3 posto.
Rast proizvodnje zabilježen je i kod netrajnih i trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 3,2 posto, odnosno 2,2 posto, dok je pad zabilježen u proizvodnji intermedijarnih proizvoda, za 3,1 posto, te još snažniji, za 9,5 posto, kod energije.
Prema područjima djelatnosti najviše je na rast proizvodnje na godišnjoj razini utjecala najznačajnija, prerađivačka industrija s rastom za 2,5 posto u odnosu na lipanj prošle godine.
Pritom neke djelatnosti bilježe znatniji rast proizvodnje, tako je proizvodnja strojeva i uređaja porasla za 51,8 posto u odnosu na prošlogodišnji lipanj, a ostalih prijevoznih sredstva, pod kojom statistika vodi i brodogradnju, za 25,7 posto.
Dvoznamenkasti rast proizvodnje na godišnjoj razini imala je i farmaceutska industrija s rastom za 19,4 posto, kao i popravak i instaliranje stojeva i opreme, za 14,3 posto.
Među važnijim djelatnostima s rastom proizvodnje su i prehrambena industrija s porastom za 6 posto u odnosu na prošlogodišnji lipanj, proizvodnja odjeće s rastom za 9,9 posto, namještaja za 9,6 posto, pića za 8,5 posto, itd.
S druge strane, proizvodnja je izrazito smanjena u proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, za 41,5 posto, proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda za 28,1 posto, kao i ostaloj prerađivačkoj industriji za 26 posto.
Statistika je u rudarstvu i vađenju u lipnju ove godine registrirala rast proizvodnje za 1 posto u odnosu na prošlogodišnji lipanj, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom proizvodnja pala za 8 posto.
Po podacima DZS-a, zalihe gotovih proizvoda pri proizvođačima u lipnju su u odnosu na svibanj smanjene za 5,1 posto, dok su na godišnjoj razini zalihe veće za 7,8 posto.
Zaposlenih je u hrvatskoj industriji u lipnju ove godine bilo 3,5 posto manje nego u prošlogodišnjem lipnju.
Pritom je broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, koja u ukupnom broju zaposlenih u industriji ima udio od gotovo 90 posto, pao za 3,2 posto, u opskrbi električnom energijom za 1,3 posto, a u rudarstvu i vađenju za čak 15 posto.
Proizvodnost rada u hrvatskoj je industriji u prvih šest mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje lanjske godine porasla za 3,1 posto.
Najviše je proizvodnost rada porasla u rudarstvu i vađenju, za 13,3 posto, u prerađivačkoj je industriji za 4,2 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom pala za 5,4 posto.