Tako će gosti iz Slovenije ili oni koji na putu za Hrvatsku prolaze kroz nju na Petrolovim postajama u toj zemlji eurosuper 95 platiti 1,287 eura po litri, što bi, uzmemo li za informativni izračun danas važeći srednji tečaj HNB-a od 7,452 kune za euro, bilo 9,59 kuna, dok razlike kod eurodizela nema, u Sloveniji košta 1,238 eura, što bi bilo oko 9,23 kune, a toliko košta i na postaji Petrola u Hrvatskoj.
No, za turiste koji dolaze iz primjerice Austrije, Njemačke ili Italije, hrvatske su cijene niže, jer prosječna je cijena eurosupera 95 u tim zemljama iznad 10 kuna, pa i iznad 11 kuna, odnosno trenutno je prosječna cijena, prema podacima portala energy.eu, u Austriji oko 1,40 eura, u Njemačkoj 1,532 eura, a u Italiji 1,599 eura.
Riječ je o informativnim podacima, odnosno prosječnim cijenama, pa bi za točnu usporedbu trebalo imati točne podatke o cijenama pojedinih kompanija s obzirom da se cijene u zemljama EU uglavnom, izuzetak je npr. Slovenija s formulom sličnoj nama, formiraju slobodno, pa i dnevne oscilacije cijena mogu biti velike. Također treba voditi računa da neke kompanije imaju i dvije vrste primjerice supera 95 ili dizela, a treba obratiti pozornost i na tečaj euro/kuna.
Hrvatska u srednjem cjenovnom razredu ovog dijela Europe
Hrvatska bi se, uzmu li se informativno za usporedbu tjedni prosjeci cijena u zemljama EU koje objavljuje uprava za energetiku Eruopske komisije, kao i podaci koje na dnevnoj osnovi objavljuje energy.eu, mogla svrstati u zemlje s cijenama ispod prosjeka.
"Hrvatska se može smjestiti u srednji cjenovni razred u ovom dijelu Europe, jer su cijene u zapadnom dijelu Europe skuplje. Taj je cjenovni razred možda povoljniji za kupce, cijene su niže, ali se sporije i kasnije prilagođavamo cijenama u razvijenim zemljama", kaže profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu dr. Igor Dekanić.
Po podacima uprave za energetiku iz tjednog biltena od 25. srpnja, ponederirani tjedni prosjek cijena eurosupera 95 u 27 zemalja EU iznosio 1,519 eura, a za dizel 1,383 eura.
Po podacima portala energy.eu, koji prosječne cijene objavljuje na dnevnoj bazi, najniža je cijena eurosupera 95 trenutno na Cipru i iznosi 1,219 eura po litri, a ispod 1,3 eura za 95-ticu su i Estonija (1,235 eura), Poljska (1,265 eura), Bugarska (1,288 eura), itd.
Hrvatska se s cijenom eurosupera 95 od 9,94 kune, što bi, po srednjem tečaju HNB-a, u eurima bilo 1,334 eura, nalazi u skupini zemalja kao što su npr. Latvija i Litva sa 1,314 ili 1,315 eura, Mađarska (1,383 eura), Austrija, Češka ili Slovačka s cijenama od 1,4 do 1,445 eura.
Uz već spomenute Njemačku i Italiju, prosječna maloprodajna cijena 95-tice iznad 1,5 eura je i u Belgiji (1,613 eura), Francuskoj (1,620 eura), a najviše cijene trenutno imaju Nizozemska sa 1,702 eura, Grčka sa 1,705 eura, te Danska sa 1,708 eura.
Cijene dizelskih goriva trenutno se, po podacima energy.eu, kreću od 1,192 eura u Luksemburgu do 1,586 u Velikoj Britaniji.
Cijene su, kaže profesor Dekanić, najviše u skandinavskim zemljama, dok su najjeftinije, i oko 40 posto niže nego kod nas, u Rusiji koja doduše ima i tzv. interne i eksterne cijene.
"Norveška, koja ima puno vlastite nafte, odlučila se na visoke cijene energije, jer imaju princip da se ono što je skupo ne rasipa. A mi 'južnjaci' na to gledamo drugačije, pa se kod nas cijena energenata gleda kao socijalna kategorija. To je razlika u pristupu. Krajnji rezultat toga je i činjenica da je u Norveškoj relativno visoka koncentracija domaćeg kapitala u naftnoj industriji, a mi smo našu prepustili inozemnom kapitalu", smatra dr. Dekanić.
Austrijske slobodne cijene, slovenske 'plivajuće trošarine'
Maloprodajne cijene naftnih derivata svugdje ovise o nizu komponenti, cijeni nafte, troškovima proizvodnje, trošarinama, porezima, transportu te ostalim troškovima, u većini europskih zemalja one se formiraju slobodno, dok se primjerice u Sloveniji, slično kao i u Hrvatskoj, formiraju temeljem posebnog pravilnika, odnosno uredbe.
Slobodno formiranje cijena znači da se u tim zemljama cijene praktično mogu mijenjati svakodnevno ili čak i tijekom dana na bilo kojoj postaji, kao i da se mogu primjenjivati različite cijene na različitim prodajnim mjestima.
Tako se primjerice u Italiji cijene razlikuju ovisno o regijama, u Austriji ovisno o samoj lokaciji.
"U Austriji cijene goriva ovise i o lokaciji benzinskog servisa, a posljedica su jake konkurencije na austrijskom tržištu goriva", kažu u austrijskom OMV-u.
Stoga, prije nego li se uputite primjerice u Graz provjerite cijene derivata na postajama raznih kompanija, jer primjerice samo na pet različitih lokacija OMV-ih postaja u tom gradu i njegovoj okolici pet različitih cijena - na jednoj bi danas OMV-ov super 95 kupili po 1,361 euro, dok ćete na drugoj dati i 1,433 eura, a za dizel od 1,309 do 1,386 eura, s tim da OMV ima i skuplju varijantu svog maxxmotion dizela.
Te su cijene različite i u odnosu na jučerašnje na istim postajama, a imajte na umu da u Austriji možete točiti i na benzinskima drugih kompanija, pa možete platiti i više.
Slovenija nema slobodno formiranje cijena, već se naftne kompanije na tom tržištu trebaju pridržavati uredbe o određivanju cijena naftnih derivata, a formula, kao i u Hrvatskoj, ponajviše ovisi o kretanju cijena derivata na mediteranskom tržištu i tečaju dolara.
No, Slovenija ima tzv. plivajuće trošarine, pa je tako znatnije poskupljenje derivata početkom ovog tjedna slovenska vlada "zaustavila" sniženjem trošarina. Trošarine su kod benzina smanjene za 4,7 posto, a kod dizela još i nešto više, za 5,7 posto, pa je postotak ovotjednog poskupljenja u Sloveniji bio oko dva posto, tako su i cijene eurosupera 95 u susjednoj nam deželi trenutno nešto manje nego u Hrvatskoj.
Manje ćete eurosuper 95 platiti i odlazite li u susjednu BiH gdje se cijene trenutno kreću oko 2,35 konvertibilnih maraka (oko 1,20 eura), dok ćete za eurodizel ostati otprilike na istoj razini, jer mu je cijena u BiH veća nego za 95-icu i iznosi 2,40 maraka (oko 1,23 eura).
Više ćete eurodizel nego eurosuper 95 platiti i u Srbiji, gdje se trenutno eurodizel oko 137 dinara (1,32 eura), a bezolovni eurosuper 95 130 dinara (oko 1,26 eura).
Inače, Srbija od početka ove godine primjenjuje slobodno formiranje cijena naftnih derivata, a sredinom ove godine izjednačila je i trošarine na domaća i uvozna goriva, što je posljedično utjecalo i na same cijene.
Trošarine, trošarine
Upravo su trošarine i njihova visina najčešći su prigovor i samih naftnih kompanija. U zemljama EU trošarine su različite ovisno u državi, a jedino je pravilo da one ne smiju biti manje od minimuma koji je propisan.
U većini europskih zemalja udio trošarina i PDV-a u maloprodajnoj cijeni eurosupera 95 je oko 50 i nešto više posto, dok je kod dizela, koji je u svakoj zemlji važan i za industriju, taj udio niži i iznosi od oko 40 do nešto više od 50 posto.
Slično je i u Hrvatskoj gdje je trenutno udio trošarina i PDV-a u cijeni eurosupera 95 oko 49 posto, a kod eurodizela 41 posto.
No, hrvatska je specifičnost što su u trošarini, pa time i u cijeni derivata sadržane i naknade za ceste - po 0,60 kuna po litri za Hrvatske autoceste i za Hrvatske ceste.
"Cijene u Hrvatskoj u principu jesu u korelaciji s kretanjem cijena u drugim zemljama, čak slično i po porezima i trošarinama. Samo što kod nas na to utječe i otplata autocesta, što susjedne zemlje nemaju", kaže dr. Dekanić.
No, nije poznato ni kako se u drugim državama raspoređuju prihodi od trošarina. Zanimljiv je možda primjer Njemačke, zemlje u kojoj se autoceste ne naplaćuju, a u u kojoj je udio trošarina i PDV-a u maloprodajnoj cijeni među najvećima, u cijeni 95-tice oko 60 posto.
Iako često imamo osjećaj da rast cijena naftnih derivata kod nas nije u skladu s kretanjima u drugim zemljama ipak to u pravilu nije slučaj, jer tamo cijene znaju znatnije oscilirati i od dana do dana.
Dr. Dekanić napominje i kako u svakoj analizi maloprodajnih cijena najvažnijih derivata treba upozoriti da to ima utjecaj i na prihode državnog proračuna.
"Od poskupljenja najviše koristi ima država, kroz povećana izdvajanja za trošarine i PDV, pa svakim poskupljenjem i naša država dobro zarađuje", kaže.
Hrvatska je specifičnost i način subvencioniranja poljoprivrede kroz plavi dizel čija je potrošnja, napominje, veća nego su potrebe ribarstva i poljoprivrednika. To je specifičnost koje u tom obliku i obimu nema u zapadnoj Europi, ističe dr. Dekanić.