Tijekom sastanaka ocijenjeno je da su mogućnosti za poslovnu suradnju osobito izražene u građevinarstvu, obnovi željezničke mreže, saniranju oštećenih naftovoda i opreme za prijenos energije te prehrambenoj i farmaceutskoj industriji.
Kako je izvijestila iračka strana, najveći gospodarski problemi Iraka poslije rata su opskrba električnom energijom, Iraku nedostaje od 200.000 do 300.000 stambenih jedinica i 5.000 škola, a također im nedostaju i kadrovi iz svih područja gospodarstva.
Svoje su proizvodne programe predstavile tvrtke Helb, Đuro Đaković Elektromont, Ingra, Genera, Brodarski institut, Ecoina, HBOR, Horvat i RIZ profesionalna elektronika.
Robna razmjena između Hrvatske i Iraka lani je iznosila 41,7 milijuna dolara i to je uglavnom bio hrvatski izvoz u Irak u koji se najviše izvoze naftna ulja i ulja od bitumenskih minerala, električni aparati, revolveri i pištolji, električni transformatori, cigare, vučna vozila, slavine, proizvodi od željeza i motorna vozila. Hrvatski uvoz iz Iraka lani je iznosio 236.000 dolara.