Dalić je na skupu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) neizravno odgovorila na nedavne kritike MMF-a ocijenivši kako "mainstream ekonomija" nema odgovore na specifične hrvatske probleme.
Može se reći da u recesiji HNB treba povećati ponudu novca, kao što su to učinile mnoge druge zemlje, međutim u Hrvatskoj udio kunske novčane mase kojom središnja banka upravlja čini tek nešto više od 20 posto ukupnih likvidnih sredstava, a ostalo su devizna sredstva.
Također netko može reći - što je loše u deprecijaciji tečaja kad će se povećati konkurentnost ekonomije i poboljšati položaj izvoznika, no promjena tečaja ne utječe samo na prihode nego i na troškove poduzetnika, kaže Dalić.
Predsjednik HGK-a Nadan Vidošević poručio je pak kako je situacija u hrvatskom gospodarstvu zabrinjavajuća jer se Hrvatska nalazi u škarama dosadašnje neodgovorne fiskalne politike i rigidne monetarne politike, pa je stiglo i upozorenje MMF-a da ne radimo dobro.
Stručnjaci koji su sudjelovali u panel raspravi uglavnom su ocijenili kako se politika ciljane inflacije pokazala boljim rješenjem od politike upravljanja tečajem.
Tako je guverner Mađarske središnje banke Andras Simor napomenuo da iskustvo zemalja koje su pristupile eurozoni pokazuje kako je ciljanje inflacije bolje za održavanje niskih cijena i stabilnosti od tečajne politike, a zemlje sa ciljanom inflacijom bolje su se prilagodile i lakše izašle iz recesije.
Poljski stručnjak Dariusz Rosati ocijenio je kako bi za malo, otvoreno gospodarstvo poput hrvatskog bilo korisno što prije ući u eurozonu jer će to pojeftiniti kapital i osigurati niže kamatne stope.
Za otvorena gospodarstva je monetarna suverenost vrlo ograničeni pojam, jer niti vlastita valuta ne osigurava potpunu neovisnost u monetarnoj politici. S druge strane, nacionalna valuta je luksuz koji nas stoji 1,5 do 2 posto BDP-a godišnje, tvrdi Rosati.
Slovenski ekonomist Jože Mencinger podsjetio je da je Slovenija do 2004. vodila uspješnu ekonomsku politiku koja joj je osigurala stabilnost uz rast BDP-a od 4 posto godišnje, no tada dolazi do strahovito brzog rasta kredita, koji je odveo zemlju u kreditnu ovisnost i, nakon izbijanja krize, kreditni krah.
Omjer kredita i depozita u bankama dotad je bio 1 : 1, no u samo tri godine promijenio se na 1 : 60, što je značilo da su Slovenci posuđenim novcem stvorili "virtualno blagostanje" u kojem su ne samo tajkuni već i obični građani masovno kupovali dionice, misleći da će se brzo obogatiti.
U te tri godine slovenski vanjski dug porastao je za 10 milijardi eura, a sada plaćamo posljedice tog "kockarskog razdoblja" pa ćemo morati prodavati poduzeća koja dosad nismo htjeli prodati, kazao je Mencinger.
Hrvatski stručnjaci bili su vrlo kritični prema činjenici da je Hrvatska trenutno u fazi restriktivne monetarne i fiskalne politike. To je tzv. mrtva zona iz koje se ne može izaći iz recesije nego samo pasti u depresiju, a Hrvatska je u depresiji jer već preko dvije godine živi u recesiji, rekao je Ivan Lovrinović sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Lovrinović je upozorio je da su strane banke sve jače izložene kreditnom riziku, a to brine MMF jer su hrvatske devizne rezerve nedovoljne. Valutna klauzula predstavlja najveći rizik upravo za banke, što je jedini shvatio MMF, ocijenio je Lovrinović i zauzeo se za ukidanje valutne klauzule na kredite i depozite.
Profesor na riječkom Ekonomskom fakultetu Dragoljub Stojanov založio se za devalvaciju kune i aktivnu ekonomsku politiku koji idu na ruku industriji i rastu proizvodnje, a protiv politike deflacije koja pomaže samo financijskom kapitalu, inače je Hrvatska na putu da postane kolonija i europska periferija.