Usporen izlazak iz gospodarske krize, jaka tržišna konkurencija, rat cjenovnim sniženjima i promjenjive navike potrošača i dalje pritišću globalne trgovačke lance na širenja na nova tržišta. Zemlje Južne Amerike predstavljaju atraktivna tržišta zbog impresivnog rasta od prosječnih 6 posto BDP-a kojeg su ostvarile tijekom recesije, napominje se u istraživanju.
Prema riječima Zlatka Bazianeca, konzultanta u A.T. Kearneyu, Hrvatska u 2011. nije među top 30 zemalja na koje se veliki trgovački lanci žele širiti. Najvažniji razlog za to su sporiji izlazak iz krize te stagnacija potrošnje.
Tržišta Južne Amerike još uvijek nisu zasićena brojnim trgovačkim lancima i centrima. Uz veliku otpornost na gospodarsku krizu, rastući udio gradskog stanovništva, te održivi rast maloprodaje, Brazil je na najvišoj poziciji na ljestvici želja globalnih igrača.
U top 10 svjetskih odredišta nakon Brazila slijede Urugvaj, Čile, Indija, Kuvajt, Kina, Saudijska Arabija, Peru, Ujedinjeni Arapski Emirati i Turska.
U zadnjih deset godina svjetska populacija se povećala za 11 posto i dosegla brojku od 5,7 milijardi ljudi, prodaja trgovačkih lanaca po stanovniku se gotovo udvostručila, a površina trgovina se utrostručila. Shodno tome trgovački lanci su rasli i mijenjali svoje strategije.
U ranim 2000-tim naglasak je bio na Istočnu Europu i nove članice Europske unije. Kina je primanjem u Svjetsku trgovinsku organizaciju 2001. godine preuzela glavni fokus, a nakon toga je uslijedilo širenje tržišta u Jugoistočnoj Aziji, Latinskoj Americi i na Bliskom istoku.
"Gospodarska kriza je ubrzala promjenu ravnoteže i pomicanje fokusa sa Zapada na Istok. Zanimljivo je da je tijekom proteklih deset godina pet zemalja konzistentno plasirano među top 10 najzanimljivijih tržišta za širenje trgovačkih lanaca, a to su Kina, Indija, Rusija, Čile i Vijetnam. Bliski istok ostaje vrlo atraktivna regija, no očekujemo da će uskoro glavno područje fokusa za globalne trgovačke lance postati Afrika", kaže Bazianec.