Utjecaj Antiratne kampanje do danas nije sustavno obrađen i primjereno valoriziran, istaknuto je na skupu uz prisjećanje na 4. srpnja 1991. kada je skupina aktivista "Zelene akcije" odlučila pokrenuti Antiratnu kampanju i stvoriti mrežu već formiranih skupina opredijeljnih za nenasilje. Već sutradan sročena je Povelja koju je ubrzo potpisalo 20 organizacija iz Hrvatske, Srbije i Makedonije. Uz "Zelenu akciju" inicijator osnivanja bilo je i "Društvo za unaprjeđenje kvalitete života".
Antiratna kampanja, iako nije uspjela zaustaviti rat bila ispred svog vremena prema vrijednostima za koje se zalagala, a neki od problema nisu riješeni ni do danas, kazala je voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič na okruglom stolu održanom u Kući ljudskih prava.
Goran Božičević iz Centra MIRamiDA Grožnjan, istaknuo je kako su zagovarali normalnost, realnost, nenasilje, otpor nasilju, a ne mržnju, te za poštivanje života i ljudskog dostojanstva.
Osvrnuvši se na kontekst nastanka Antiratne kampanje profesor Fakulteta političkih znanosti Dejan Jović ocijenio je kako se u datim okolnostima nije moglo učniti puno više, rekavši kako iako većina nije bila za rat, za nj je bila dovoljna militantna manjina koja je raspolagala oružjem. Po njegovim riječima trajan se mir može postići kombinacijom djelovanja nevladinog sektora, države i međunarodne zajednice te razvojem aktivne kulture mira.
Mirjana Bilopavlović iz udruge Delfin naglasila je kako je volonterski projekt Antiratne kampanje u Pakracu bio prvi mirovni pokušaj na prostorima bivše SFRJ. Podsjetivši da je na pakračkom području sukob započeo u ožujku 1991., posebno važnim istaknula je stvaranje socijalnih kontakata i jačanje civilnog društva u to doba.