"Do sada je ispunjena otprilike jedna trećina sporazuma. Kad će se realizirati ostalo, to će pokazati vrijeme, to su dugotrajni postupci, o čemu svjedoči činjenica da u Beču još postoji ured koji se bavi pravnim pitanjima sukcesije bivše Austro-Ugarske", izjavio je za Slovensku tiskovnu agenciju STA, u prigodnom razgovoru uz 10-obljetnicu potpisivanja, predstavnik slovenske vlade za sukcesijska pitanja Rudolf Gabrovec.
On je ocijenio da je najviše na rješavanju sukcesijske problematike napravljeno na području raspodjele obveza država sljednica prema socijalnim i mirovinskim pravima državljana te da je uz to riješeno oko 60 posto pitanja raspodjele financijske imovine i završena raspodjela četvrtine nekretnina bivše SFRJ u inozemstvu.
Slovenija je, po njegovim riječima, zainteresirana i za to da Srbija što prije omogući drugim sljednicama SFRJ uvid u konačnu bilancu nekadašnje Narodne banke Jugoslavije i podjele arhivskog i diplomatskog materijala koji pripada ostalim sljednicama.
Originali Osimskih sporazuma između bivše SFRJ i Italije, po Grabovčevim tvrdnjama, trebali bi u cijelosti pripasti Sloveniji jer se odnose na granična pitanja.
"Očekujemo da će Osimski sporazumi u izvorniku sa svim pratećim dokumentima doći u sastav našeg povijesnog i arhivskog gradiva. Moguća hrvatska očekivanja da njoj pripadne original bila bi neracionalna, jer se Osimski sporazumi odnose na granicu i granični režim, a kopnena granica s Italijom sada je u cijelosti slovenska, a u kontekstu Osimskih sporazuma praktično je slovenska i cijela morska granica s Italijom", rekao je Gabrovec za slovensku agenciju.
Gabrovec je uz to ponovio standardno stajalište Ljubljane kako je pitanje deviznih depozita građana iz država sljednica u Ljubljanskoj banci prije raspada Jugoslavije sukcesijsko pitanje koje treba riješiti pregovorima u okviru Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu.
"Novac hrvatskih štediša Ljubljanske banke nikad nije došao u Sloveniju, a slično je i sa štedišama Ljubljanske banke u BiH", rekao je Gabrovec, ponavljajući stajalište Ljubljane kako je pitanje stare devizne štednje potrebno riješiti po "teritorijalnom načelu", odnosno da obveze trebaju preuzeti države u kojima štediše žive, a ne države u kojima je sjedište banaka.