Sve općine u državi od petka moraju primijeniti početkom godine prihvaćenu uredbu prema kojoj se biološki otpad poput ostataka hrane u kućanstvima i pokošene trave iz vrtova koji prilikom raspadanja oslobađa 60 posto metana i 40 posto ugljičnog dioksida, te opterećuje klasična odlagališta, ubuduće mora biti odvojen od ambalažnog i običnog mješovitog otpada, kako ne bi završio na općinskim deponijama nego na mjestima gdje će se kompostirati ili prerađivati u bioplin.
Zaprijećene kazne općinama koje se ne budu držale uredbe su do 40.000 eura, a one općinskim uredbama mogu kažnjavati komunalne organizacije s licencijom za odvoženje smeća. Predviđene su i kazne od nekoliko stotina eura za građane koji biološke otpatke ne pohranjuju u posebne kante u kojima biološki otpad ne trune nego fermentira, a vjeruje se da uredba neće izazvati drastično povećanje cijena odvoza smeća budući da će odvojeno prikupljanje otpada i njegovo recikliranje troškove komunalnih poduzeća u perspektivi zapravo smanjiti.
U program separiranog prikupljanja bioloških otpadaka još lani je bila uključena trećina slovenskih općina, pa se vjeruje da s početkom primjene uredbe neće biti problema, naveli su na konferenciji za novinare u ministarstvu okoliša i prostora u utorak u Ljubljani.
Lani je u Sloveniji prikupljeno i prerađeno 50.000 tona bioloških otpadaka iz kućanstava, vrtova i iz ugostiteljstva, a vjeruje se da će ove godine količina biti i udvostručena.
Slovenija je zadnjih godina doživjela više kritika iz Bruxellesa da se ne drži europskih direktiva o separiranom zbrinjavanju otpada, kako bi se povećao stupanj njegove reciklaže i ponovnog iskorištenja.
U Sloveniji po službenim podacima na deponijama završi 80 posto otpada, a reciklira se i preradi samo 12 posto. Prema statističkom prosjeku koji se odnosi na svih 27 članica Europske unije, 40 posto europskog otpada završava na deponijima, ali se u većini država sve više otpada reciklira, čime se među ostalim smanjuje i ekološko opterećenje okoliša.