Zakonom o nadzoru robe s dvojnom namjenom predviđa se da Vlada RH godišnje donosi Uredbu o popisu robe s dvojnom namjenom.
Riječ je o robi, uključujući računalne programe i tehnologiju, koja se može koristiti u civilne i u vojne svrhe te za proizvodnju oružja za masovno uništavanje te projektila koji mogu nositi takvo oružje.
Predloženim zakonom utvrđuju se nadležna tijela za izdavanje dozvola, postupak izdavanja dozvola i provođenje nadzora te kaznene odredbe za provedbu Uredbe Vijeća Europske zajednice kojom se utvrđuje režim kontrole izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom.
Predstavnici klubova u raspravi su isticali da navedena roba s dvojnom namjenom svakako zaslužuje poseban režim i poseban zakon.
Zakon o uslugama, kao krovni zakon kojim se uređuje uslužni sektor, propisuje pojednostavljenje postupaka i uvjeta za pristup i obavljanje uslužne djelatnosti, te, s obzirom na činjenicu da je hrvatsko kao i gospodarstvo EU većinom uslužno orijentirano, i trgovinsku liberalizaciju kao važnog čimbenika gospodarskog rasta.
U tom se smislu očekuje povećanje slobode poslovanja i priljeva izravnih stranih ulaganja.
Zakon predviđa da elektronička jedinstvena kontaktna točka djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, s ciljem pružanja pomoći zainteresiranim osobama da mogu obaviti sve postupke i ispuniti sve uvjete za pristup ili obavljanje uslužne djelatnosti.
Liberalizacija tržišta usluga je dobrodošla jer je hrvatsko gospodarstvo uglavnom uslužno orijentirano, kazao je Krešo Filipović (HDZ), a prijedlog su pozdravili i iz HNS-a te SDP-a, u čije je ime Ivo Jelušić ustvrdio kako zakon jest načelan, ali važan za gospodarski život Hrvatske i može donijeti pozitivne efekte.
To nam je prilika ne samo da prihvatimo konkurenciju koja dolazi, nego i da samo budemo konkurentni, dodao je.
Zastupnici su u kratkoj raspravi podržali i izmjene Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koje se usklađuju s Direktivom EU, u dijelu kojim se određuje da, nakon pristupanja Hrvatske u EU, udruge za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava moraju imati sjedište u bilo kojoj od država članica.