BRUXELLES - Europska komisija pozvala je europske dužnosnike da "na odlučujućoj prekretnici" stave na stranu razlike u stavovima i dogovore novi paket pomoći Grčkoj najkasnije do 11. srpnja. Povjerenik EU za gospodarsku i monetarnu politiku kazao je u četvrtak da je uvjeren da će ministri financija eurozone na sastancima u nedjelju i ponedjeljak dogovoriti isplatu najnovije tranše iz postojećeg paketa pomoći Grčkoj, vrijednog 110 milijardi eura. "Pozivam sve dužnosnike u Europskoj uniji, a posebno ministre financija članica eurozone da u nedjelju prevladaju preostale razlike u stavovima i postignu odgovoran sporazum na ovoj odlučujućoj prekrenici", istaknuo je Olli Rehn u službenom priopćenju. Ministri nisu na neslužbenom sastanku u utorak u Bruxellesu uspjeli dogovoriti uvjete novog paketa pomoći, pri čemu je glavni kamen smutnje bio prijedlog da se u pomoć Ateni uključe i privatni ulagači. Novi sastanci zakazani su u nedjelju i ponedjeljak u Luxembourgu, a ministri bi trebali obaviti pripreme kako bi se konačna odluka o novom paketu pomoći mogla donijeti na idućem sastanku, zakazanom 11. srpnja, kazao je Rehn. Upozorio je da je odgovornost i na grčkim vlastima i političkim čelnicima.
ZAGREB/LUXEMBOURG - Sezonski prilagođene aktivnosti u graditeljskom sektoru eurozone u ovogodišnjem su travnju porasle za 0,7 posto u odnosu na mjesec ranije, dok su u Europskoj uniji smanjene za 0,9 posto, objavio je europski ured za statistiku Eurostat. Time su se graditeljske aktivnosti oporavile u eurozoni nakon blagog pada od 0,1 posto u prethodnom mjesecu, dok su u EU izrazitije oslabjele, nakon ožujskog porasta za 2,3 posto, izvijestio je statistički ured EU-a. Na godišnjoj razini graditeljske aktivnosti u ovogodišnjem su travnju, prema istom mjesecu prošle godine, u eurozoni smanjene za dva posto a u EU za 1,2 posto. U usporedbi s ovogodišnjim ožujkom, prema raspoloživim podacima, graditeljske aktivnosti smanjene su u osam zemalja dok su povećane u tri. U Švedskoj su tako porasle 1,6 posto, u Francuskoj 0,7 posto a u Poljskoj 0,5 posto. S druge strane najizrazitiji pad graditeljskih aktivnosti na mjesečnoj razini zabilježen je u Velikoj Britaniji (13,4 posto), Njemačkoj (5,7 posto) i Portugalu (4,0 posto). Na godišnjoj razini, aktivnosti u graditeljskom sektoru smanjene su u osam zemalja, dok su porasle u njih četiri. U Poljskoj je njihov rast iznosio 18,7 posto, u Švedskoj 8,1 posto, u Njemačkoj 4,5 posto i Francuskoj 3,8 posto. Najizrazitiji pad na godišnjoj razini imala je Slovenija (27,3 posto), Bugarska (22,8 posto), Španjolska (16,9 posto) te Portugal i Slovačka (5,2 posto).
BRUXELLES - Island bi na tehničkoj razini trebao početi pristupne pregovore s Europskom unijom krajem lipnja, kazali su europski diplomati, čime će otpočeti proces koji bi mogao trajati nekoliko godina a najviše će se prepreka vjerojatno pojaviti oko pitanja ribarstva i povrata islandskog duga. Prva faza pregovora trebala bi proći bez problema, ocjenjuju europski diplomati, jer za razliku od drugih zemalja sa zapadnog Balkana koje se žele priključiti Europskoj uniji, Island dolazi za pregovarački stol vrlo dobro pripremljen u mnogi područjima, zahvaljujući prije svega članstvu u Europskom gospodarskom prostoru. Island bi 27. lipnja trebao otvoriti četiri poglavlja pregovora a odmah zatvoriti dva, Znanost i istraživanje i Obrazovanje i kulturu. "To je zapravo senzacionalni početak, budući da nećemo samo otvoriti već i zatvoriti neka poglavlja istoga dana", rekao je glasnogovornik mađarske vlade Gergely Polner. Mađarska do kraja lipnja predsjeda EU-om. Međutim, kasnije tijekom procesa pregovora Island bi se mogao suočiti s teškoćama vezanim uz tradicionalan lov na kitove ili podjelu kontrole nad lukrativnom ribarskom industrijom. Nesuglasice oko ribarskih kvota između Europske unije i Islanda eskalirale su prošlih mjeseci, a Bruxelles je u siječnju odlučio blokirati islandskim ribarskim brodovima koji love skuše iskrcavanje u europskih lukama.
BEČ - Više od 8.000 radnika iz istočne Europe zatražilo je od 1. svibnja, kada je Austrija u potpunosti otvorila svoje tržište rada za nove članice EU-a, posao u toj zemlji, priopćilo je u ministarstvo rada. Austrija i Njemačka ostale su jedine dvije zemlje od starih članica EU-a koje su zadržale zatvorena svoja tržišta rada za istočne Europljane do 1. svibnja ove godine, što je bio i krajnji mogući rok. Otad je u Austriji posao zatražilo 3.000 Mađara, 2.500 Poljaka, 1.500 Slovaka, 650 Slovenaca i 800 Čeha, rekao je ministar rada Rudolf Hundstorfer u priopćenju. S njima sada ukupno u Austriji radi 84.855 radnika iz istočne Europe. Za čitavu 2011. godinu, Austrija očekuje između 20 i 25 tisuća radnika iz istočnoeuropskih zemalja. Stare članice EU-a stranim radnicima mogle su ograničiti ulazak na svoje tržište rada maksimalno sedam godina. To znači da se tržište rada svim radnicima iz Češke, Estonije, Mađarske, Latvije, Litve, Poljske, Slovačke i Slovenije potpuno otvorilo 2011., a radnicima iz Bugarske i Rumunjske to će se vjerojatno dogoditi 2014. godine. Hrvatski će se građani kada Hrvatska uđe u EU moći slobodno zaposliti u zemljama Unije bez posebnih odobrenja ili radnih dozvola, osim u onim zemljama koje odluče zadržati postojeća ograničenja u svojim nacionalnim pravima najduže u razdoblju od sedam godina. To znači da će se tržište rada EU-a, pod uvjetom da RH uđe u Uniju 2013., u potpunosti otvoriti za Hrvate najkasnije 2020.
PARIZ - Prodaja putničkih vozila u Europskoj uniji u svibnju je uvećana za 7,1 posto, pokazali su podaci Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA). U prvih pet ovogodišnjih mjeseci prodaja automobila smanjena je pak za 0,8 posto. Među najvećim tržištima u svibnju je rast prodaje zabilježen na njemačkom, talijanskom i francuskom tržištu, dok je na španjolskom prodaja pala za 23,3 posto a na onom Britanije za 1,7 posto. U EU-u je prodaja najvećeg europskog proizvođača automobila Volkswagena porasla za 15,8 posto, dok je drugi europski proizvođač PSA Peugeot Citroen zabilježio rast prodaje od 4,4 posto. Istodobno je Renault, pogođen problemima u lancu opskrbe, izvijestio o padu prodaje za osam posto u svibnju. Zbog slabije prodaje na matičnim tržištima europski proizvođači automobila uvelike se oslanjanju na snažnu prodaju u novim regijama, poput Brazila, Rusije, Indije i Kine. I tržišta u nastajanju pokazuju znakove slabljenja prodaje u proteklim mjesecima. Na indijskom tržištu prodaja automobila u svibnju je uvećana za sedam posto, njezin najslabiji rast u posljednje dvije godine. Kinesko tržište prošli je mjesec pak zabilježilo prvi pad prodaje u protekle više od dvije godine, zbog sezonski slabije prodaje i izostanka poticaja.
FRANKFURT - Njemačko bankovno udruženje upozorilo je u četvrtak da bi kaotično restrukturiranje grčkog duga moglo rezultirati širenjem problema na tržištima, ponovivši da su banke spremne dati doprinos paketu pomoći za Grčku. Izvršni direktor udruženja privatnih banaka (BdB) Michael Kemmer kazao je pritom u izjavi za jednu njemačku tv-postaju da se doprinos privatnog sektora mora temeljiti na dobrovoljnoj osnovi i da može biti tek posljednje rješenje, nakon programa strukturalnih reformi u Grčkoj. BdB, između ostalog, zastupa Deutsche Bank i Commerzbank. "Upozoravamo na opasnost širenja problema. Zato sve što se bude poduzimalo mora počivati na dobrovoljnoj osnovi. Ne bude li tako, tržišta će se početi pitati trebaju li ulagati i u drugu imovinu koja bi također mogla biti pogođena", tumači Kemmer, aludirajući na obveznice ostalih rubnih članica eurozone. "Svi su svjesni odgovornosti za ostvarivanje većeg cilja. Nitko je neće izbjeći", kazao je čelnik BdB-a u odgovoru na pitanje jesu li banke spremne dati doprinos pomoći za Grčku. Pritom nije pojasnio podupire li zamjenu obveznica ili tek prijedlog o angažmanu privatnih kreditora.
ZAGREB - Švicarska prehrambena kompanija Nestlé danas je objavila da je postigla dogovor o preuzimanju poslovanja tvrtke Centroproizvod, vodećeg proizvođača hrane u Srbiji. Transakcija s Centroproizvodom uključuje i njihovu tvornicu u Surčinu, navodi se u današnjem priopćenju iz Nestlea. Akvizicija Centroproizvoda obuhvaća njihove kulinarske proizvode, konditorske proizvode i napitke. Centroproizvod u 2011. godini očekuje realizaciju prodaje u visini od 25 milijuna eura. Uvjeti prodaje predmet su regulatornih odobrenja, pa se pojedinosti transakcije ne smiju otkrivati. “Ova akvizicija strateški je korak koji će ojačati poziciju i prisutnost Nestle-a u regiji. Portfelj proizvoda tvrtke Centroproizvod komplementaran je s našim, a lokalna proizvodnja u Surčinu, s izvrsnim distribucijskim mogućnostima, za nas je veliki dobitak“, istaknuo je Marco Travaglia, predsjednik Uprave Nestle Adriatic. Nestlé je u Adriatic regiji prisutan od 2003. godine. Tvrtka trenutno zapošljava oko 500 djelatnika i upravlja tvornicom u Staroj Pazovi u Srbiji, stoji u priopćenju.
PEKING - Europski neuspjeh u rješavanju dužničke krize pogodio bi i kineske vitalne interese, upozorilo je u petak kinesko ministarstvo vanjskih poslova, izrazivši zabrinutost zbog gospodarskih problema u najvećem trgovinskom partneru. Na medijskom brifingu uoči posjeta kineskog premijera Wena Jiabaoa Europi idući tjedan pomoćnik ministra vanjskih poslova Fu Ying naglasio je da je Kina pojačanim kupovinama obveznica i poticanjem bilateralne trgovine pokušala pomoći Europi da prevlada teškoće. "Za nas je od vitalne važnosti hoće li se europsko gospodarstvo oporaviti i hoće li pojedina europska gospodarstva prevladati teškoće i izbjeći krizu. Kina je već dugo zabrinuta zbog stanja u europskom gospodarstvu", kazao je Fu. Kineski premijer posjetit će u drugoj polovini idućeg tjedna Mađarsku, Veliku Britaniju i Njemačku, samo nekoliko mjeseci nakon što je posjetio Francusku, Portugal i Španjolsku i ponudio pomoć Europi u prevladavanju krize. Kina je prirodni ulagač u europsku imovinu i obveznice jer ima najveće devizne rezerve u svijetu u vrijednosti 3.050 milijardi dolara. Procjenjuje se da je četvrtina te vrijednosti uložena u imovinu iskazanu u eurima, te je Pekinga zainteresiran da pomogne Europi u rješavanju dužničkih nevolja.
SANKT PETERBURG - Rusija se mora manje oslanjati na visoke cijene nafte i mora pojačati napore za modernizaciju svog gospodarstva u idućih nekoliko godina, bez obzira na to tko će biti na vlasti, izjavio je ruski predsjednik Dmitrij Medvedev na Međunarodnom investicijskom forumu u Sankt Peterburgu. Također je rekao da se Rusija mora uhvatiti u koštac s korupcijom te da mora imati učinkovito upravljanje. "Ne smijemo svo vrijeme računati na visoke cijene nafte ili na njihov stalni rast", kazao je. "Da, modernizacija je teška... Ali mi nemamo pravo čekati", istaknuo je. Medvedev je upozorio u petak da bi se Rusija mogla suočiti s razdobljem stagnacije i poručio je vladi da ponovno razmotri svoje "skromne" privatizacijske planove do 1. kolovoza. Kazao je da je dominacija državnih tvrtki opasna za Rusiju te da bi visoki državni dužnosnici trebali do jeseni izaći iz odbora državnih tvrtki.
SANKT PETERBURG - Rusija i Kina nisu uspjele na vrijeme dogovoriti sporazum o 30-godišnjoj opskrbi plinom kako bi ga potpisale u petak zbog razlika u stajalištima oko cijene. Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev i kineski predsjednik Hu Jintao nadali su se da će potpisati taj ugovor na investicijskom forumu u Sankt Peterburgu. "Ovoga puta nećemo ništa potpisati", rekao je šef sektora izvoza Gazproma Aleksander Medvedev. Prema dugoročnom ugovoru, Rusija bi Kinu opskrbljivala sa 68 milijardi kubika plina godišnje.
PEKING - Korumpirani kineski dužnosnici prisvojili su više od 87 milijardi eura u manje od 20 godina, prema istraživanju kineske centralne banke objavljenom ovog tjedna. Od 16.000 do 18.000 vladinih službenika ili službenika državnih tvrtki pobjeglo je u inozemstvo ili jednostavno nestalo nakon što su primili mito u visini od ukupno 800 milijardi juana (87,5 milijardi eura), prema tom istraživanju. Najviši dužnosnici koji su prisvojili najviše iznose pobjegli su u razvijene zemlje poput SAD-a, Kanade i Australije, dok su se oni nižeg ranga skrasili u manje udaljenim zemljama poput Rusije ili Tajlanda. Hong Kong, posebno administrativno područje, često su koristili korumpirani dužnosnici kao ulazna vrata za zemlje Commonwealtha. Drugi su krenuli preko afričkih i latinoameričkih zemalja, dok ne dobiju dokumente za boravak u nekoj od zapadnih zemalja. Najrasprostranjeniji oblik krađe bila je izrada lažnih ugovora, inozemna krađa imovine koja pripada kineskim državnim tvrtkama ili osnivanje, opet u inozemstvu, preko trećeg posrednika, fiktivnih tvrtki koje dobijaju sredstva potekla od mita.
LONDON - Cijene nafte na londonskom tržištu pale su ispod 113 dolara zbog prigušene sklonosti ulagača riziku s obzirom na grčku dužničku krizu, te je na dobrom putu da zabilježi pad od pet posto u ovome tjednu. Barel sirove nafte na londonskom tržištu u takvom je ozračju pojeftinio za 2,97 dolara, na 111,05 dolara da bi se naknadno stabilizirao na 112,75 dolara. Na američkom tržištu cijena nafte pala je za 2,83 dolara, na 91,12 dolara, da bi se potom oporavila na 93,49 dolara. "Grčka će nastaviti pritiskati cijene idući tjedan i zadavat će glavobolje u predstojećim tjednima. To je problem kao u slučaju Lehman Brothersa u 2008. - svjesni ste ga i ne vidite rješenje", kazao je Olivier Jakob iz konzultantske tvrtke Petromatrix. Međunarodna agencija za energetiku IEA u najnovijem mjesečnom izvješću podigla je procjene potrebnih količina nafte zemalja članica OPEC-a u ovoj godini za 400 tisuća barela dnevno, na 30,1 milijun barela nafte dnevno.
LONDON/FRANKFURT - Europski burzovni indeksi u petak su ojačali, nadoknadivši ranije gubitke, nakon što je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy signalizirao rješenje grčke dužničke krize. Londonski Ftse indeks ojačao je 0,4 posto, na 5.722 boda, frankfurtski DAX za 1,38 posto, na 7.208 bodova, a pariški CAC za 1,2 posto, na 3.837 bodova. Dobrom raspoloženju na tržištu po mišljenju trgovaca pridonijele su izjave francuskog predsjednika da nema vremena za gubljenje u dogovoru oko programa pomoći za Grčku, koje navode za zaključak da dogovor treba postići najkasnije u srpnju. Nakon sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel francuski predsjednik je izjavio da je sve dogovoreno u skladu s takozvanom Bečkom inicijativom. Analitičari kažu da je provedba reformi u Grčkoj uvjet za dobivanje međunarodne pomoći kako bi se izbjegla situacija da prezadužena zemlja ne može vraćati dugove, što bi moglo izazvati globalna gospodarska previranja. Grčke bankovne dionice ojačale su za 2,3 posto nakon 6-postotnog pada u protekla dva dana. U prosjeku su grčke dionice u cjelini bile na dobitku od 1,9 posto, temeljem vijesti o promjenama u grčkoj vladi.
HONG KONG - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale jer se ulagači plaše produbljivanja grčke dužničke krize, pa ih nije ohrabrio ni jučerašnji rast burzovnih indeksa na Wall Streetu. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio na gubitku oko 0,7 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Šangaju, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,2 i 0,8 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 0,6 posto. Zahvaljujući jučerašnjem rastu Dow Jones i S&P 500 indeksa, cijene dionica na azijskim burzama blago su porasle na početku današnjeg trgovanja. No, kasnije su zaronile u negativno područje jer ulagače i dalje zabrinjava grčka dužnička kriza i mogućnost širenja problema na druge financijski oslabljene članice eurozone. Poruke dužnosnika Europske unije da će početkom srpnja EU i Međunarodni monetarni fond odobriti Grčkoj kredit od 12 milijardi dolara nisu umirile ulagače.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak Dow Jones S&P 500 porasli, što se ponajviše zahvaljuje dospijeću opcijskih ugovora, no ulagači su i dalje vrlo oprezni jer se plaše širenja dužničke krize u eurozoni. Dow Jones indeks ojačao je 0,54 posto, na 11.961 bod, a S&P 500 0,18 posto, na 1.267 bodova. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,29 posto, na 2.623 boda.
Dospijeće čak četiri vrste terminskih i opcijskih ugovora izazvalo je jučer izuzetne oscilacije cijena dionica, pa se S&P 500 indeks kretao u rasponu od minus do plus 1 posto. Porast indeksa ponešto se zahvaljuje i nekolicini boljih nego što se očekivalo makroekonomskih podataka, nakon niza razočaravajućih gospodarskih izvješća posljednjih tjedana. Jučer je objavljeno da je prošloga tjedna broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima u SAD-u pao nešto više nego što se procjenjivalo, na 414.000. No, kretanje te brojke iznad razine od 400.000 pokazuje da je rast zapošljavanja i dalje vrlo spor. Izvješće o broju novih građevinskih dozvola i započetih gradnji kuća u svibnju također je bolje nego što se očekivalo. No, prema izvješću Feda, u lipnju je neočekivano pala industrijska aktivnost u središnjem dijelu SAD-a, što je još jedan pokazatelj slabljenja industrije.