Intendantica HNK Ana Lederer podsjetila je na povijest zagrebačkog HNK-a, koja se može istraživati u povijesnom, kulturnom, društvenom, političkom i svakom drugom smislu. Naglasila je visoke umjetničke kriterije i profesionalne standarde u kazalištu, koje je u svome postojanju zastupalo hrvatski jezika i stvaralaštvo, ali se pri tome nije zatvaralo u "vlastito dvorište", već je bilo kozmopolitski opredjeljeno.
Kao specifičnost je izdvojila to što na jednoj pozornici djeluju tri ansambla - drama, opera i balet, naglasivši kako je taj problem u 60 godina ostao neriješen čime je HNK ušlo u 21. stoljeće bez dvije scene. Ansambli su u ovoj sezoni izveli 266 predstava koje je gledalo 110.000 posjetitelja, kazala je intendantica Lederer, dodajući kako uoči ulaska Hrvatske u EU kazalištu treba izmjena kazališnog zakona, obnova zgrade, tehničke modernizacije pozornica i dr.
Govoreći o značaju kazališta u povijesti zemlje, predsjednik Republike Ivo Josipović kazao da je ono oduvijek bilo hrvatsko i narodno i prije nego je Republika Hrvatska postala samostalna država. Istaknuo je i kako se u HNK-u počeo ostvarivati san hrvatskih preporoditelja.
U HNK-u su se obilježavali i značajni trenutci u povijesti Hrvatske, rekao je Josipović dodajući i da bi se tu trebao obilježiti i ulazak Hrvatske u zajednicu europskih naroda. Kazalište nikada nije bilo zatvoreno za svjetske trendove, a jedna od njegovih najvećih vrijednosti je kozmopolitizam, naglasio je predsjednik Josipović, dodajući kako se upravo tu vidi europsko lice, a ne u nedavnim događajima kada je letjelo kamenje da se razbiju glave.
Usprotivio se štednji na račun umjetnosti jer je to štednja na "povijesti i identitetu" te naglasio kako je Hrvatska pred vratima EU gdje će jadno od najvažnijih oružja u očuvanju nacionalnog identiteta biti upravo kultura i umjetnost.
Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor napomenula je da je HNK jedno od najsjajnijih simbola hrvatske kulture u cjelini. Naglašavajući prosvjetiteljski značaj kazališta, rekla je da su se iz njega vinuli mnogi glasoviti umjetnici te ukazala na njegov značajan utjecaju na kulturu zemlje i njezin identitet.
Visoka kazališna obljetnica, sve vrijedno ostvareno i svi umjetnički vrhunci, dokazuju da snažno pripadamo europskom civilizacijskom i kulturnom krugu, rekla je premijerka Kosor. Dodala je da nas ta obljetnica treba snažiti u trenutku kada završavamo pregovore i postajemo 28. članica EU, u kojoj će hrvatski jezik postati službeni jezik zajednice.
Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić rekao je kako je HNK od početka bio i ostao trajno i neraskidivo vezan uz sudbinu svoga naroda. Drži kako je opstalo zbog dobrih predstava ali i ustrajnosti da u jednakoj mjeri zastupa svjetske klasike, nacionalnu tradiciju i suvremene skladatelje. Povijest kazališta je povijest o pobjedi slobode umjetničkog duha nad ograničenjima dnevne politike, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Bebić.
Na proslavi 150. obljetnice HNK-a bili su nazočni i brojni predstavnici hrvatskoga javnoga, političkoga i kulturnog društva te Crkve.
U sklopu programa proslave održan je Koncert hrvatskih skladatelja, s ulomcima najznačajnijih djela bogate hrvatske operne baštine, uz sudjelovanje opernih solista te Zbora i Orkestra HNK u Zagrebu pod ravnanjem maestra Nikše Bareze.
Izvedena su djela Vatroslava Lisinskog, Blagoja Berse, Jakova Gotovca i Borisa Papandopula, a večeras je bila prilika i za predstavljanje mladih opernih pjevača - Marka Mimice (bas), Stjepana Franetovića (tenor), Ivane Lazar (sopran), Ljubomira Puškarića (bariton), Dubravke Šeparović-Mušović (mezzosopran) te Ozrena Bilušića (bas bariton).