Damiru Kajinu (IDS) ustvrdio je kako je naglasak na osudi komunističkih zločina, te da će se "ovaj praznik više koristiti kako bi se napadao režim nakon '45., nego onaj režim koji je bio na snazi do '45."
Smatra da bi ovaj zakonski prijedlog mogao pridonijeti daljnjim podjelama u Hrvatskoj, te da bi od njega moglo biti više štete nego koristi, jer - kaže Kajin - novi spomendan vjerojatno će manje obilježavati antifašisti, a više oni koji su "skloniji nekoj drugoj poraženoj ideologiji".
Dodao je kako će uvođenje novog spomendana ipak podržati jer je svjestan da je i režim nakon 1945. bio jednouman te da je likvidirao desetke tisuća političkih oponenata.
Svoju raspravu Kajin je iskoristio da izrazi i svoje neslaganje s komemoriranjem na Bleiburškom polju, svake godine u mjesecu svibnju, gdje se, rekao je, komemorira "jednoj vojsci koja nije bila ni časna ni slavna ni hrvatska, već sluganska".
Njegove tvrdnje izazvale su žestoku reakciju iz redova HDSSB-a, HSP-a i HDZ-a, pa je Boro Grubišić (HDSSB) oštro odbacio tezu da na Bleiburgu nitko nije ubijen, a Daniel Srb (HSP) je kazao da Kajin uvijek na isti način govori o hrvatskoj vojsci koja se predala na Bleiburgu "kao o nekoj zločinačkoj armadi".
Ana Lovrin (HDZ) odbacila je pak Kajinovu tezu da se nema razloga odavati počast žrtvama na Bleiburgu.
"Govori se o 90-ak tisuća pobijenih civila i pripadnika vojske. Činjenica je da su ti ljudi pobijeni bez suda i suđenja, protivno svim međunarodnim pravilima ratovanja i svim konvencijama", rekla je Lovrin, upitavši do kada će se sa saborske govornice maltertirati zastupnike veličanjem komunističkih, partizanskih i Titovih zločina.
Vladinim prijedlogom dopuna Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima provodi se Rezolucija Europskog parlamenta iz travnja 2009., kojom se svim europskim parlamentima preporučuje da 23. kolovoza proglase danom spomena na žrtve fašizma, nacizma i komunizma u svojim zemljama.
Iako spominje oba totalitarizma, u rezoluciji je veći naglasak ipak na komunizmu, budući da se, kako se navodi, o njegovim žrtvama i zločinačkom karakteru nedovoljno govorilo sve do njegova sloma 1989. godine.
Otkrivanjem i ocjenjivanjem komunističkih i drugih totalitarnih zločina, te prihvaćanjem odgovornosti i traženjem oprosta postiglo bi se pomirenje kao krajnji cilj ove rezolucije, jer, ističe se, Europa neće biti ujedinjena dok se ne formira zajednički pregled povijesti, priznajući nacizam, staljinizam te fašističke i komunističke režime kao zajedničko naslijeđe.
Prema vladinu prijedlogu dopune Zakona, 23. kolovoza obilježavat će se dostojanstveno i nepristrano, čime će Republika Hrvatska iskazati poštovanje žrtvama i predanost promicanju europskih vrijednosti.
Europski parlament je još u kolovozu 2008. donio odluku da se 23. kolovoza proglasi Europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma, jer su tog dana 1939. dva totalitarna sustava - nacistička Njemačka i komunistički Sovjetski Savez sklopili pakt o nenapadanju, poznat kao sporazum Molotov-Ribbentrop.
Hrvatski sabor raspravio je i izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, u prvom čitanju.
U skladu s odlukom Ustavnog suda ukida se kumulativno kažnjavanje vozača koji počine prekršaj, a pri tome imaju u krvi minimalnu količinu alkohola. Ubuduće će biti kažnjavani samo za prekršaj, a ne više i za dopuštenih pola promila alkohola. Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Ivica Buconjić istaknuo je da je zakon, od svog donošenja prije tri godine, dao dobre rezultate te da se stalno smanjuje broj poginulih u prometu - tako su 2008. poginule 664 osobe, lani 426, a u prvoj polovici ove godine smrtno je stradala 151 osoba.