Ravnateljica Instituta Jasna Turkalj, otvarajući skup, rekla je kako je bez sumnje 25. lipnja 1991. jedan od najvažnijih datuma hrvatske povijesti, jer je toga dana Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku kojom se Republika Hrvatska proglašava suverenom i samostalnom državom te kojom se utvrđuje pokretanje postupka razdruživanja od drugih republika i SFRJ i pokreće postupak za međunarodno priznanje. Na istoj sjednici, kako je podsjetila, donesena je i Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.
Ta deklaracija, kako je napomenula, bila je izraz odlučnosti hrvatskog naroda i građana koji su Hrvatsku smatrali svojom domovinom da se svim snagama brane od agresije, ali i volje 94 posto hrvatskih građana koji su se na referendumu 19. svibnja 1991. izjasnili za samostalnost svoje domovine.
"Između povijesne odluke Hrvatskog sabora 1991. i mira u kojem danas živimo stoje brojne žrtve Domovinskog rata, stoga svima koji su poginuli, patili i živjeli za slobodnu Hrvatsku dugujemo trajnu zahvalnost, posebno hrvatskim braniteljima koji su svoje živote ugradili u temelje samostalne, nezavisne, suverene i međunarodno priznate Hrvatske", rekla je Turkalj.
Okrugli stol "Dvadeset godina od proglašenja neovisnosti Hrvatske" treći je okrugli stol organiziran od 2005. koji organiziraju suradnici projekta o Domovinskom ratu kako bi predstavili rezultate svojih istraživanja.
Vojni povjesničar Davor Marijan na današnjem okruglom stolu govorio je o kontroverzi o mogućem kraju rata 1991./1992. godine. Podvrgnuvši kritici tezu da se moglo završiti rat 1991./1992. izrečenu u povodu 20. obljetnice osnutka Oružanih snaga Republike Hrvatske, Marijan je ustvrdio kako je sva sreća što je obranu Hrvatske vodila politika, a ne generali došli iz JNA koji misle da se moglo završiti rat 1991., odnosno 1992. Marija se suprostavio takvoj tezi na osnovi dokumenata iznijevši nesrazmjeran odnos postrojba i naoružanja kojim je raspolagao agresor u odnosu na hrvatsku obranu te područje koje je bilo pod okupacijom. Oni koji misle kako je bilo moguće završiti brzo rat u hrvatsku korist, pokušavaju političko djelovanje prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana svesti na navodnu podjelu BiH, a ne stvaranje hrvatske države.
Po Marijanovim riječima od šest bojišta početkom 1992. hrvatske oružane snage bile su čak na pet bojišta u fazi obrane, osim zapadne Slavonije, a JNA je činila sve kako bi završila s osvajanjem prije nego što dođu međunarodne snage.
Osporavajući tezu o brzom završetku rata Marijan je citirao izvješće glavnog inspektora generala Špegelja iz kraja 1991. u kojem kritizira Glavni stožer da ne vlada osnovnim elementima oružane borbe, djelotvornost vojno-obavještajne službe, loše usklađeno djelovanje, loše zapovijedanje te nepovjerenje profesionalnih časnika i onih proizišlih iz borbe.
Na okruglom stolu povjesničar Nikica Barić govorio je o osnutku i djelovanju Srpske narodne stranke tijekom 1991., Ivica Lučić o odnosu BiH prema proglašenju neovisnosti Republike Hrvatske, Jakša Raguž o odnosu srpske historiografije, memoaristike i publicistike prema hrvatskoj državnoj neovisnosti, Budislav Vukas o procesu konstituiranja samostalnosti Hrvatske s gledišta međunarodnog prava, Goran Mladineo o stavu Srpske pravoslavne crkve prema neovisnosti Hrvatske, Ivica Miškulin o mirovnim operacijama UN-a te Albert Bing o državnom osamostaljenju Hrvatske između principa i realpolitike.
(Hina) xmc ymkov