BRUXELLES - Ministri financija eurozone u utorak na sastanku u Bruxellesu nisu uspjeli postići dogovor o sudjelovanju privatnih kreditora u novom paketu pomoći za Grčku, pa bi ta teška zadaća mogla biti prebačena na leđa čelnika Njemačke i Francuske. Njemačka, najveći uplatitelj u proračun EU-a, uz podršku Nizozemske zagovara ideju da banke, mirovinski fondovi i osiguravateljske tvrtke koje drže grčke dugove zamijene te dužničke papire za novoizdane sa sedam godina duljim rokom dospijeća. Tako bi Grčka dobila više vremena za rješavanje problema ogromnih dugova od 330 milijardi eura a ograničio bi se i iznos pomoći od novaca poreznih obveznika. Agencije za izdavanje kreditnih rejtinga upozoravaju da bi takve transakcije klasificirale kao bankrot. Zbog bojazni da bi prijedlog Berlina mogao prouzročiti novi val širenja problema, Europska središnja banka (ECB), Europska komisija (EK) i Francuska zagovaraju blažu varijantu, u kojoj bi vlasnici obveznica bili ohrabreni, vjerojatno određenim poticajima, da kupe nove grčke obveznice kada postojeće dospiju na naplatu.
BUDIMPEŠTA - Mađarsko državno elektroenergetsko poduzeće MVM objavilo je u utorak da želi proširiti kapacitete nuklearne elektrane u Paksu i izgraditi jaču poziciju na energetskim tržištima u regiji, uključujući Hrvatsku. Vlada želi za 20 godina produljiti rok upotrebe postojeća četiri reaktora u nuklearnoj elektrani u Paksu i proširiti njihove kapacitete a odgovarajuću odluku donijet će u rujnu, kazao je na konferenciji za novinstvo izvršni direktor MVM-a Csaba Baji. "U skladu s odlukom parlamenta grupa MVM obavlja pripremne radove na proširenju nuklearne elektrane u Paksu", istaknuo je Baji. Ministar za razvoj Tamaš Fellegi kazao je na konferenciji za novinstvo da Mađarska mora proizvoditi struju iz nuklearne energije kako bi podmirila svoje potrebe. "Osobno vjerujem da Mađarska nije u poziciji da postupno izbaci iz upotrebe nuklearnu energiju kao izvor", istaknuo je Fellegi. Energetska strategija o kojoj će vlada raspravljati u drugom dijelu godine uključit će i planove o proširenju nuklearne elektrane u Paksu, istaknuo je ministar, ponovivši da odluka mora uzeti u obzir rezultate provjere otpornosti elektrane na rizike.
BRUXELLES - Svjetska trgovinska organizacija (WTO) poduprijet će u skorašnjoj presudi tvrdnju Europske unije da je Kina ograničavanjem izvoza sirovina prekršila međunarodne trgovinske propise, najavio je u utorak povjerenik EU-a za trgovinu. "Smatram da će to značajno ojačati poziciju Europske unije", kazao je Karel De Gucht u osvrtu na problem sve izraženije nestašice sirovina. "Odluka okruglog stola WTO-a bit će objavljena idućeg mjeseca i sadržavat će zanimljive smjernice o rješavanju tog problema pri WTO-u u budućnosti, uključujući i rijetke metale", pojasnio je povjerenik EU-a na konferenciji u Bruxellesu. Presuda WTO-a ojačat će poziciju Europe pri osporavanju kineskih trgovinskih praksi poput dvojnih cijena, izvoznih poreza i kvota, ustvrdio je. SAD, EU i Meksiko su pokrenuli odgovarajući spor pred WTO-om 2009., žaleći se da Kina ograničenjem izvoza minerala poput boksita i magnezija zapravo diskriminira inozemne i dovodi u povlašteni položaj domaće proizvođače. Očekuje se da će WTO objaviti presudu u tom sporu idućeg mjeseca a sudionicima, uključujući povjerenika EU-a za trgovinu, već je dostavio njezinu povjerljivu verziju.
ŠANGAJ - Rast izravnih stranih ulaganja u Kinu u svibnju je usporen zbog nastavljenih mjera tamošnje vlade usmjerenih sprečavanju pregrijavanja gospodarskih aktivnosti, pokazuju najnoviji podaci kineskog ministarstva trgovine. Izravna strana ulaganja u kineske tvornice i ostalu nefinancijsku imovinu u svibnju su porasla za 13,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i bila su u vrijednosti 9,2 milijarde dolara, objavilo je u srijedu to ministarstvo. Time je rast stranih ulaganja blago usporio u usporedbi s travanjskim 15,2-postotnim povećanjem na godišnjoj razini, ali je oštro usporio u odnosu na ožujak kada je zabilježen skok ulaganja od čak 32,9 posto. Vlada u Pekingu postrožila je mjere za ograničavanje ulaganja a središnja banka podigla je ključne kamatne stope u četiri navrata od prošlogodišnjeg listopada kako bi se stišale aktivnosti u brzorastućem gospodarstvu koje su poskočile za 9,2 posto u prvom tromjesečju ove godine.
BRUXELLES - Predstavnici europskih vlada dali su u utorak zeleno svjetlo osnivanju fonda od 210 milijuna eura za kompenzaciju pada prodaje proizvođača povrća nakon epidemije bakterije Escherichije coli. Prijedlog Europske komisije prihvatili su stručnjaci 27 zemalja EU, okupljenih u sjedištu Odbora za upravljanje poljoprivredom u Bruxellesu, priopćila je Komisija. Plan koji je Komisija predložila trebao bi omogućiti da se poljoprivrednicima zajamči prosječno 50 posto iznosa od cijene povrća povučenog s tržišta, na temelju cijena četiri zadnje godine. Onima koji su članovi organizacija proizvođača (približno 35 posto europskih proizvođača) ponudit će se dodatni mehanizmi kompenzacije koji pokrivaju do 70 posto gubitka.
ZAGREB - Francuski predsjednik Nicholas Sarkozy zatražio je od Europske komisije da u kratkom roku objavi prijedlog regulative za sektor roba i sirovina, upozorivši da visoke cijene ugrožavaju rast svjetskog gospodarstva, izvijestili su europski mediji. Pariz je to pitanje uvrstio među prioritete predsjedateljskog mandata u skupini 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u razvoju G20, piše europski informativni portal Euobserver. Ekonomisti su postali svjesni opasnosti viših cijena roba prije gotovo 40 godina, tijekom prvog naftnog šoka, kazao je Sarkozy izaslanicima konferencije koju je u Bruxellesu u utorak organizirala Europska komisija. "Danas su te prijetnje postale stvarnost", dodao je francuski predsjednik. Povećana proizvodnja i transparentnost tržišta i stroži propisi o trgovini izvedenim financijskim proizvodima za isporuku roba spadaju među pitanja koja Pariz forsira kako bi se ograničile visoke cijene nafte, hrane i ključnih metala poput bakra.
ATENA - Tisuće grčkih prosvjednika okupile su se ispred parlamenta, a radnici su pokrenuli štrajk u srijedu zbog vladinih napora da se usvoje nove oštre mjere štednje. Premijer George Papandreu mora provesti oštre mjere koje uključuju rast poreza, smanjenje troškova i prodaju državne imovine kako bi Grčka nastavila primati pomoć od Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). EU, Europska središnja banka (ECB) i MMF, koji su u svibnju 2010. odobrili Grčkoj zajam od 110 milijarda eura, početkom lipnja su pristali povećati pomoć u zamjenu za stroži financijski nadzor i ubrzavanje privatizacije. Papandreu ne samo da je suočen s javnim prosvjedima i otporom konzervativne oporbe, nego i u redovima njegove stranke ima onih koji prijete da će odbaciti njegov plan štednje. Tisuće aktivista i sindikalista okupilo se na središnjem atenskom trgu ispred parlamenta kako bi pokušali spriječiti zastupnike da raspravljaju o mjerama štednje. "Lopovi, izdajice!" uzvikivali su mnogi. "Gdje je otišao novac?" Oko 1.500 policajaca zatvorilo je dio središta grada i postavilo je dvometarske metalne ograde ispred parlamenta.
WASHINGTON/ZAGREB - Međunarodna zračna luka u Rockfordu (RFD), 140 km sjeverozapadno od Chicaga, objavila je u utorak da ovoga mjeseca prvi puta nudi uslugu transatlantskih letova, s prvim polijetanjem 'charter' kompanije Air Plus za Zagreb i Beograd u petak 17. lipnja, izvijestila je lokalna TV postaja WIFR na web stranici. Nakon ljetovališta Cancuna u Meksiku, Zagreb i Beograd su druga i treća međunarodna destinacija u koju se može poletjeti iz Rockforda, grada sa 150 tisuća stanovnika na sjeveru američke savezne države Illinoisa. Air Plus, 'charter' tvrtka sa sjedištem u Chicagu, ponudit će jednom tjedno non-stop letove za Zagreb, s nastavkom leta za Beograd. Letovi će kretati s RFD-a u petak navečer i vraćati se u nedjelju popodne. Letjet će se zrakoplovima Boeing 767s u vlasništvu američke kompanije Air Swift, iz Phoenixa u Arizoni, koja sa svojih 11 zrakoplova obavlja 'charter' letove za velike sportske klubove i turističke agencije.
PARIZ - Agencija Moody's upozorila je u srijedu da bi mogla sniziti rejting francuskim bankama Credit Agricole, BNP Paribas i Societe Generale zbog izloženosti grčkom dugu. U agenciji tumače da će istražiti njihovu izloženost "grčkim državnim obveznicama i grčkom privatnom sektoru kao i mogući nesklad između utjecaja moguće grčke objave insolventnosti i njihovih važećih rejtinga". "Današnji potezi odražavaju zabrinutost Moody'sa zbog izloženosti tih banaka grčkom gospodarstvu. Razmjeri i struktura te izloženosti znatno se razlikuju među pojedinim bankovnim grupacijama", ističe se u priopćenju. Dugoročni rejting banke Credit Agricole Aa1 i banke BNP Paribas Aa2 mogli bi biti sniženi za jednu a onaj Societe Generalea Aa2 za dvije razine, dodaje agencija u priopćenju. Credit Agricole i Societe Generale imaju bankovne podružnice u Grčkoj čiji su rejtinzi već sniženi. BNP Paribas nema podružnicu i njegova je izloženost umjerenija, ističe se u priopćenju. U Moody'su napominju da bi zbog izloženosti grčkom tržištu mogli sniziti i rejting francusko-belgijske banke Dexije.
STOCKHOLM - Švedski proizvođač opreme za mrežnu telefoniju Ericsson objavio je u utorak da će platiti 1,15 milijardi dolara u gotovini za američkog proizvođača telekomunikacijskog softvera Telcordiju. Transakcija je ključni potez u sklopu nastojanja Ericssona da pojača i proširi poziciju u segmentu sustava potpore za telekomunikacijske mreže i sustava potpore za poslovanje s klijentima. U Ericssonu opisuju Telcordiju kao svjetskog šampiona na području razvoja softvera i usluga za mobilne, širokopojasne i poslovne komunikacije. Trenutni su vlasnici Telcordije investicijske tvrtke Providence Equity Partners i Warburg Pinus. Američka tvrtka zapošljava oko 2.600 radnika koji će biti prebačeni u Ericsson a u fiskalnoj godini koja je završila u siječnju generirala je prihode od 739 milijuna dolara. "Sustavi potpore za tk-mreže i za poslovanje s klijentima postaju sve važniji s obzirom na povezivanje sve većeg broja uređaja, pojačanu mobilnost usluga i uvođenje novih poslovnih modela za mobilni širokopojasni pristup internetu", tumači izvršni direktor Ericssona Hans Vestberg u službenom priopćenju.
ASTANA - Šangajska organizacija za suradnju, protuteža američkom utjecaju u središnjoj Aziji, okupila se u srijedu u Kazahstanu na summitu na kojem sudjeluju ruski, kineski i iranski predsjednik. Članice Šangajske organizacije za suradnju su Rusija, Kina, Uzbekistan, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan, a status promatrača imaju Indija, Pakistan, Iran i Mongolija. "Moguće je da Šangajska organizacija za suradnju preuzme odgovornost za mnogobrojne probleme u Afganistanu nakon povlačenja koalicijskih snaga 2014.", rekao je kazahstanski predsjednik Nursultan Nazarbajev na otvaranju summita. Regionalna sigurnost i gospodarska suradnja među članicama organizacije na dnevnom su redu summita. Na summit su pozvani i afganistanski predsjednik Hamid Karzai i pakistanski predsjednik Asif Ali Zardari. Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad sastao se u utorak navečer s kineskim kolegom Hu Jintaom.
LONDON - Prehrambene navike promijenile su se u brojnim zemljama zbog povećanja cijena prehrambenih proizvoda, doznaje se u srijedu iz ankete koju je u 17 zemalja provela nevladina udruga Oxfam. Unatrag dvije godine prehrambene je navike promijenila polovica ispitanika, njih točno 53 posto. Među njima, više od jedne trećine (39 posto) navelo je ekonomske razloge, a 33 posto zdravstvene razloge. Sveukupno je njih 20 posto u posljednje dvije godine promijenilo sadržaj svojih tanjura zbog povećanja cijena prehrambenih proizvoda. Ta je tendencija vrlo jaka u siromašnim zemljama, poput Kenije (60 posto) ili Gvatemale (29 posto), ali je izražena i u razvijenim zemlja poput Australije (24 posto), Španjolske (20 posto), Velike Britanije (19 posto) i SAD-a (17 posto). "Naša se prehrana mijenja vrlo brzo i za puno ljudi se mijenja na gore", ocijenio je izvršni direktor Oxfama Jeremy Hobbs. Oxfam je pozvao čelnike cijelog svijeta, a posebice ministre poljoprivrede zemalja G20 koji se sljedećeg tjedna sastaju u Francuskoj da "sada reagiraju kako bi popravili naš prehrambeni sustav koji je se raspada.
LONDON - Euro je oslabio u srijedu na međunarodnim tržištima, pritisnut zabrinutostima u vezi grčke dužničke krize čije rješenje se još ne nazire. Euro je prema dolaru tako oslabio jedan posto i njime se trgovalo po 1,4293 dolara. Tečaj jedinstvene europske valute blago je oslabio i prema švicarskom franku, kliznuvši ispod 1,2 franaka, nadomak rekordno niskim razinama na koje se spustio u prošli petak. Dolar je ojačao i prema jenu, za 0,27 posto, te se njime trgovalo po 80,69 jena. Zabrinutost zbog izostanka značajnijeg napretka u smjeru iznalaženja rješenja za grčku dužničku krizu ponovno je pogodila jedinstvenu europsku valutu. Ministri financija eurozone nisu uspjeli postići dogovor o sudjelovanju privatnih kreditora u novom paketu pomoći za Grku, čime je ta teška zadaća prebačena na leđa čelnicima Njemačke i Francuske. Time se fokus tržišnih sudionika preusmjerava na za petak zakazani sastanak Angele Merkel i Nicolasa Sarkozyja, koji bi mogao iznjedriti glavne točke novog paketa pomoći za Grčku. Prodaju eura inteniziviralo je i upozorenje agencije za dodjelu kreditnih rejtinga Moody's o mogućem snižavanju rejtinga trima francuskim bankama Credite Agricole, Societe Generale i BNP Paribas zbog njihove izloženosti grčkom dugu.
LONDON - Europski burzovni indeksi u srijedu su oslabjeli, pod pritiskom slabljenja dionica bankarskog sektora, poglavito onih iz perifernih zemalja eurozone zbog obnovljenih zabrinutosti u vezi grčke dužničke krize i straha od njezina širenja. Londonski Ftse indeks oslabio je za 0,22 posto, na 5.790 bodova, frankfurtski DAX indeks za 0,49 posto, na 7.169 bodova, te pariški CAC indeks za 0,52 posto, na 3.844 boda. Dionice europskog bankovnog sektora bile su najveći gubitnici, predvođene dionicama banaka perifernih članica eurozone koje su u prosjeku izgubile na vrijednosti 3,3 posto. Europski bankovni indeks na gubitku je oko 20 posto od sredine veljače, zaglavivši u silaznoj putanji pod pritiskom zabrinutosti da bi svaki vid restrukturiranja grčkog duga odnosno bankrot mogli izazvati val velikih otpisa u tome sektoru i uzdrmati čitavu regiju. Od pojedinačnih banaka najveće gubitke danas su pretrpjele dionice National Bank of Greecea, potonuvši za 5,4 posto. Slijede Banco di Valencia, s padom cijena dionica od 3,9 posto, te Intesa Sanpaolo, čije su dionice oslabjele 2,6 posto. Veće gubitke burzovnih indeksa priječili su pak dobitnici u sektoru ruda, poduprti rastom cijena bakra i cinka. Dionice BHP Billitona pritom su ojačale 0,7 posto a Rio Tinta za 0,6 posto.
NEW YORK - U utorak je na Wall Streetu Dow Jones indeks porastao više od 1 posto, pa se vratio iznad psihološki važne razine od 12.000 bodova, što se zahvaljuje boljim nego što se očekivalo podacima o potrošnji u SAD-u. Dow Jones indeks ojačao je 123 boda, ili 1,03 posto, na 12.076 bodova, dok je S&P 500 skočio 1,26 posto, na 1.287 bodova, a Nasdaq indeks 1,48 posto, na 2.678 bodova. U svibnju je u SAD-u promet u trgovini na malo pao za 0,2 posto. Premda je to prvi pad potrošnje nakon 11 mjeseci, taj je podatak pozitivno utjecao na tržište jer se očekivao veći pad. Isključujući, pak, slabu prodaju automobila, potrošnja je porasla 0,3 posto. Zahvaljujući tome, najveći je dobitnik jučer bio trgovački sektor. Morgan Stanleyev indeks tog sektora skočio je 2,8 posto. Pritom su dionice trgovačkih lanaca Home Depota i Nordstroma poskupile 4 posto. Najveća je, pak, dobitnica, s rastom cijene za 17,5 posto, bila dionica J. C. Penneya, nakon što je objavljeno da će novi izvršni direktor tog trgovačkog lanca biti Ron Johnson, čovjek koji je radikalno poboljšao Appleovu prodajnu mrežu. Znatno su jučer porasle i cijene dionica naftnih kompanija, zahvaljujući oporavku cijene nafte s 97 na 99 dolara po barelu. S&P indeks energetskog sektora ojačao je 2 posto.
TOKYO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno jer ulagače brine grčka dužnička kriza i mogućnost zaoštravanja monetarne politike u Kini i Indiji, pa ih ni jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu nije osobito oraspoložio. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio na dobitku oko 0,2 posto, dok su cijene dionica u Singapuru i Južnoj Koreji ojačale između 0,1 i 0,3 posto. S druge strane, burzovni indeksi u Australiji, Hong Kongu i Šangaju oslabili su između 0,2 i 0,7 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,1 posto. Jučerašnji skok burzovnih indeksa na Wall Streetu za više od 1 posto potaknuo je rano jutros rast cijena dionica na azijskim burzama, no entuzijazam ulagača ubrzo je splasnuo. Plaši ih mogućnost daljnjeg zaoštravanja monetarne politike u regiji. Očekuje se da će u četvrtak indijska središnja banka ponovno povećati ključne kamate kako bi suzbila inflaciju. Od ožujka prošle godine ta je središnja banka kamate povećala u devet navrata.