Nismo protiv ulaska privatnog kapitala u HEP, ali kroz nove investicije a ne putem razbijanja i rasprodaje dijelova HEP-a, pri čemu građani trebaju biti svjesni da će se prodati samo profitabilni dijelovi kompanije, dok će neprofitabilne i dalje morati financirati hrvatski porezni obveznici, sažeo je stajališta sindikata predstavnik radnika u Nadzornom odboru HEP-a Jadranko Berlengi.
Usklađivanje energetskog zakonodavstva Hrvatske s trećim paketom energetske regulative EU samo je izgovor pojedinim lobijima da pokušaju progurati zakonske prijedloge koji nanose dugoročnu štetu HEP-u, tvrde sindikalci i pritom posebno prozivaju Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva jer nije poštovalo zaključak javne rasprave da se prihvati ITO model, koji bi omogućio da operatori prijenosnog sustava (OPS) ostanu u sastavu HEP-a.
Umjesto toga, prijedlogom zakona predviđa se mogućnost izdvajanja OPS-a iz kompanije i njihova privatizacija, što znači da bi HEP mogao ostati bez distribucijskih sustava u velikim gradovima. U tom slučaju, došlo bi i do prodaje vodnih resursa i hidroelektrana privatnom kapitalu i, naposlijetku, gubitka energetske neovisnosti Hrvatske.
Za HEP bi to značilo i otpuštanje oko 5000 radnika, a za hrvatske građane povećanje cijene struje jer bi, primjerice, za opskrbu gradova strujom bilo mnogo zainteresiranih dok se za otoke ne bi zanimao nitko, upozorava Denis Geto, predsjednik Strukovnog sindikata radnika HEP-a - TEHNOS.
Sindikati sumnjaju da se u takvim prijedlozima radi o koruptivnom djelovanju sa ciljem favoriziranja privatnih interesa nauštrb javnog interesa, što predstavlja ugrozu nacionalne sigurnosti zemlje, te pozivaju nadležne državne institucije na pravodobnu reakciju.
Svjesno smo da će doći do privatizacije dijelova HEP-a i energetskog sektora, jer je to proces u cijelom svijetu, no protivimo se ovakvim prijedlozima energetskih zakona i tražimo zaustavljanje postupka njihova hitnog donošenja te izradu novih zakonskih prijedloga, istaknuo je predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko Čorak.
Hrvatska nema razloga za žurbu, jer nijedna zemlja EU još nije do kraja primijenila ni zahtjeve drugog paketa energetske regulative, već svoja zakonodavstva mijenjaju vrlo oprezno, korak po korak, štiteći pritom vlastite nacionalne interese, rečeno je na konferenciji.