Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
13. lipnja 2011.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Roubini upozorava na mogućnost naglog prijelaza Kine u recesiju
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
13. 06. 66.500.000 286.500.000 36.500.000 1,85
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 17.000.000 0,44 jedan mjesec 19.500.000 5,50 Ukupno 36.500.000 1,85
Izvor: Tržište novca Zagreb
Unatoč znatno višoj ponudi od potražnje, na Tržištu novca danas je potražnja tek djelomično podmirena, dok je prosječna kamatna stopa porasla na 1,85 posto.
Danas je prijavljeno 66,5 milijuna kuna potražnje, što je 43 posto više nego u petak. Ponuda je istodobno uvećana za 3,6 posto, na 286,5 milijuna kuna.
Većina prometa odnosila se na pozajmice s rokom vraćanja za mjesec dana, kojih je ugovoreno 19,5 milijuna kuna. Prosječna cijena tih pozajmica pala je s u petak zabilježenih 5,5 na 3,19 posto.
Ujedno, plasirano je 17 milijuna kuna prekonoćnih pozajmica, pri čemu je kamatna stopa iznosila 0,32 posto, što je 0,12-postotnih bodova manje nego u petak.
Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 36,5 milijuna kuna, a prosječna kamatna stopa skočila je s u petak zabilježenih 1,26 na 1,85 posto.
„Početak novog radnog tjedna nije unio bitnijih promjena u trgovanju na Tržištu novca Zagreb. Nadalje je ponuda slobodnih kuna višestruko veća od prijavljene potražnje, no unatoč takvoj situaciji prijavljena potražnja nije u cijelosti podmirena zbog iskorištenosti limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica“, navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: pad indeksa, dionica ZABE dobitnik
Na Zagrebačkoj burzi danas je ostvareno 22,5 milijuna kuna redovnog prometa uz pad burzovnih indeksa, Crobexa za 0,17 posto na 2.271,25 bodova, a Crobexa10 za 0,33 posto na 1.240,87 bodova.
Među dionicama najveći današnji promet od gotovo 5,7 milijuna kuna ostvarila je dionica Zagrebačke banke, čija je cijena porasla za 6,79 posto na 283 kune.
Na takav rast utjecao je krajem prošlog tjedna objavljen prijedlog Uprave i Nadzornog odbora Zagrebačke banke Glavnoj skupštini, zakazanoj za 26. srpnja, za donošenje odluke o povećanju temeljnog kapitala ZABA-e za 5,12 milijardi kuna. Temeljni kapital Zagrebačke banke prema tom će se prijedlogu povećati s postojećih 1,28 milijardi na 6,40 milijardi kuna.
Promet dionicom HT-a iznosio je danas 2,6 milijuna kuna, a cijena joj je pala za 0,52 posto na 257 kuna.
Za 1,4 milijuna kuna protrgovano je dionica Petrokemije uz porast cijene za 2,77 posto na 188,02 kune.
Dionica Atlantic Grupe, uz 0,66 posto manju cijenu ili po zadnjih 723,70 kuna, imala je nešto manje od 1,4 milijuna kuna prometa.
Pad cijene za 2,87 posto, na 102,48 kuna bilježi dionica Belja ostvarivši promet od 1,3 milijuna kuna.
Uz pad cijene za 3,53 posto na 82 kune dionica Dom Holdinga imala je također oko 1,3 milijuna kuna prometa.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno tržište
ADPL-R-A 131,71 135,00 133,00 396.713,56 -0,49%
ATGR-R-A 723,70 729,98 723,70 1.391.516,99 -0,66%
CROS-R-A 5.603,11 5.603,11 5.603,11 5.603,11 -0,06%
DLKV-R-A 247,31 251,00 251,00 561.935,98 -0,40%
HT-R-A 256,55 258,35 257,00 2.603.815,41 -0,52%
IGH-R-A 1.730,00 1.800,00 1.730,05 187.896,71 -3,89%
INGR-R-A 16,05 16,81 16,24 984.374,83 -3,68%
ISTT-R-A 275,00 275,00 275,00 2.750,00 0,00%
KOEI-R-A 641,03 660,00 655,00 501.178,13 -2,24%
MGMA-R-A 12,85 14,00 12,85 97.656,92 -8,21%
OPTE-R-A 41,99 42,59 42,59 15.200,53 5,13%
PODR-R-A 323,01 329,00 329,00 1.006.455,38 2,17%
PTKM-R-A 183,00 190,00 188,02 1.395.078,02 2,77%
VART-R-1 22,00 22,00 22,00 7.700,00 -4,35%
VERN-R-A 70,49 79,98 79,98 152.603,92 12,65%
VIRO-R-A 461,60 480,00 461,97 295.126,38 -2,74%
Redovno Tržište
ADRS-P-A 272,00 275,00 273,00 350.759,34 0,00%
ARNT-R-A 70,11 74,01 70,11 31.613,78 -6,53%
ATLN-R-A 50,00 53,87 50,00 19.925,73 -7,41%
ATLS-R-A 19,93 19,93 19,93 1.773,77 0,00%
ATPL-R-A 698,00 707,01 701,00 449.486,81 -1,82%
BLJE-R-A 100,25 105,01 102,48 1.340.947,60 -2,87%
BLSC-R-A 655,00 655,00 655,00 6.550,00 0,00%
BRIN-R-A 20,00 21,27 20,00 12.353,34 0,00%
CRLL-R-A 2.500,50 2.500,50 2.500,50 12.502,50 -3,83%
DDJH-R-A 57,12 61,97 60,00 1.027.113,87 -2,26%
DIOK-R-A 71,92 71,92 71,92 1.438,40 2,74%
ELKL-R-A 162,01 162,01 162,01 486,03 1,24%
ERNT-R-A 1.460,00 1.473,00 1.469,00 374.750,36 -0,27%
FNVC-R-A 232,00 234,00 232,00 24.647,05 -14,07%
FRNK-R-A 875,00 880,00 880,00 42.111,00 2,33%
HDEL-R-A 140,81 146,00 140,81 18.052,22 -1,58%
HGSP-R-A 12,60 13,07 12,60 16.112,74 -11,08%
HPDG-R-A 22,57 22,57 22,57 947,94 -6,35%
HRBC-R-A 226,00 227,02 227,02 144.051,40 -1,30%
HTPK-R-A 73,73 77,90 73,74 12.511,78 -1,69%
HUPZ-R-A 1.290,00 1.290,00 1.290,00 2.580,00 -0,77%
IMZV-R-A 109,00 109,00 109,00 37.823,00 1,87%
INDG-R-A 713,98 720,00 720,00 30.078,75 9,09%
IPKK-R-A 204,00 210,00 210,00 34.771,00 1,45%
JDBA-R-A 2.100,21 2.100,21 2.100,21 6.300,63 -4,54%
JDPL-R-A 140,02 142,00 140,02 36.783,24 -2,10%
JDRA-R-A 432,06 432,06 432,06 1.728,24 0,25%
JNAF-R-A 3.160,00 3.186,02 3.161,00 44.277,02 -1,22%
KNZM-R-A 193,04 194,55 193,04 23.306,74 -0,62%
KODT-P-A 1.291,50 1.300,00 1.291,50 80.113,82 -1,55%
KODT-R-A 1.362,01 1.400,00 1.362,01 112.060,86 -4,00%
KOKA-R-A 230,00 230,00 230,00 1.380,00 1,77%
KORF-R-A 82,00 86,49 82,00 1.318.936,12 -3,53%
KRAS-R-A 465,90 469,98 465,91 35.126,39 -0,05%
KSST-R-A 2.540,00 2.552,00 2.540,00 7.644,00 -1,78%
LCDS-R-A 26,56 29,80 29,80 10.775,38 12,20%
LEDO-R-A 5.755,00 5.762,00 5.755,00 34.544,00 -3,84%
LKPC-R-A 1.262,02 1.330,00 1.329,96 253.812,45 3,90%
LKRI-R-A 188,00 190,22 190,00 59.046,96 -1,04%
LRH-R-A 1.925,00 1.925,00 1.925,00 9.625,00 0,00%
LVCV-R-A 180,00 180,00 180,00 4.320,00 0,00%
MAIS-R-A 69,40 69,40 69,40 19.432,00 2,06%
MIV-R-A 3.000,00 3.000,00 3.000,00 9.000,00 0,00%
PBZ-R-A 580,00 580,00 580,00 316.100,00 0,87%
QUNE-R-A 51,50 51,50 51,50 3.862,50 3,23%
RIVP-R-A 242,69 242,70 242,70 7.280,85 0,00%
SAPN-R-A 175,00 175,00 175,00 700,00 0,00%
SLPF-R-A 25,14 25,14 25,14 251,40 -10,21%
SNBA-R-A 110,01 110,12 110,01 29.723,70 -1,78%
SUNH-R-A 45,01 46,50 45,01 6.818,72 -1,08%
THNK-R-A 1.400,00 1.415,11 1.400,00 149.693,16 -0,99%
TISK-R-A 200,00 202,00 200,99 271.387,50 -0,05%
TUHO-R-A 998,00 998,00 998,00 10.978,00 2,89%
VDKT-R-A 248,00 250,00 250,00 24.616,00 2,04%
VLDS-R-A 10,91 11,68 11,68 60.910,78 -2,59%
VLEN-R-B 10,00 10,00 10,00 250,00 -9,01%
VPIK-R-A 75,45 79,00 76,03 103.918,24 -3,76%
ZABA-R-A 276,00 284,98 283,00 5.673.557,30 6,79%
ZVCV-R-A 115,01 117,99 115,01 21.825,17 -2,53%
MTP
BCIN-R-A 280,00 280,00 280,00 59.360,00 3,44%
PRFC-R-A 20,04 20,13 20,04 1.851,06 -12,83%
SNHO-R-A 144,00 144,00 144,00 7.056,00 0,00%
TDZ-R-A 2.300,00 2.300,00 2.300,00 32.200,00 0,00%
VLHO-R-A 65,01 65,03 65,03 27.306,90 -4,23%
Ukupan promet
22.476.854,41
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih
fondova
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u petak je pala, za 0,17 posto na 162,4739 bodova, pokazuju podaci HANFA-e.
Posljedica je to pada vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. AZ obvezni mirovinski fond potonuo je pritom 0,21 posto, na 164,8140 bodova.
Na vrijednosti je Fond Erste Plavi izgubio 0,15 posto, na 167,2626 bodova, a Raiffeisen 0,13 posto i iznosio 161,3749 bodova. Fond PBZ Croatia osiguranja najmanje se promijenio. Pao za 0,02 posto, na 155,0857 bodova.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
9.06. 10.06.
Mirex* 162,7484 162,4739 -0,17
AZ OMF* 165,1646 164,8140 -0,21
Erste Plavi OMF. 167,5166 167,2626 -0,15
PBZ Croatia osig.OMF 155,1171 155,0857 -0,02
Raiffeisen OMF 161,6870 161,3749 -0,13
AZ benefit DMF** 170,8340 170,6545 -0,11
AZ profit DMF 204,1014 203,7201 -0,19
Croatia osiguranje DMF 122,9608 122,9608 0,00
Erste Plavi Expert DMF 141,0686 140,9290 -0,10
Erste Plavi Protect DMF 135,5631 135,3666 -0,14
Raiffeisen DMF 156,4732 156,4350 -0,02
AZ Dalekovod ZDMF*** 191,6516 191,3497 -0,16
AZ Hr.kontrola zračne plov. 187,0728 186,7492 -0,17
AZ VIP ZDMF 200,7394 200,3959 -0,17
AZ Zagreb ZDMF 145,5664 145,3015 -0,18
ZDMF cestarski fond 123,5018 123,2336 -0,22
Croatia osiguranje ZDMF 107,7207 107,6397 -0,08
ZDMF Ericsson N. Tesla 163,7480 163,7029 -0,03
ZDMF HEP grupa 111,6586 111,5666 -0,08
ZDMF Hrvatskih autocesta 120,8966 120,7824 -0,09
ZDMF Hr. liječničkog sind. 171,3324 171,2296 -0,06
ZDMF Novinar 150,9160 150,7990 -0,08
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 121,3774 121,3523 -0,02
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 108,7792 108,6969 -0,08
ZDMF T-HT 135,0628 134,9129 -0,11
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANF-a
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 11.976 12.048 Tokyo/Nikkei 9.448 9.514 London/FTSE-100 5.788 5.845 Frankfurt/DAX 30 7.082 7.151
Ne bi bilo iznenađenje ako cijene dionica na Wall Streetu padnu i ovoga tjedna, sedmoga zaredom, jer bi i novi makroekonomski podaci mogli biti slabi, a ni tehnički pokazatelji ne ohrabruju.
Prošloga je tjedna Dow Jones indeks oslabio 1,6 posto, na 11.951 bod, zaronivši, po prvi puta od sredine ožujka, ispod psihološki važne razine od 12.000 bodova. S&P 500 potonuo je, pak, 2,2 posto, na 1.270 bodova, a Nasdaq indeks 3,3 posto, na 2.643 boda. Bio je to već šesti tjedan zaredom kako indeksi slabe, što nije zabilježeno još od jeseni 2002. godine. Ako cijene dionica padnu i ovoga tjedna, bit će to njihov najduži negativni niz još od dot.com krize polovicom 2001. godine. Nakon što je krajem travnja dosegnuo najvišu razinu u gotovo tri godine, S&P 500 indeks potonuo je gotovo 7 posto zbog niza slabih makroekonomskih pokazatelja i rasprave ulazi li američko gospodarstvo u novu recesiju ili se radi samo o usporavanju oporavka.
Probijanje razina potpore indeksima i veći obujam trgovanja u danima kada cijene dionica padaju pokazuju da bi se negativni niz mogao nastaviti.
„Treba biti realističan. Mora doći do određene vrste korekcije na tržištu upravo zbog zdravlja tržišta“, kaže Cliff Draughn, predsjednik tvrtke Excelsia Investment Advisors.
Prošloga je tjedna S&P 500 indeks prilično lagano zaronio ispod razine potpore od 1.294 boda, pa je slijedeća razina potpore na 1.250 bodova, 20 bodova ispod sadašnje.
Osim toga, odnos između opcija na prodaju i kupnju na Čikaškoj burzi dosegnuo je najvišu razinu u 18 mjeseci, što pokazuje da ulagači strahuju od daljnjeg pada cijena dionica.
Povrh svega, ovoga se tjedna očekuje niz novih makroekonomskih podataka koji bi mogli znatno utjecati na tržište. Bit će objavljena izvješća o potrošačkim i proizvođačkim cijenama u SAD-u u svibnju, prometu u trgovini na malo, industrijskoj aktivnosti u New Yorku i Philadelphiji itd.
„Bit će to tjedan bogat makroekonomskim podacima, pa očekujemo da će ulagači reagirati i uoči i nakon objave tih izvješća. No, nisam siguran da će išta dobro doći od tih pokazatelja“, kaže Tim Ghriskey, direktor u tvrtki Solaris Asset Management.
Kada su objavljeni prije mjesec dana, neki od tih podataka bili su prvi upozoravajući signali o usporavanju rasta američkog gospodarstva.
Ovoga će se tjedna također pažljivo pratiti kretanje VIX indeksa Čikaške burze opcija. Unatoč znatnom padu cijena dionica, 'indeks straha' nije osjetnije porastao, što pokazuje da na tržištu još nema panike.
„Tijekom cijele korekcije cijena dionica VIX indeks nije znatnije ojačao. Gledajući u prošlost, korekcija tržišta dionica bez skoka VIX-a bila je bolji signal za kupnju nego za prodaju“, kaže Jason Goepfert, predsjednik tvrtke sentimenTrader.com.
Europski burzovni indeksi u ponedjeljak su se oporavili nakon vala rasprodaja dionica krajem prošlog tjedna, no mogli bi ostati pod pritiskom s obzirom na zabrinutosti u vezi globalnog rasta i grčke dužničke krize.
U takvim je okolnostima londonski Ftse indeks ojačao za 0,39 posto, na 5.788 bodova, frankfurtski DAX indeks za 0,18 posto, na 7.082 boda, a pariški CAC za 0,33 posto, na 3.817 bodova. Niz slabih gospodarskih pokazatelja u posljednje vrijeme spustio je vrijednosti europskih dionica na niske razine, a pritisci na njihovo slabljenje također proizlaze i iz zabrinutosti u vezi grčke dužničke krize, budući da finalizacija paketa pomoći EU-a za prezaduženu članicu eurozone još nije na vidiku. Trgovci ne očekuju danas veće promjene vrijednosti dionica na europskim tržištima. "Mogli bismo svjedočiti stabilizaciji indeksa, budući da se ulagači vraćaju na tržište nakon vala prodaja krajem prošlog tjedna, no mišljenja sam da nam predstoji još jedan burni tjedan", kazao je Will Hedden, trgovac dionicama u IG Indexu. Među rijetkim dobitnicima bile su rudarske dionice, nakon što su dionice ENRC-a poskočile za 5,8 posto po objavi u Sunday Timesu da je tom kazahstanskom proizvođaču ruda pristupio s ponudom za preuzimanje trgovac rudama Glencore.
Od dobitnika se isticao i bankarski sektor, predvođen britanskim Lloyds Banking Groupom čije su dionice ojačale 1,7 posto. Povod njihovu jačanju su napisi u Sunday Timesu da bi u sklopu novog plana ušteda vrijednog milijardu funta (1,6 milijardi dolara) mogao ukinuti do 15 tisuća radnih mjesta.
Oporavku burzovnih indeksa pridonio je i telekom sektor, predvođen Vodafoneom, čije su dionice ojačale 1,4 posto. Prosječni dobitak na cijeni dionica u europskom telekom sektoru iznosio je 0,9 posto.
Danas zbog praznika nisu radila tržišta u Austriji, Danskoj, Grčkoj, Norveškoj, Luksemburgu i Švicarskoj. U ostalim europskim državama, uključujući Francusku, obilježava se državni praznik, no tržišta su otvorena za trgovanje.
Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je 0,7 posto, na 9.448 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,4377 1,4392 1,4319
USD/JPY 80,28 80,69 80,21
GBP/USD 1,6315 1,6344 1,6214
USD/CHF 0,8374 0,8467 0,8350
Euro se u ponedjeljak na međunarodnim tržištima spustio na rekordno nisku razinu prema švicarskom franku, jer su se ulagači okrenuli tom sigurnijem utočištu zbog zabrinutosti u vezi svladavanja grčke dužničke krize.
Euro se tako spustio na 1,2004 franaka u smanjenom obujmu trgovanja zbog praznika u mnogim zemljama Europe. Potom se blago oporavio na 1,2025 franaka, no još je uvijek na dnevnom gubitku od oko 0,6 posto.
I prema dolaru je jedinstvena valuta također oslabjela, spustivši se na najnižu tjednu razinu od 1,4285 dolara u trgovanju na azijskim tržištima. Dio gubitaka nadoknadila je zahvaljujući potražnji središnjih banaka, pa se eurom trgovalo po 1,4383 dolara, odnosno na manjem dnevnom dobitku.
Veće kupovine sigurnijeg franka spustile su također tečaj dolara prema franku, i to za 0,7 posto na 83,74 švicarskih centima. Time se dolar zadržao nedaleko rekordno niskih razina prema franku, zabilježenih prošli tjedan.
"Švicarski franak ostaje globalni barometar rizika, a najnovije brige u vezi eura obnovile su povjerenje ulagača u franak i time potaknule njegovo jačanje", kazala je Lena Komileva, čelnica valutne strategije za zemlje skupine G-10 u tvrtki Brown Brothers Harriman.
U takvim uvjetima trošak osiguranja od nenaplate potraživanja po državnim obveznicama perifernih zemalja članica eurozone dosegnuo je rekordno visoku razinu, a ozračje spram jedinstvene valute pogoršala je i općenita nesklonost ulagača imovini povezanoj s većim rizicima.
"Euru treba rješenje grčke dužničke krize, a političari i središnji bankari zasad, čini se, nisu blizu iznalaženja izlaza. Ta neizvjesnost pritišće euro, pa očekujem da će se držati uskog raspona od 1,40 do 1,47 dolara", kazao je Kit Juckes, valutni strateg u Societe Generaleu."
Izgleda da su europski političari zapeli u 'slijepoj ulici' u pogledu mogućeg uključivanja privatnih ulagača u neki vid restrukturiranja grčkog duga. Europska središnja banka (ECB) protivi se njemačkom prijedlogu zamjene obveznica, napominjući da bi time moglo doći do tržišnih previranja.
Čelnik Bundesbanka Jens Weidmann u priopćenjima je preko vikenda izjavio da se protivi produljenju roka dospijeća grčkih obveznica koje drži ECB u bilo kojem vidu 'blagog' restrukturiranja grčkog duga.
Švicarska središnja banka na ovotjednom će zasjedanju odlučivati o ključnim kamatnim stopama, no najvjerojatnije neće signalizirati intervenciju kako bi se obuzdalo jačanje franka.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 10.06. USLIB 0,12700 0,001 0,18855 0,24850 0,39675 10.06. EULIB 1,70750 0,629 1,22375 1,41313 1,68950
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 14. lipnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,3989 5,1539 8,3888 6,4143 6,1545 8,1549
Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) ojačala prema euru za 0,22 posto u odnosu na tečajnu listu od petka, dok za 1,22 posto oslabila prema švicarskom franku koji je dosegnuo svoju rekordnu razinu.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 7,398992 kune.
Sredni tečaj franka pak iznosi 6,154543 kune, što je njegova nova rekordna razina.
Franak je prvi put premašio šest kuna 23. svibnja ove godine, da bi na tečajnici od 30. svibnja srednji tečaj švicarske valute zabilježio tadašnju rekordnu razinu od 6,123338 kuna.
Na vrijednosti je prema kuni dobio danas i američki dolar ojačavši za 0,62 posto, na 5,153937 kuna, a porasla je i vrijednost britanske funte, za 0,51 posto, na 8,388880 kuna po srednjem tečaju.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 14. lipnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4700 5,3454 8,6899 6,3826 OTP Banka Hrvatska 7,4633 5,2722 8,5819 6,2942 Štedbanka 7,4898 5,3342 8,5639 6,2830 Partner banka 7,4600 5,3391 8,5681 6,3000 Erste&Steiermarkische 7,4620 5,3030 8,6470 6,3360 Hrvatska poštanska banka 7,4600 5,3620 8,6845 6,2776 Centar banka 7,4655 5,3600 8,5986 6,3084 Splitska banka 7,4600 5,3044 8,6552 6,3448 Podravska banka 7,5736 5,3563 8,6193 6,3049 Istarska kreditna banka 7,4700 5,3002 8,4392 6,3453 Karlovačka banka 7,4590 5,2790 8,5924 6,3038 Croatia banka 7,4493 5,2869 8,5734 6,2874 Credo banka 7,5321 5,3085 8,6405 6,2653 Volksbank 7,4800 5,2828 8,5986 6,3084 Hypo Group Alpe-Adria 7,4700 5,3492 8,6512 6,3502 Fina 7,4200 5,3620 8,6845 6,3717 Privredna banka 7,4550 5,3315 8,5947 6,3051
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4211 5,1693 8,4140 6,1730 Zagrebačka banka 7,4600 5,2720 8,5706 6,2950 OTP Banka Hrvatska 7,4500 5,2465 8,5230 6,2634 Štedbanka 7,4600 5,2710 8,4791 6,2208 Partner banka 7,4500 5,2921 8,5287 6,2818 Erste&Steiermarkische 7,4500 5,2734 8,5991 6,3009 Hrvatska poštanska banka 7,4500 5,2827 8,5986 6,2776 Centar banka 7,4507 5,3085 8,5566 6,2776 Splitska banka 7,4500 5,2335 8,5461 6,2647 Podravska banka 7,5728 5,2563 8,5793 6,2749 Istarska kreditna banka 7,4550 5,2600 8,4392 6,3022 Karlovačka banka 7,4490 5,2390 8,5273 6,2561 Croatia banka 7,4382 5,2508 8,5147 6,2505 Credo banka 7,4877 5,2570 8,5566 6,2283 Volksbank 7,4600 5,2570 8,5567 6,2776 Hypo Group Alpe-Adria 7,4600 5,2491 8,5511 6,2501 Fina 7,4100 5,2827 8,5986 6,2776 Privredna banka 7,4450 5,2269 8,5096 6,2427
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,3767 5,1384 8,3637 6,1360 Zagrebačka banka 7,3600 5,0937 8,2808 6,0821 OTP Banka Hrvatska 7,3390 5,0357 8,2712 6,0238 Štedbanka 7,3481 5,0601 8,1400 5,9719 Partner banka 7,3400 5,0131 8,2486 6,0222 Erste&Steiermarkische 7,3500 5,0264 8,1961 6,0057 Hrvatska poštanska banka 7,3500 5,0250 8,1791 6,0314 Centar banka 7,3508 5,0508 8,2378 6,0437 Splitska banka 7,3500 5,0564 8,2438 6,0552 Podravska banka 7,3500 5,0591 8,2551 6,0798 Istarska kreditna banka 7,3500 5,0300 8,2462 6,0314 Karlovačka banka 7,3500 5,0200 8,1708 5,9946 Croatia banka 7,3693 5,0508 8,3058 6,0419 Credo banka 7,3102 5,0508 8,2211 6,0806 Volksbank 7,3600 5,0509 8,2379 6,0622 Hypo Group Alpe-Adria 7,3600 5,0489 8,2509 6,0499 Fina 7,3500 5,0250 8,1791 6,0314 Privredna banka 7,3450 5,0724 8,2581 6,0581
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,3450 5,0428 8,1980 6,0213 OTP Banka Hrvatska 7,3272 5,0049 8,1872 5,9808 Štedbanka 7,3187 5,0095 8,0586 5,9122 Partner banka 7,3300 4,9721 8,201¸2 6,0089 Erste&Steiermarkische 7,3400 5,0060 8,1550 5,9810 Hrvatska poštanska banka 7,3300 4,9396 8,1137 6,0193 Centar banka 7,3361 4,9993 8,2211 6,0314 Splitska banka 7,3400 4,9906 8,1431 5,9998 Podravska banka 7,3350 4,9891 8,1651 6,0298 Istarska kreditna banka 7,3450 5,0000 8,2294 5,9883 Karlovačka banka 7,3300 4,9700 8,0894 5,8348 Croatia banka 7,3582 5,0199 8,2471 6,0049 Credo banka 7,2658 4,9993 8,1372 6,0437 Volksbank 7,3400 5,0251 8,1959 6,0315 Hypo Group Alpe-Adria 7,3500 4,9488 8,1508 5,9498 Fina 7,3300 4,9396 8,1137 6,0193 Privredna banka 7,3350 5,0217 8,1755 5,9976
6. Roubini upozorava na mogućnost naglog prijelaza Kine u recesiju
Kina je suočena sa značajnom vjerojatnošću naglog prijelaza u recesiju dok eurozona nerješavanjem dužničke krize gomila probleme za budućnost, upozorio je u ponedjeljak ugledni ekonomist Nouriel Roubini.
Kina je tijekom krize likvidnosti na međunarodnim tržištima izbjegla nagli prijelaz u recesiju ali se u razdoblju nakon 2013. suočava s mogućim padom aktivnosti jer će teško nastaviti povećavati ulaganja u fiksnu imovinu, tvrdi Roubini.
Njegove se riječi pomno prate na Wall Streetu jer je točno prognozirao urušavanje američkog tržišta nekretnina koje je potaknulo recesiju u svjetskom gospodarstvu.
"Vrlo je vjerojatno da će Kina nakon 2013. naglo prijeći u recesiju", kazao je Roubini na jednoj konferenciji u Singapuru.
Ulaganja već sada čine polovinu kineskog BDP-a, upozorio je. Podaci iz šezdesetogodišnjeg razdoblja pokazuju da prekomjerna ulaganja rezultiraju naglim klizanjem u recesiju, napomenuo je, navodeći primjere Sovjetskog Saveza u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stoljeća i istočne Azije prije financijske krize 1997.
Svjetsko gospodarstvo suočava se pak s uravnoteženim rizicima, ocjenjuje Roubini. Među faktorima pozitivnima za rast izdvojio je solidnu gotovinu, nekih 2.000 milijardi dolara, kojom raspolažu američke kompanije, i činjenicu da nakon financijske krize nije uslijedila velika depresija.
Negativni su pak faktori tvrdokorni dužnički problemi u razvijenim gospodarstvima i činjenica da američku potrošnju podupiru porezne olakšice i ostali oblici vladine potpore, napominje.
Ostali rizici za svjetsko gospodarstvo uključuju dužničke probleme u rubnim članicama eurozone i nesklonost eurozone da se pozabavi problemima.
Europska unija trenutno nastoji utvrditi novi paket pomoći za Grčku kako bi joj osigurala sredstva do 2014. ali mnogi analitičari smatraju da ni to neće biti dovoljno da Atena u budućnosti izbjegne restrukturiranje duga.
"Odgađanje tog problema za budućnost, petljanje, produljivanje rokova i pretvaranje da će se stanje u Grčkoj popraviti i da će se kupiti vrijeme možda će pridonijeti još kaotičnijem slomu u budućnosti", upozorio je Roubini.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821