Kaufman je to uz ostalo iznio na današnjem okruglom stolu o zaštiti potrošača i financijskoj pismenosti za fer kreditiranje. Skup je u organizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) okupio više od 50 sudionika iz različitih bankarskih i državnih institucija te udruga i foruma potrošača.
Kazavši kako Ministarstvo financija može riješiti neke od pristiglih primjedbi građana, ali i da je puno više toga u nadležnosti HNB-a, Kaufman je istaknuo da unatoč postojećem zakonodavstvu još postoje pravne praznine u nekim segmentima pa građanin/potrošač financijskih usluga još nije dovoljno zaštićen.
S druge strane građani nemaju dovoljno informacija o tim uslugama i njihovom korištenju pa kada dođu u probleme traže pomoć od države koja im često i ne može pomoći jer se najčešće radi o definiranim ugovornim odnosima između banke i građana.
Stoga je važno, istaknuli su sudionici okruglog stola, da se uz detaljnije informiranje građani i educiraju za korištenje tih usluga, posebno kredita.
To će svakako, smatra državni tajnik u MINGORP-u Krešimir Rožman, pomoći boljem vraćanju kredita te povećati odgovornost. Po njemu više treba razmisliti i o načinima dogovaranja promjenjive kamatne stope i plana otplate kredita kako bi se uspostavila bolja ravnoteža između davatelja i korisnika kredita.
Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček istaknuo je važnost odgovornog posuđivanja i zaduživanja te da je bankama cilj uredno vraćanje kredita, a time i informirani i racionalni potrošač koji zna što uzima i potpisuje. Upozorio je da je najskuplji kredit onaj prekoračenja po tekućem računu. Za one pod valutnom klauzulom kazao je da ih je najviše, oko 70 posto svih kredita, a da čistih kunskih ima, ali vrlo malo jer su u startu skuplji. Hrvatska je općenito jedna od rijetkih zemalja koja ima kredite s valutnom klauzulom, a to će se promijeniti tek po uvođenju eura, kaže Bohaček.
Načelnica Odjela za zaštitu potrošača MINGORP-a Đema Bartulović podsjetila je da potrošači svoje primjedbe i pritužbe, pa i na financijske usluge mogu slati na Centralni informacijski sustav zaštite potrošača na webu MINGORP-a.
Navela je da se od ukupnih nešto više od četiri tisuće tih primjedbi od 2008. do 2011. oko 7 posto odnosi na financijske usluge, te da su najčešće vezane za previsoke cijene opomena iz banaka, promjenjenim kamatama na kredite, sudužničkom odnosu u kreditu i drugom.