BRUXELLES
Europska komisija je u petak predložila Vijeću EU-a zatvaranje preostala četiri poglavlja u pregovorima s Hrvatskom, što otvara put da se Hrvatska pridruži Europskoj uniji kao 28. članica od 1. srpnja 2013. godine, ako Vijeće prihvati taj ciljani datum koji je predložila Komisija, priopćio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso u pisanoj izjavi. "Ovo je povijesni dan za Hrvatsku i Europsku uniju. Europska komisija je upravo predložila Vijeću EU-a zatvaranje četiri posljednja poglavlja u pregovorima s Hrvatskom. To otvara put da se Hrvatska pridruži EU-u kako 28. članica od 1. srpnja 2013. godine, ako Vijeće prihvati taj ciljani datum koji je predložila Komisija", kaže se u Barrosovoj izjavi objavljenoj neposredno prije početka konferencije za novinara na kojoj će europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele govoriti o prijedlogu Komisije. "U ovom značajnom trenutku htio bih zapljeskati hrvatskim vlastima, posebice sadašnjoj vladi, za njihov težak rad posljednjih godina. Još važnije, želio bih čestitati narodu Hrvatske. Priključenje obitelji naroda EU-a je u prvom redu vaš uspjeh. Tijekom svoga posjeta Zagrebu početkom travnja, uvjerio sam da je pristupanje EU-u projekt koji nadilazi političke podjele i obuhvaća cijelo društvo u cjelini, posebice hrvatsku mladež", ističe Barroso.
ZAGREB
Izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda u petak je pozdravio načelnu suglasnost Europske Komisije za pristupanje Hrvatske Europskoj Uniji, nakon što je povjerenica za pravosuđe Viviane Reding prije sastanka Ministarskog vijeća kazala da EK daje zeleno svjetlo hrvatskom pristupanju. Swoboda je u izjavi, koju prenosi APA, istaknuo kako je "pritisak izvršen na hrvatsku vladu glede provedbe reformi posebno djelovao na području suzbijanja korupcije". "Prilikom svojih različitih posjeta imao sam prilike uvjeriti se u enormne napore Hrvatske da provede reforme. A sada će biti potrebno paziti na konzekventno provođenje donesenih zakona", rekao je Swoboda.
LONDON
Predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor doputovala je u petak u London gdje bi trebala razgovarati s britanskim premijerom Davidom Cameronom, prije svega o završetku hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom. Jadranka Kosor, čiji je ovo prvi sastanak s britanskim šefom vlade, u Downing Street stiže istovremeno kada se iz Bruxellesa očekuje vijest da je Europska komisija preporučila državama članicama zatvaranje pregovora s Hrvatskom, uz ciljani datum ulaska u Europsku uniju 1. srpnja 2013. Kako se doznaje iz hrvatskih izvora prije sastanka s Cameronom, premijerka Kosor trebala bi telefonski razgovarati s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom.
SARAJEVO
Koalicija okupljena oko Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP BiH) i savez kojega čine HDZ BiH i HDZ 1990. na pragu su dogovora o uspostavi vladajuće većine u državnom parlamentu i formiranju Vijeća ministara BiH, ocjena je koju u petak prenose sarajevski dnevni listovi komentirajući rezultat izbora za novo rukovodstvo Doma naroda parlamenta BiH od četvrtka. Unatoč očekivanjima kako će se stranke okupljene oko SDP-a i dva HDZ-a ponovo oštro sukobiti, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović dobio je jednoglasnu potporu za izbor na dužnost zamjenika predsjedatelja Doma naroda iz reda hrvatskog naroda. U prvim izvješćima mediji su istaknuli pozitivno ozračje koje je vladalo na sjednici Doma naroda kao i izjave novoizabranih dužnosnika koji su sugerirali da je na istom tragu uz kompromis i dogovor moguća i uspostava novog Vijeća ministara BiH. SDP i HDZ BiH za predsjedatelja Vijeća već su kandidirali Slavu Kukića i Borjanu Krišto, a Narodna stranka "Radom za boljitak" (NSRzB) Mladena Ivankovića Lijanovića. Predsjedništvo BiH sljedećeg bi tjedna trebalo odlučiti o tome koga će predložiti kao mandatara za sastav Vijeća ministara a sjednica Zastupničkog doma koji taj izbor mora potvrditi najavljena je za 17. lipnja.
BEOGRAD
Sezonski vlak "Jadran express", koji će do 27. kolovoza voziti jednom tjedno na relaciji Beograd-Split-Beograd, sa zaustavljanjem u Kninu i Perkoviću, polazi u petak poslijepodne s beogradskog željezničkog kolodvora. Vlak će kretati iz Beograda petkom u 15,20 sati, a iz Splita subotom u 17.09 sati.
BERLIN
Povrtne klice su izvor epidemije smrtonosne dijareje od koje je u Europi umrlo 30 ljudi, priopćio je u petak direktor njemačkog Saveznog zavoda za sanitarnu kontrolu. "Povrtne klice" su izvor zaraze, rekao je Reinhard Burger, direktor Instituta Roberta Kocha na tiskovnoj konferenciji koju su u Berlinu održala tri savezna sanitarna zavoda koja sudjeluju u istraživanju. Po rezultatima analiza, "osobe koje su jele klice izložene su devet puta većem riziku od krvavog proljeva i drugih simptoma infekcije bakterijom ECEH-om od onih koji ih nisu jeli", rekao je. Proveden je veći broj analiza na poljima i proizvoda s gospodarstva na sjeveru Njemačke, Gaertnerhofa u Bienenbuettelu, koje nisu dokazale nepobitnu prisutnost bakterije, ali je "niz indicija toliki" da se sada može utvrditi izvor zaraze, rekli su čelnici sanitarnih služba. "Naša tri zavoda su zaključila da više nema razloga za produljenje preporuka" o nekonzumiranju sirovih krastavaca, rajčice i zelene salate, rekao je jedan od čelnika. Usto, čini se da "izvor infekcije nije više aktivan" i "broj novooboljelih je u padu", rekli su.
BEJRUT
Sirijska vojska započela je vojnu operaciju u gradu Džisr al-Šuguru nedaleko turske granice nakon što je objavila da su "naoružane bande" ubile više od 120 pripadnika sirijskih snaga sigurnosti, objavila je u petak sirijska televizija. Udruge za ljudska prava priopćile su da je, prema stanovnicima toga grada, vojska još uvijek na putu za grad. "Oni mogu čuti pucnjavu i za sada nema informacija o stradalima", kazao je predstavnik jedne udruge. Sirijska vojska je oko grada rasporedila snage koje broje najmanje 15 tisuća pripadnika te oko 40 tenkova i oklopnih transportera. Sirijsko stanovništvo u velikom je broju ovog tjedna nastavilo bježati iz toga područja na sjeveru zemlje, u strahu od velike operacije snaga režima koji je odlučio obračunati se s prosvjedima. Neki stanovnici grada Džisr al-Šugura također su bježali prema susjednoj Turskoj, a grad s pedesetak tisuća stanovnika gotovo je prazan.
MOSKVA
Ruski izaslanik za Libiju Mihail Margelov najavio je u petak da će uskoro posjetiti Tripoli, gdje će se sastati s članovima vlade, a Rusija će zatim predložiti "smjernice" za izlazak Libije iz krize. "Trenutačno se pripremam za put u Tripoli", rekao je Margelov na tiskovnoj konferenciji u Moskvi, kamo se vratio u četvrtak nakon posjeta Bengaziju, uporištu libijskih pobunjenika. Dodao je da datum putovanja još nije utvrđen i da se čeka odobrenje NATO-a za let. "Spremni smo u glavnim crtama predložiti smjernice za rješavanje libijske krize nakon mog putovanja u Tripoli", rekao je izaslanik koji se u Tripoliju zasad ne kani sastati s libijskim vođom Moamerom Gadafijem, već s njegovim premijerom i ministrom vanjskih poslova.
ZAGREB/HELSINKI
Novoizabrani finski premijer pokušava formirati šesterostranu vladu koja će uključiti stranke lijevog centra ali ne i euroskeptičnu stranku Pravi Finci, prenosi britanska agencija Reuters. Isključenje Pravih Finaca iz nove vlade koju bi trebao voditi premijer Jyrki Katainen iz Nacionalne koalicije desnog centra analitičari smatraju pokazateljem da Finska neće zauzeti kritični stav prema politici EU uključujući prema programima pomoći za izvlačenje Grčke iz krize. Šest stranaka uključuje Nacionalnu koaliciju, Socijaldemokratsku stranku, Ljevičarski savez, Zelenu stranku, Švedsku narodnu stranku i Kršćanske demokrate. Katainen od izbora u travnju nastoji postići politički konsenzus s mogućim političkim partnerima oko poreznih reformi u Finskoj i europskih programa pomoći zemljama članicama EU u krizi.
BRUXELLES
Američki ministar obrane Robert Gates upozorio je u petak zapadne saveznike NATO-a da nedovoljno izdvajaju za obranu i da im nedostaje političke volje, istaknuvši da bi upravo ti nedostaci, koji su se pokazali u Libiji, mogli "ugroziti" uspješnost misije. "Što se tiče NATO-ove operacije u Libiji, u oči bode činjenica da nedostatak kapaciteta i volje može ugroziti sposobnost saveza da vodi integriranu, uspješnu i održivu kampanju u zraku i na moru", rekao je Gates na skupu neprofitne istraživačke organizacije u Bruxellesu, dan nakon susreta s kolegama iz 28 zemalja članica NATO-a. Gates je upozorio da u savezu ne smiju postojati "dvostruka mjerila", da se neke zemlje ograniče na humanitarne operacije, a da druge nose teret borbenih operacija. Budućnost NATO-a mogla bi biti "mračna" ako saveznici odustanu od dovoljnog ulaganja u obranu, dok savez operativno djeluje na dvjema bojišnicama, u Libiji i u Afganistanu, rekao je.