ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izrazio je u četvrtak duboko uvjerenje u europsku budućnost svoje zemlje, koja se sprema završiti pristupne pregovore, ocijenivši da bi to moglo pomoći drugim zemljama regije da napreduju prema Europskoj uniji. Očekivana vijest u petak da će Europska komisija zemljama članicama EU-a predložiti završetak pregovora s Hrvatskom biti će "veliki dan za Hrvatsku, jer otvaramo jednu novu stranicu naše povijesti", istaknuo je Josipović u intervjuu za agenciju France Presse. Predsjednik je naglasio da će datum kada će Hrvatska pristupiti u EU biti "povijesni" događaj, jer Hrvatska ulazi među "najrazvijenije zemlje i perspektiva je da za određeno vrijeme svojom razvijenoću dostigne njihov prosjek." Naglasio je, međutim, da "put do toga neće biti lak". "Završetkom pregovora pa ni ulaskom u EU mi nećemo postati savršeno društvo", smatra Josipović, dodajući da će se reforme nastaviti kao i u cijeloj Europi koja "se reformira i prilagođuje novim okolnostima". Prema Josipoviću, Europska komisija je bila puno stroža prema Hrvatskoj glede kriterija u odnosu na zemlje koje su već članice EU-a. "S jedne je strane to bilo frustrirajuće i produljilo je pristupni proces. Međutim, to je imalo i dobre strane", kazao je Josipović ne ulazeći u detalje. Ali, "ja sam uvjeren da će Hrvatska spremna ući u EU i da će uspjeti kao zemlja članica", rekao je.
WASHINGTON - Leon Panetta, odlazeći ravnatelj CIA-e i izbor predsjednika Baracka Obame za čelno mjesto Pentagona, u četvrtak je rekao da očekuje da bi Irak mogao od Washingtona zatražiti da ostavi svoje vojnike u Iraku i nakon krajnjeg roka za povlačenje američkih vojnika iz zemlje krajem 2011. Kada to Irak učini Washington bi trebao potvrdno odgovoriti, rekao je Panetta senatskom odboru koji procjenjuje njegovu nominaciju za idućeg ministra obrane SAD-a. "Jasno mi je da Irak razmatra mogućnost upućivanja zahtjeva da tamo ostane neki oblik nazočnosti vojnika", rekao je Panetta. On je izrazio "puno uvjerenje" da taj zahtjev "predstoji u nekom trenutku". Od šijita predvođena iračka vladajuća koalicija premijera Nurija al-Malikija raspravlja o osjetljivom pitanju treba li od SAD-a zatražiti da ostavi dio od 47.000 američkih vojnika još uvijek u Iraku, makar samo kao savjetodavnu pomoć i pomoć u obuci. No najmanje jedna skupina u Malikijevoj koaliciji, blok Moktade al-Sadra, žestoko se protivi ostanku američkih vojnika nakon 2011. kada bi po bilateralnom sporazumu vojska SAD-a trebala napustiti zemlju.
BEČ - Rusija i Kina su se u četvrtak pridružile zapadnim silama u poruci Iranu da njegovo neispunjavanje UN-ovih rezolucija "produbljuje zabrinutosti" glede moguće vojne dimenzije nuklearnog programa te zemlje. Izjava Sjedinjenih Država, Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Rusije i Kine dolazi dan nakon što je Iran rekao da će utrostručiti svoju proizvodnju visoko obogaćenog urana i prebaciti je u podzemni bunker koji će biti zaštićen od mogućih zračnih udara SAD-a i Izraela. Rusija i Kina su prošlosti bile manje sklone pridružiti se pokušajima izolacije Irana zbog obogaćivanja urana. Teheran tvrdi da obogaćuje uran samo za civilne namjene dok zapadne zemlje sumnjaju da Iran želi obogatiti uran na višu razinu kako bi proizveo oružje. "Pozivamo Iran da u potpunosti surađuje s agencijom", kaže se u zajedničkoj izjavi šest sila sa sastanka iza zatvorenih vrata Međunarodne agencije za atomsku enregiju (IAEA) u Beču. "Treba riješiti neriješena pitanja kako bi se isključilo postojanje moguće vojne dimenzije iranskog nuklearnog programa", kaže se u izjavi bez spominjanja iranskih planova širenja obogaćivanja urana.
ŽENEVA - Libija je u četvrtak optužila pobunjenike za ubijanje i kanibalizam a snage NATO-a za ratne zločine te odlučno zanijekala izvješće Ujedinjenih naroda koje kaže da su libijske postrojbe ubijale, mučile i otimale ljude. Mustafa Šaban, dužnosnik libijskog ministarstva vanjskih poslova svoj je napad i obranu vlade Moamera Gadafija iznio u UN-ovom Vijeću za ljudska prava u Ženevi. Vijeće je raspravljalo o UN-ovoj istrazi koja je prošlog tjedna zaključila da su Gadafijeve snage počinile ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Istraga je također našla i neke dokaze zločina oporbenih snaga koje nastoje svrgnuti Gadafija. "Gradovi u rukama oružanih bandi trpe strašna kršenja ljudskih prava i gnusne zločine", rekao je Šaban. "U Misrati su libijske i strane bande koje su uhićene priznale klanje i rezanje grudi živih žena pa čak i djela kanibalizma". "NATO-ovo kršenje ljudskih prava u Libiji dosiže zločin protiv čovječnosti, ratne zločine i zločin agresije", rekao je Šaban u govoru u kojem je kasnije optužio NATO i za gađanje civila i civilne infrastrukture. Britanski veleposlanik Peter Gooderham, čija zemlja pomaže u provedbi zone zabrane letenja nad Libijom, odbacio je Šabanove optužbe. Ruski predstavnik Valerij Loščinin zatražio je daljnu istragu "nesrazmjernih akcija " NATO-a i dodao da "ima više nego dovoljno svjedoka takvih akcija".
LONDON - Član britanskog parlamenta uhićen je pod sumnjom da je u četvtak ujutro seksualno napastvovao ženu u središtu Londona, rekao je izvor iz londonske policije. Britanski mediji su izvijestili da je uhićen konzervativni zastupnik Andrew Bridgen iz Leicestershirea. Bridgen nije bio dostupan za komentar. Londonska policija je u izjavi rekla da je zbog seksualnog napastvovanja 29-godišnje žene uhićen 46-godišnji muškarac te da je pušten uz jamčevinu do sredine srpnja. Vladajuća konzrvativna stranka nije željela komentirati događaj. "To je stvar policije", rekao je glasnogovornik stranke.
WASHINGTON - Britanska novinska agencija Reuters izvijestila je u četvrtak da je američka državna tajnica Hillary Clinton u razgovorima s Bijelom kućom o odlasku iz State Departmenta iduće godine i preuzimanju vođenja Svjetske banke, što je njezin glasnogovornik odlučno zanijekao. "Državna tajnica Hillary Clinton je u razgovorima s Bijelom kućom o napuštanju svoje dužnosti iduće godine, kako bi postala čelnica Svjetske banke, rekli su u četvrtak izvori upoznati s razgovorima", izvijestio je Reuters. Glasnogovornik Hillary Clinton, Philippe Reines, glatko je odbacio to izvješće. "100 posto neistinito, Reuters je u krivu", napisao je Reines u e-mailu dnevniku The Washington Post, koji o tome izvješćuje na web stranici.
ZAGREB - Njemačko izdanje Financial Timesa uspoređuje u svojem broju od petka hrvatsku premijerku Jadranku Kosor i njemačku kancelarku Angelu Merkel kao dvije političarke koje su se probile do vrha u svojim konzervativnim strankama te imaju nepogrešiv osjećaj za moć. Od zemalja Europske unije samo u Slovačkoj i Finskoj pored Njemačke sada vladu vode žene, a nakon što u petak Hrvatska konačno dobije potvrdu o završetku pristupnih pregovora s EU-om mogla bi s premijerkom Kosor ubuduće u tom društvu biti još jedna, piše Financial Times. List piše kako je nakon iznenadne ostavke svojega prethodnika Ive Sanadera u srpnju 2009. Kosor izabrana za premijerku i predsjednicu HDZ-a, a nakon što se Sanader pola godine kasnije želio vratiti kako ga je zaustavila i bez oklijevanja izbacila iz stranke. List piše kako je Kosor i u vanjskoj politici unijela novi ton na Balkan koji su do sada obilježavali mačo nacionalisti. List navodi i kako je popularnost koju je imala na početku Kosor u međuvremenu izgubila što je snažno povezano s gospodarskom krizom, padom BDP-a i rastom nezaposlenosti i zaduživanja države. List ocjenjuje kako sada već predvidljiv završetak pristupnih pregovora s EU-om za Kosor nije kruna njezine karijere nego prije početak najtežeg testa jer se krajem godine suočava s parlamentarnim izborima koji će biti teški. S druge strane predviđen je i referendum o pristupanju EU-u koji je sve samo ne lagan jer potpora varira oko 50 posto", kaže list. Zaključuje da će se Kosor, prebrodi li tu političku oluju, definitivno dokazati kao umjetnica političkog preživljavanja, što je osobina koju dijeli s Angleom Merkel.