Bilo bi dobro istražiti iskustva pojedinaca i poslovnog sektora s koruptivnim aktivnostima u javnom sektoru i tu bi se u potpunosti razotkrio taj fenomen korupcije u Hrvatskoj, rekla je Švaljek nakon što je predstavljeno "Anketno ispitivanje kućanstava o korupciji i drugim oblicima kriminala u Hrvatskoj" Ekonomskog instituta.
Predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Željko Jovanović izjavio je kako je istraživanje pokazalo da je stvarna korupcija u Hrvatskoj manja od percepcije.
Postojanje administrativne korupcija pokazuje da još uvijek ima problema, no u njezinom sprječavanju veliku ulogu ima i promjena svijesti hrvatskih građana da nije potrebno dati mito da bi se dobila zdravstvena usluga. Mene kao liječnika najviše rastužuje da je najveći postotak ove razine korupcije upravo u zdravstvu, a najveća je šteta kada čovjek za svoje zdravlje mora dodatno plaćati, rekao je Jovanović.
Zdravstvo i prosvjeta moraju biti područja nulte stope tolerancije na korupciju ne samo na deklarativnoj razini, dodao je.
Istraživanje je pokazalo je da se nepotizam i davanje mita kod zapošljavanja temelji na rodbinskim vezama, što je zabrinjavajuće, a nastala šteta je nemjerljiva, smatra Jovanović, navodeći primjer "pisma barba Luki" (pismo Ivana Medaka predsjedniku Hrvatskog sabora Luki Bebiću, kojeg su objavili mediji, u kojem traži da se riješi pitanje njegova zaposlenja) kao najbolji dokaz nepotizma kod zapošljavanja. Izrazio je zadovoljstvo što je korupcija ispod nacionalnog prosjeka na području Istri, Primorju i Gorskom kotaru s kojeg dolazi.