DEN HAAG - Glavni haaški tužitelj Serge Brammertz izjavio je u srijedu u Haagu da njegov ured ne namjerava proširiti optužnicu protiv Ratka Mladića na zločine u Hrvatskoj, uključujući i pokolj u Škabrnji. "Moj ured nema takvu namjeru", odgovorio je na Brammertz na novinarsko pitanje kani li proširiti optužnicu za Mladićevu odgovornost za zločine u Hrvatskoj, posebice za pokolj stanovnika Škabrnje 18. studenoga 1991. godine. Brammertz je održao konferenciju za novinare u sjedištu Suda u Haagu pošto je dan ranije ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić prebačen u pritvorsku jedinicu u Scheveningenu. Hrvatsko je pravosuđe provelo više postupaka za ratne zločine protiv Mladića koji je u vrijeme rata u Hrvatskoj bio načelnik štaba 9. korpusa JNA u Kninu. Županijski sud u Šibeniku osudio ga je na 20 godina zbog napada na Kijevo 1991. Teretilo ga se za napade na civilne ciljeve u priobalju uključivo općine Šibenik i Zadar, raketiranje Požege s područja BiH te za zapovijed rušenje brane i HE Peruča.
"Uhićenje Ratka Mladića i njegovo prebacivanje u Haag poslije 16 godina bijega predstavlja velik korak za međunarodnu pravdu, ali i suđenje koje je pred nama mora ispuniti očekivanja", rekao je Brammertz brojnim novinarima. Na pitanje o mogućnosti da se Mladiću i Karadžiću sudi zajedno u objedinjenom postupku, Brammertz je rekao da to "nije vjerojatno" s obzirom na to da suđenje Karadžiću traje već godinu i pol dana, iako je "teoretski još moguće djelomično spajanje tih dvaju sudskih postupaka".
DEN HAAG - Bivši zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić pojavit će se u u petak prije podne u sudnici Haaškog suda kako bi se izjasnio osjeća li se krivima po točkama optužnice koje mu se stavljaju na teret, objavio je u srijedu Haaški sud. Mladić će se prema rasporedu suđenja pojaviti u petak u sudnici u 10.00 sati. Mladić je uhićen 26. svibnja nakon 16 godina bijega, a u utorak navečer izručen je i smješten u pritovorsku jedinicu u Sheveningenu. Protiv Ratka Mladića, bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba prva haaška optužnica podignuta je 25. srpnja 1995. godine i od tada je više puta nadopunjavana. U 11 točaka optužnice Mladić se tereti za genocid, zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja rata. Protiv ratnog zločinca Ratka Mladića u Hrvatskoj je donesena jedna osuđujuća presuda, podignuta je jedna optužnica i dva zahtjeva za provođenjem istrage.
ZAGREB - Prvi dio snaga 7. kontingenta OS RH upućen je u srijedu iz vojarne Pleso u misiju UNDOF na Golanskoj visoravni, priopćeno je iz Ministarstva obrane. Na ispraćaju je zamjenik načelnika GS OS RH kontraadmiral Zdenko Simičić postrojenim pripadnicima prenio pozdrave načelnika Glavnog stožera OS RH general pukovnika Drage Lovrića te izrazio zadovoljstvo uspješno provedenim pripremama. " Vaša zadaća je, prije svega, u funkciji i na ponos vaše zemlje, zastave koju nosite, i očuvanju svjetskog mira. Časno i dostojno je provedite", rekao je kontraadmiral Simičić. Pripadnici 7. kontingenta misije UNDOF prvi su koji će, uz dosadašnje osobno naoružanje rabiti i hrvatsku jurišnu pušku (VHS). Nakon misije UNDOF, planirano je i da se jurišna puška uvede u operativnu uporabu te da je koriste pripadnici OS RH u misiji ISAF u Afganistanu. Drugi dio 7. kontingenta u misiju UNDOF bit će upućen idućih dana, a ukupno će kontingent imati 93 pripadnika OS RH. U UNDOF-u OSRH sudjeluju od lipnja 2008. godine,
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović sa suprugom boravit će u četvrtak u Rimu gdje će nazočiti svečanom obilježavanju 150. obljetnice ujedinjenja Italije na poziv talijanskog predsjednika Giorgia Napolitana. Svečanost se održava na Dan Talijanske Republike, a okupit će izaslanstva iz 20-ak država. Osim vojne parade, talijanski predsjednik Giorgio Napolitano priredit će koncert i svečanu večeru za četrdesetak predsjednika država i njihovih supruga. Službeno se 17. ožujka 1861. godine smatra danom rođenja moderne Italije, koja je prethodno bila podijeljena na sedam država, a ujedinjena je za vladavine kralja Viktora Emanuela II. Josipović i Napolitano ubrzo će se sastati i u Zagrebu jer talijanski predsjednik planira doći u službeni posjet Hrvatskoj prije ljetnog odmora. To će biti njegov prvi posjet Hrvatskoj otkako je u svibnju 2006. preuzeo dužnost predsjednika, a ujedno i uzvratni posjet jer je bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić boravio u službenom posjetu Italiji u studenome 2009.
ZAGREB - Diplomatska akademija Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, u suradnji sa Srednjoeuropskom inicijativom, a ove godine i s Euromediteranskim sveučilištem (EMUNI), te Londonskom diplomatskom akademijom, organizira međunarodnu konferenciju "EU i susjedi: izgledi i izazovi" koja će se održati u Poslijediplomskom središtu u Dubrovniku od 2. do 4. lipnja 2011., najavljeno je iz MVPEI-a. Riječ je o 14. međunarodnom diplomatskom skupu koji se već tradicionalno naziva Dubrovačkim diplomatskim forumom i spada među stalne godišnje skupove Srednjoeuropske inicijative. Raspravljat će se o regionalnoj i međuregionalnoj suradnji, o mogućem doprinosu u području diplomacije i diplomatske izobrazbe, aktualnim prioritetima i izazovima EU-a, regionalnim i međuregionalnim aspektima produbljivanja i širenja politike EU, suradnji u okviru Unije za Mediteran, kao i Europskoj politici susjedstva.
MOSTAR - Na području općine Tomislavgrad u srijedu prijepodne zabilježen je potres umjerene jakosti koji nije prouzročio materijalnu štetu. Kako su izvijestili iz Centra za seizmologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda u Sarajevu, u 10.28 sati zabilježen je potres čija je magnituda u hipocentru iznosila 3,9 stupnjeva Richtera, a jakost u epicentru je iznosila 5 stupnjeva Mercallijeve ljestvice. Prema informacijama iz policije, nije bilo dojava o materijalnim štetama osim uznemirenosti građana Tomislavgrada. Potres se osjetio i u susjednim općinama.
BERLIN - Bakterija Escherichia coli u Europi je odnijela dosad šesnaest života, prema podacima nadležnih vlasti o epidemiji neviđenoj u Europi novijeg doba. Njemačke savezne pokrajine objavile su da je do sada 15 osoba umrlo od epidemije izazvane enterohemoragijskom bakterijom E.coli. Jedna bolnica u Švedskoj objavila je utorak prvu žrtvu te bolesti na svom prostoru, čime je broj žrtava dosegnuo broj 16. Institut Robert Koch (RKI) sa sjedištem u Berlinu, zadužen za javno zdravlje u Njemačkoj, objavljuje vijest tek pošto protekne najmanje 24 sata od smrti, dakle nakon lokalnih sanitarnih vlasti. U srijedu u podne, taj je institut objavio podatke o 13 žrtava bakterije E.coli. Među tih 13 žrtava, devet je umrlo od teških bubrežnih poremećaja (hemolitički i uremijski sindrom), navodi RKI. Četiri preostale žrtve podlegle su drugim komplikacijama izazvanima infekcijom.
BRUXELLES - NATO je u srijedu odlučio do kraja rujna produljiti misiju u Libiji koja bi službeno trebala završiti 27. lipnja, stoji u priopćenju što ga je u sjedištu saveza u Bruxellesu objavio glavni tajnik Anders Fogh Rasmussen. "NATO i njegovi partneri upravo su odlučili produljiti misiju u Libiji na dodatnih 90 dana", navodi se u priopćenju. "Odluka šalje jasnu poruku režimu Moamera Gadafija: odlučni smo nastaviti akcije kako bismo zaštitili libijski narod", navodi se. Dodaje se da NATO šalje i "jasnu poruku libijskom narodu: NATO, naši partneri, međunarodna zajednica: svi smo uz vas".
BERLIN - Predsjednik uprave druge najveće njemačke energetske tvrtke RWE Juergen Grossmann ocijenio je da se njemačka vlada "poigrava konkurentnošću" zemlje odlukom da ubrza zatvaranje nuklearnih elektrana. U razgovoru za dnevnik Bild objavljenom u srijedu on je rekao kkao se "Očito želi da u energetskom sektoru Njemačke u budućnosti ne bude međunarodnih tvrtki". RWE je uz EON glavni operater nuklearnih elektrana u Njemačkoj, a njegov predsjednik uprave smatra se najžešćim zagovornikom nuklearne energije u toj zemlji. EON je već u utorak obznanio namjeru da neizravno sudskim putem ospori odluku kancelarke Angele Merkel o ubrzavanju procesa zatvaranja nuklearnih centrala, koji bi trebao biti u potpunosti dovršen 2022.
TOKIO - Stručnjaci UN za atomsku sigurnost ustvrdili su kako je Japan podcijenio prijetnju od smrtonosnog vala nuklearnoj centrali Fukushimi, što je rezultiralo njezinim uništenjem i najvećom nuklearnom krizom u svijetu od Černobila te su zatražili hitne promjene kako se takva kriza više ne bi ponovila. U izvješću koje je u srijedu predstavljeno japanskom premijeru Naotu Kanu, 18 stručnjaka Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) poziva na dubinske promjene u načinima gradnje, upravljanja i reguliranja rada nuklearnih postrojenja. Japanski energetski dužnosnici našli su se na udaru kritika zato što nisu predvidjeli mogućnost pojave tsunamija koji bi bio veći od 5,7 metara visokog zaštitnog zida oko elektrane na sjeveroistoku zemlje, unatoč upozorenjima vlade i znanstvenika tvrtke TEPCO da je takva opasnost izgledna. Procjenjuje se da je val koji je 11. ožujka pogodio postrojenje nakon strahovitog potresa magnitude 9 po Richteru bio visok 14 metara, odnosno gotovo 2,5 puta više od visine zida. Trostrano izvješće IAEA-e prva je neovisna procjena krize u Fukushimi i iz njega se može iščitati da će se energetske tvrtke u potresima sklonim zemljama ubuduće susretati s težim zaprekama kako bi ispunili nove međunarodne standarde.