ZAGREB/DEN HAAG - Bivši predsjednik Haaškog suda (ICTY) Theodor Meron, koji je izabran za predsjedavajućeg suca Žalbenog vijeća u drugostupanjskom postupku protiv hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača, u ponedjeljak je sebe odredio za predžalbenog suca u istome predmetu. "Ovime se određujem, s trenutnim učinkom, za predžalbenog suca s nadležnošću za sve predžalbene postupke u predmetu", navodi se u odluci koju je objavio ICTY. U današnjoj odluci o predžalbenom sucu, ICTY je prvi puta objavio da je za predsjednika Žalbenog vijeća izabran američki sudac Theodor Meron. Predsjednik Haaškog suda Patrick Robinson 23. svibnja je objavio nalog kojim su određeni članovi Žalbenog vijeća u predmetu protiv Gotovine i Markača, nepravomoćno osuđenih 15. travnja na 24 i 18 godina zatvora, zbog odgovornosti za zločine nad srpskim civilima tijekom i nakon operacije Oluja 1995. "Prema pravilu 22(B), Pravilnika o postupku i dokazima ICTY-a, ja sam izabran za predsjedavajućeg suca u predmetu", navodi u odluci Meron. Sudac Meron (71) u ICTY-u je od studenoga 2001., od početka kao žalbeni sudac, a predsjednik suda bio je od veljače 2003. do studenoga 2005. Također je službovao kao žalbeni sudac UN-ova tribunala za Ruandu (ICTR). Pravo je diplomirao na Sveučilištu Jeruzalem, a doktorirao je na Harvardu i Cambridgeu. Od 1977. je profesor međunarodnog prava na Pravnom fakultetu sveučilišta New York, te na Institutu za međunarodne studije u Ženevi, a predavač je na Harvardu i Berkeleyu, u Kaliforniji. Radio je kao savjetnik za međunarodno pravo u State Departmentu.
MOSTAR - Gornji nacionalno koncipirani Dom naroda Parlamenta Federacije BiH izabrao je u ponedjeljak izaslanike za državni Dom naroda, u kojemu će većinu u hrvatskome klubu imati dva HDZ-a u BiH, čime je okončana uspostava Parlamentarne skupštine BiH nakon posljednjih općih izbora. Među pet hrvatskih izaslanika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH izabrani su predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, dopredsjednica ove stranke Borjana Krišto te član Predsjedništva HDZ 1990. Josip Merdžo. Od Hrvata u Domu naroda je i Krunoslav Vrdoljak iz SDP-a BiH te Stjepan Krešić iz HSP-a BiH. Među pet bošnjačkih izaslanika izabrana su trojica članova Stranke demokratske akcije predsjednik Sulejman Tihić te Nermina Kapetanović i Halid Genjac, kao i dvojica članova SDP-a BiH Hasan Bećirović i Mehmed Bradarić. Ranije je Narodna skupština Republike Srpske izabrala pet srpskih izaslanika među kojima većinu Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. Na današnjoj sjednici Doma naroda parlamenta Federacije, utemeljen je i hrvatski klub kojemu je na čelu Radoje Vidović iz HDZ-a BiH a zamjenik je Luka Faletar iz HDZ 1990. Hrvatski izaslanici koji nasuprot strankama potpisnicama Platforme imaju 11 od 17 članova zatražili su i smjenu predsjedavajuće Doma naroda Karoline Pavlović iz Narodne stranke Radom za boljitak što je većina izaslanika odbacila. Izaslanici dva HDZ-a najavili su da će nastaviti osporavati izbor predsjednika Federacije i vlade ovoga entiteta budući je Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH ocijenilo novu izvršnu vlast nezakonitom jer u trenutku glasovanja u Domu naroda nisu bili izabrani svi hrvatski izaslanici. Takvu odluku suspendirao je sredinom ožujka visoki predstavnik Valentin Inzko najavljujući nedavno da će takva arbitražna odluka ostati na snazi do daljnjega, a novu vlast smatrati posve legalnom.
MADRID - Španjolska je u ponedjeljak objavila da ne postoje dokazi da su krastavci njezinih uzgajivača uzrokovali epidemiju Escherichie coli u Njemačkoj od koje je dosad umrlo 14 ljudi i da će zbog štete nanesene njezinu poljodjelstvu zatražiti "odgovor" Europske unije. "U početku su krastavci u Njemačkoj označeni kao krivci za ovakvo stanje. Treba reći da to nije istina i morat ćemo zatražiti od njemačkih vlasti da odmah prekinu istragu koju vode", rekla je ministrica poljoprivrede Rosa Aguilar. "Znamo da problem ne dolazi iz zemlje uzgoja. Sama Europska komisija je istaknula da ne može ustvrditi kako je uzrok problema ondje", dodala je. "Time se u ovom trenutku šteti ugledu Španjolske i španjolskom proizvodnom sektoru i španjolska vlada ne može prihvatiti takvo stanje", rekla je ministrica. "Šteta koju trpi španjolski sektor je golema", rekla je, ocijenivši da je riječ o "nenadoknadivoj šteti". "Što prije ćemo aktivirati mehanizme pomoći predviđene u okviru WHO-a", Svjetske zdravstvene organizacije, kazala je ministrica. "Zatražit ćemo, naravno, odgovor u okviru Europske unije za pretrpljenu štetu, a od Njemačke ćemo zatražiti da preuzme svoj dio odgovornosti", dometnula je. U ponedjeljak se broj žrtava zaraze bakterijom E. coli popeo na 14, a više od 300 osoba u Njemačkoj je ozbiljno bolesno. Epidemija se proširila na druge sjevernoeuropske zemlje i idućih bi se tjedana mogla pogoršati.
WASHINGTON/ZAGREB - Američki predsjednik Barack Obama u ponedjeljak je imenovao generala Martina Dempseya, relativno novog načelnika glavnog stožera kopnene vojske, za sljedećeg načelnika Združenog stožera oružanih snaga SAD-a. Mandat sadašnjem načelniku združenog stožera, admiralu Michaelu Mullenu, završava u rujnu. Obama je također imenovao admirala Jamesa Winnefelda, sadašnjeg zapovjednika Sjevernog zapovjedništva SAD-a (NORTHCOM), na mjesto zamjenika načelnika združenog stožera. General Ray Odierno, jedan od ključnih američkih zapovjednika u ratovima u Iraku i Afganistanu, predložen je za novog načelnika glavnog stožera kopnene vojske. U izjavi koju je dao u ružičnjaku Bijele kuće, Obama je pozvao Senat da potvrdi imenovanja te trojice časnika "čim je prije moguće", kako bi se tranzicija u Pentagonu provela "bez krpanja". Obama je pohvalio Dempseya kao jednog od "najpoštovanijih i borbeno najviše testiranih generala". "Očekujem da će potaknuti sve naše snage na prilagodbe i inovacije. Mi ćemo pružiti što je potrebno za postizanje naših ciljeva u sadašnjoj borbi", rekao je Obama. Ministar obrane na odlasku Robert Gates objavio je priopćenje u kojem hvali Dempseya, Winnefelda i Odierna za "izvrsnost u ključnim zapovjedima i ulogama u stožeru" te za posjedovanje "prave mješavine intelektualne težine, moralne hrabrosti i strateške vizije".
TRIPOLI - Libijska državna televizija emitirala je u ponedjeljak snimku Muamera Gadafija kako pozdravlja južnoafričkog predsjednika Jacoba Zumu koji je u posjetu Libiji, što je prvi put da je libijski čelnik viđen u javnosti nakon 11. svibnja. Gadafi je pokazan kako pozdravlja Zumu, koji je doputovao kako bi pokušao doći do mirovnog sporazuma, i druge dužnosnike i onda odlazi s njima niz hodnik. Potom su Gadafi i Zumino izaslanstvo viđeni kako sjede u bijelim foteljama u velikoj prostoriji. Televizija nije navela gdje je sastanak održan. Gadafi, čije su oružane snage posljednjih tjedana izložene sve jačem bombardiranju koalicijskih zrakoplova, nije viđen od 11. svibnja kada ga je libijska državna televizija pokazala na, kako je navela, sastanku plemenskih čelnika.
RIM - Osmorica libijskih časnika vojske Moamera Gadafija, među kojima je pet generala, prešli su pobunjenicima i pozvali su u ponedjeljak i druge časnike da pođu za njihovim primjerom, na tiskovnoj konferenciji u Rimu. "Ovi su časnici dio od 120 ljudi koji su ovih dana napustili Gadafija i otišli iz Libije. Nadamo se da će se i drugi pridružiti nama i libijskom narodu i napustiti tog tiranina i zločinca", rekao je bivši libijski ministar vanjskih poslova Abdel Rahman Šalgam na tiskovnoj konferenciji. Po popisu koji je predočio Šalgam, iz vojske je otišlo pet generala, dva pukovnika i major. Glasnogovornik talijanskog ministarstva vanjskih poslova Maurizio Massari čije su službe bile suorganizator tiskovne konferencije, rekao je da su časnici izašli iz vojske "zahvaljujući temeljitu, stručnom i odlučnom radu naših obavještajnih služba". "Načinili ste dobar izbor napustivši režim bez budućnosti", rekao je obraćajući im se. General Salah Giuma Jahmed je kazao pak da ovi prijelazi znače da Gadafijeve snage više ne mogu braniti režim: "Međunarodne snage paraliziraju Gadafijeve trupe koje su sada na 20 posto kapaciteta".