VARŠAVA - Proces hrvatskog pridruživanja Europskoj uniji često je istican kao dobar primjer zemlje koja je uspješno odradila sve svoje zadaće u ostvarivanju reformi i postizanju kriterija za ulazak u EU, kazao je u petak hrvatski predsjednik Ivo Josipović komentirajući hrvatsko sudjelovanje na skupu o tranziciji u široj regiji srednje Europe u Varšavi. "Hrvatska je vrlo često isticana kao dobar model zemlje koja je uspjela svojim reformama doći do vrata Europske unije, a ja se nadam da ćemo uskoro otvoriti i ući kroz ta vrata i postati članica EU", rekao je Josipović. Sudjelujući u radu skupa hrvatski predsjednik govorio je o razvoju Hrvatske od osamostaljenja do danas, naporima koji su učinjeni, rezultatima koje je Hrvatska ostvarila i teškoćama koje je imala na tom putu. Ustvrdio je da je Hrvatska dostigla razinu koja je dovoljna da bi ušla u EU, no istaknuo da je svjestan da time hrvatske reforme ne završavaju. Hrvatska pa i druge zemlje traže puno više od onog minimuma koji je potreban za Europsku uniju, rekao je. Ocjenjujući današnji skup čelnika srednje Europe hrvatski predsjednik kazao je kako je ponovo izražen visok stupanj suglasnosti o važnim temama razvoja Europe, a da je ponajviše bilo riječi o iskustvima u tranziciji kao i drugoj važnoj temi, proširenju EU. "Vrlo je važno da je naglašena europska solidarnost kao načelo koje je vrlo važno u razvoju europskog društva i europskih zemalja", ocijenio je Josipović. Upitan za teme vjerojatnog razgovora s američkim predsjednikom Barackom Obamom na radnoj večeri koja će se odvijati u dva panela, o tranziciji i proširenju te o demokratskim procesima u arapskom svijetu, Josipović je najavio da s američkim predsjednikom namjerava govoriti o postignutom stupnju ostvarenih reformi te da će biti riječi i o regiji jugoistoka Europe, koja je zanimljivo pitanje ne samo za Hrvatsku, nego i za Europu i SAD. Hrvatski predsjednik sastat će se tijekom poslijepodneva i večeri s kosovskom predsjednicom Atifete Jahjagom i poljskim predsjednikom Bronislawom Komorowskim.
BRIJUNI - Na Brijunima je u petak završena dvodnevna 5. regionalna konferencija državnih odvjetnika tijekom koje su razmotreni postojeća suradnja i načini unaprjeđenja buduće suradnje državnih odvjetništava, tužiteljstava i Ureda tužiteljstva Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, priopćeno je na internetskoj stranici DORH-a. U priopćenju se navodi kako se tijekom rada konferencije razgovaralo o poticajima i izazovima glede uspješne suradnje s Uredom tužiteljstva Haškog suda te o mogućnostima razmjene sudske prakse. Sudionici ovogodišnje konferencije suglasni su da je međusobna suradnja i pomoć državnih odvjetništava i tužiteljstava kvalitetna, a posebno je važno međusobno povjerenje u pružanju pravne pomoći, jedan je od zaključaka skupa. Ujedno je istaknuto kako je za državna odvjetništva i tužiteljstva zemalja regije važna suradnja s Uredom tužiteljstva Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju. "Od iznimne važnosti je i projekt 'Časnika za vezu' i 'Mladih profesionalaca u posjetu'. Buduća suradnja je nužna u pogledu ujednačavanja pravnih standarda i razmjene dobre sudske prakse radi ujednačavanja postupanja", navodi se na kraju priopćenja. Na konferenciji, koja je bila radnog karaktera i zatvorena za javnost, sudjelovala su izaslanstva Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ureda tužiteljstva Haškog suda, Tužiteljstva za ratne zločine Republike Srbije, Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, Vrhovnog državnog tužiteljstva Crne Gore, Federalnog tužiteljstva Federacije Bosne i Hercegovine, Republičkog tužiteljstva Republike Srpske te Tužiteljstva Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine te glavni haški tužitelj Serge Brammertz.
DEN HAAG - Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u petak je odredio tročlano raspravno vijeće koje će voditi predmet Ratka Mladića, ratnog zapovjednika vojske bosanskih Srba optuženog za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u BiH, uhićenog u četvrtak u Srbiji nakon 15 godina skrivanja. U raspravno vijeće koje će voditi predmet IT-09-92-I "Tužitelj protiv Ratka Mladića", imenovani su njemački sudac Christoph Flugge kao predsjedavajući, nizozemski sudac Alphons Orie i južnoafrički sudac Bakone Justice Moloto. Flugge, koji je sudac ICTY-a od 2008., u rujnu 2009. uklonjen je iz raspravnog vijeća sa suđenja ratnom čelniku bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, nakon kontroveze koju je izazvao njegov intervju tjedniku "Der Spiegel" u kojem je ustvrdio kako je "termin genocid nepotreben za bi se definirali zločini" u Srebrenici, već je dovoljno rabiti termin "masovno ubojstvo". Odluku o imenovanju raspravnog vijeća za Mladića donio je sudac Mehmet Guney kao najstariji sudac i vršitelj dužnosti predsjednika ICTY-a, jer su predsjednik suda Patrick Robinson i potpredsjednik O-Gon Kwon odsutni iz Den Haaga.
VARŠAVA - Poljski predsjednik Bronislaw Komorowski pozvao je u petak čelnike srednje i istočne Europe da podrže prodemokratske pokrete Arapskog proljeća tako što će s njima podijeliti vlastita iskustva tranzicije iz komunizma u otvoreno, slobodno društvo. Poljska je promicanje demokracije u arapskom svijetu i u državama bivšega Sovjetskog Saveza, kao što je susjedna Bjelorusija, uvrstila u prioritete polugodišnjeg predsjedanja Europskom unijom koje preuzima 1. srpnja. "Moramo težiti tomu da podijelimo naša iskustva s onima koji su danas na putu demokracije, podržati demokratsku tranziciju u našem susjedstvu", rekao je Komorowski na skupu. Američki predsjednik Barack Obama trebao bi se raspravama priključiti na radnoj večeri kojom će završiti jednodnevni summit predsjednika iz Njemačke, Italije i Austrije, hrvatskog predsjednika Ive Josipovića te njihovih kolega iz bivših socijalističkih zemalja. Skup bojkotiraju predsjednici Srbije i Rumunjske, nezadovoljni sudjelovanjem predsjednice Kosova, zemlje čiju neovisnost ne priznaju.
ZAGREB/DEAUVILLE - Summit G8 završio je u petak u Deauvilleu prihvaćanjem izjava o poticanju trajnog, zelenog i uravnoteženog rasta, o Africi i Arapskom proljeću, koje će članice i financijski pomoći kao što su obećale 20 milijardi dolara Tunisu i Egiptu za provedbu reforma, javljaju agencije. Čelnici industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta na godišnjem skupu u francuskom ljetovalištu utemeljili su partnerstvo sa sjevernom Afrikom i Bliskim istokom i obećali im novac za političke i gospodarske reforme. G8 "izražava snažnu potporu težnjama 'Arapskog proljeća' kao i težnjama iranskog naroda". Promjene u tim regijama "povijesne su te imaju potencijal otvaranja vrata preobrazbi nastaloj u srednjoj i istočnoj Europi nakon pada Berlinskog zida", prenosi Reuters. Banke će provedbu reforma u Tunisu i Egiptu pomoći "s 20 milijardi dolara, od čega 3,5 milijardi dolara Europske investicijske banke za razdoblje 2011.-2013.", navodi se u tekstu. Međunarodni monetarni fond procijenio je financijske potrebe za bliskoistočne i zemlje Sjeverne Afrike koje uvoze naftu na preko 160 milijardi dolara u tri iduće godine. U izvješću za summit MMF je rekao da može priskrbiti 35 milijardi za pomoć stabilizaciji tih gospodarstava, no većinu mora dati međunarodna zajednica. U zajedničkoj deklaraciji, usvojenoj na kraju skupa, G8 je pozvao libijskog vođu Moamera Gadafija da odmah prekine primjenu sile prema civilima i ode s vlasti, piše agencija AFP. Tekstom izjave sudionici osuđuju primjenu sile prema prosvjednicima u Siriji i Jemenu, pozivaju jemenskog predsjednika da se povuče s vlasti, a iranske vlasti da prekinu gušenje oporbe te građanskih i političkih sloboda. Završna izjava sadrži i preporuke koje su za summit pripremili internetski stručnjaci o potrebi poštivanja sloboda i prava na privatnost. Traže zaštitu intelektualnog vlasništva, kibernetičku sigurnost i zaštitu od kriminala.
DEAUVILLE - Nakon završetka summita G8 održanog u Deauvilleu, gdje su Europljani dobili potporu velikih sila, čini se da je put za imenovanje Francuskinje Christine Lagarde na mjesto direktorice MMF-a slobodan i čist, prenio je u petak France presse. Samo dva dana nakon službene kandidature za mjesto direktorice Međunarodnog monetarnog fonda, francuska ministrica financija već može računati na ujedinjenu potporu Europe, ali i na, manje ili više javno iskazanu potporu SAD-a i Rusije. Iako SAD još nije i službeno iskazao potporu Christine Lagarde, francuski predsjednik Nicholas Sarkozy u petak je jasno dao na znanje kako ima ključno zeleno svjetlo svojeg američkog kolega Baracka Obame. "Znam da je odluka donesena, a sada samo čekamo pogodan trenutak da to bude i objavljeno", rekao je Sarkozy na konferenciji za novinare održanoj po završetku summita G8.
ISLAMABAD/ZAGREB - Sjedinjene Države dale su Pakistanu popis militantnih islamskih vođa protiv kojih traže da se poduzme mjere a na vrhu te liste je zamjenik Osame bin Ladena, Ajman Al-Zavahiri, izvijestila je u petak američka TV mreža ABC News. Na popisu najtraženijih militanata također je Siradž Hakani, operativni zapovjednik Hakani mreže - saveznika Al Kaide i talibana, Ilijas Kašmiri vođa skupine Harkat-ul-Džihad al-Islami i Atija Abdel Rahman šef operaacija Al Kaide. Popis je sačinjen tijekom tri zasebna sastanka između viših pakistanskih i američkih dužnosnika u protekla dva tjedna, prema navodima američkih i pakistanskih obavještajnih dužnosnika. Obraćajući se novinarima u Islamabadu, američka državna tajnica Hillary Clinton rekla je kako SAD očekuje da Pakistan odobri "zajedničku akciju protiv Al Kaide i njezinih podružnica" dodajući kako još "još uvijek postoji puno hitnoga posla". Clinton se privatno sastala s pakistanskim predsjednikom Asifom Ali Zardarijem, a zatim se sastala s većom skupinom koja je uključivala načelnika stožera kopnene vojske generala Ašfaka Parveza Kajanija i generala Ahmad Šuja Pašu, koji vodi pakistansku obavještajnu službu ISI. Današnja četiri sata sastanaka bila su namijenjena "ponovnoj izgradnji povjerenja" nagriženog izvođenjem jednostranog američkog napada u kojem je ubijen Bin Laden bez prethodnog informiranja Pakistana, rekao je načelnik američkog združenog stožera admiral Mike Mullen, koji je bio prethodnica posjeta državne tajnice Islamabadu. Jedna od mjera izgradnje povjerenja, prema riječima Hillary Clinton, dogodila se u petak ujutro kada je CIA ušla u bivši kompleks Bin Ladena u Abotabadu, sa sofisticiranom opremom kako bi pronašla materijale skrivene u zidovima. Visoki američki dužnosnik je rekao da je molba za pristup CIA-e čekala nekoliko tjedana, a Pakistanci su je odobrili tek u zadnjih nekoliko dana.
ZAGREB - Hrvatski ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko u petak je u Sofiji na sastanku s bugarskim kolegom Cvetanom Cvetanovim izjavio kako je bugarska policija postigla iznimno dobre rezultate u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, objavljeno je na internetskim stranicama hrvatskoga MUP-a. MUP napominje kako su dvojica ministara uvidjela da postoji prostor za poboljšanje partnerstva između tijela za provedbu zakona obiju zemalja te su potpisali Sporazum o policijskoj suradnji, koji će omogućiti razmjenu podataka o istragama teških kaznenih djela. Navodi također kako je ministar Karamarko istaknuo da „kriminalno podzemlje“ ove regije surađuje iznimno dinamično te dodao, kako bi zato i policijska suradnja morala biti snažnija. Podsjetio je na važnu ulogu Europola – Europskog policijskog ureda, koji može koordinirati i razmjenjivati informacije s bazama podataka dostupnim za postizanje učinkovitije borbe protiv organiziranog kriminala. Ministri su razgovarali i o skorašnjoj primjeni schengenske granice na bugarskom teritoriju. MUP navodi kako je ministar Karamarko boravio i u graničnoj policiji i tamošnjem Ravnateljstvu policije, gdje se upoznao sa stanjem na bugarskoj kopnenoj i morskoj granici.
ZAGREB - Državni tajnik u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske Pjer Šimunović sudjelovalo je u petak u Budvi u Crnoj Gori na ministarskom sastanku država članica Američko-jadranske povelje na kojem se razgovaralo o iskustvima članica na putu u NATO, priopćio je MORH. Na sastanku su, uz izaslanstva Albanije, Bosne i Hercegovine, Crna Gore, Hrvatske, Makedonije i Sjedinjenih Država, sudjelovala i izaslanstva NATO-a, RACVIAC-a, Slovenije i Kosova. "Na sastanku se razgovaralo o euro-atlantskim integracijama - pri čemu se raspravljalo o napretku, iskustvima i izazovima članica Povelje na putu prema NATO članstvu. Također, razgovaralo se o regionalnoj suradnji - s posebnim naglaskom na značaj zajedničkog sudjelovanja u mirovnim misijama i operacijama", navodi se u priopćenju. Posebno je istaknuto zajedničko sudjelovanje u operaciji ISAF u Afganistanu te planirani mentorski doprinos država članica A5 u školi vojne policije Afganistanske nacionalne vojske pod hrvatskim vodstvom.
PRIŠTINA - Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherin Ashton pozvala je u petak u Prištini da se poduzmu mjere za jačanje vladavine prava na Kosovu, podržavši pritom europsku perspektivu Kosova. Ashton je u Prištini razgovarala s predsjednikom kosovske vlade Hashimom Thacijem i drugim kosovskim dužnosnicima, nakon čega je posjetila sjedište Europske pravosudne misije (EULEX) te potom otputovala u Prizren. Pred sjedištem EULEX-a u Prištini Ashton je novinarima izjavila da svih 27 zemalja članica EU u potpunosti podržava rad te europske misije na Kosovu. "Suočavanje s problemima u području vladavine prava doista je važno, ključno za budućnost Kosova i ljudi ovdje", rekla je Ashton. Zamjenica predsjednika kosovske vlade Edita Tahiri izjavila je istodobno da posjet Asthon predstavlja poticaj razgovorima o tehničkim pitanjima između Prištine i Beograda i postizanju konkretnih sporazuma.
AMAN - Sirijske snage sigurnosti u petak su silom rastjerale sudionike prosvjeda u nekoliko gradova, pri čemu su ubile najmanje osam osoba, objavila je sirijska organizacija za zaštitu ljudskih prava. "Tri su osobe ubijene u Daelu,, tri u predgrađu Damaska Katani, jedna u predgrađu Zabadanija i jedna u Džableu, nedaleko od Latakije", izjavio je za AFP Rami Abdel Rahman, ravnatelj Sirijskog opservatorija za ljudska prava, koji djeluje u Londonu. U središnjem gradu Homsu čula se pucnjava dok su se tisuće prosvjednika okupile u glavnoj četvrti, unatoč velikom broju pripadnika snaga sigurnosti. U Rastanu, 20 kilometara sjevernije, oko 30.000 prosvjednika uzvikivalo je "Pad režima" i "Ne volimo vas", misleći pritom na predsjednika Bašara al Asada. "Ovo su dosad najveći prosvjedi u Rastanu jer su u grad došli i seljaci iz obližnjih područja", rekao je jedan stanovnik. Međutim, Sirija ignorira rastuće osude međunarodne zajednice i sankcije i odlučna je u tome da uguši prodemokratsku pobunu. U tu svrhu poslala je na ulice snage sigurnosti i tenkove. Za nemire okrivljuje oružane skupine koje imaju potporu stranih sila.
SANA - Glavni grad Jemena Sana u petak je bio pošteđen sukoba, jer je na snazi primirje između snaga moćnog vođe plemena Hašeda i vojnika predsjednika Alija Abdulaha Saleha koji su pretrpjeli napad plemena sjeveroistočno od prijestolnice u kojemu je poginuo jedan general i dvanaestorica napadača. "Između nas i snaga Alija Abdulaha Saleha nastupilo je primirje i u tijeku je posrednička misija", rekao je šeik Sadek al-Ahmar, koji je u Sani nazočio pogrebu 30 svojih ljudi poginulih u borbi. "Ako Saleh želi mirnu revoluciju, mi smo spremni na to, a ako želi rat, borit ćemo se", upozorio je. U borbama za rezidenciju plemenskog vođe, u sjevernom dijelu grada, poginulo je 68 ljudi u tri dana. Borbe su u četvrtak jenjale, a u petak su potpuno prestale. U napadu pripadnika plemena Nahama na vojnu kontrolnu točku oko 75 kilometara sjeveroistočno od Sane ubijen je časnik Republikanske garde, general Ali Naser Gatami, nepoznat broj vojnika i dvanaestorica napadača. Kako navodi plemenski izvor, kontrolne točke Republikanske garde trebale su spriječiti pripadnike plemena istočno od prijestolnice da uđu u Sanu i pruže potporu vođi Hašeda, šeiku Sadeka al-Ahmara čije su se snage početkom tjedna silovito sukobile sa snagama odanim predsjedniku Salehu.
MILANO - Gotovo tri milijarde eura libijske imovine zamrznuto je samo na računima talijanske banke Unicredit, piše u petak poslovni list "Il Sole 24 ore" o sankcijama protiv režima pukovnika Moamera Gadafija koji ratuje protiv pobunjenika i odbija otići s vlasti. "Osim 7,6 posto koje u Unicreditu drže Središnja libijska banka i Libijska inozemna banka (LFB) ... blokirano je još oko 3 milijarde eura na računima Unicredita", piše list. Primjenom UN-ovih sankcija i mjera koje je Europska unija nametnula protiv režima pukovnika Gadafija ukupno je blokirano 170 milijardi eura libijske imovine u dionicima i na računima, piše talijanski list. Dodaje da će "dividende, kamate po bankovnim računima i obveze ostati blokirane do ukidanja sankcija".
TBILISI - Gruzijsko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je u četvrtak da je oporba vrbovala više od 3.500 boraca kako bi srušila režim predsjednika Mihaila Sakašvilija, potkrijepivši tu tvrdnju priznanjem predstavnika oporbe u tom smislu. Ministarstvo je na televiziji Rustavi-2 objavilo snimku razgovora čelnika oporbene stranke Narodne skupštine koju predvodi Nino Burdžanadze, na kojoj su njezin suprug Badri Bitsadze, umirovljeni general Guja Učava i još jedan čelnik, Irakli Batjašvili. Trojac na snimci razgovara o ustroju postrojba s iskusnim vojnicima radi napada na policiju u prigodi održavanja oporbenih prosvjeda. Po njihovim riječima, vrbovana su ukupno 3.782 čovjeka. "Tri tisuće iskusnih i dobro organiziranih ratnika, koji imaju potporu golemog mnoštva, bit će nemoguće poraziti", istaknuo je Batjašvili. Objavljeno je i priznanje generala Učave, snimljeno tijekom razgovora s policajcima, u kojemu tvrdi da raspolaže s 3.582 borca opremljena palicama i štitovima. Dvije osobe, među kojima jedan policajac, poginule su, navode vlasti, u naletu automobila kojim je pristaša oporbe bježao s mjesta na kojemu su se održavali prosvjedi protiv predsjednika države.
MUZAFARABD - Autobus s 35 putnika prevrnuo se u petak u rijeku na sjeveroistoku Pakistana, priopćila je policija koja strahuje da u autobusu nema preživjelih. Nesreća se dogodila u planinskom selu Šanganu, u dolini Nelumu, oko 130 km sjeveroistočno od Muzafarabada, prijestolnice pakistanskog dijela Kašmira. "Nema nikakvih ostataka olupine autobusa i trupala stradalih nakon prevrtanja autobusa s planinske ceste u nabujale vode rijeke Neluma", rekao je Muhamed Jakob Mugal, načelnik mjesne policije. Preživio je samo vozač koji se spasio iskakanjem iz autobusa. Vozač je ozlijeđen, a policiji je rekao da je u autobusu bilo oko 35 putnika, dodao je Mugal. Policija i spasilačke ekipe pokušavaju pronaći ostatke autobusa i trupla putnika, ali je "nade u pronalazak preživjelih sve manje", ocijenio je. Kašmir je planinsko područje i ceste koje onuda prolaze smatraju se opasnima.
PARIZ - Francuski istražitelji koji nastoje proniknuti u to što se dogodilo prilikom pada zrakoplova Air Francea na letu iz Rio de Janeira u Pariz 2009. utvrdili su da su se piloti Airbusa A330, prije njegova pada u Atlantik, više od četiri minute borili zadržati kontrolu nad zrakoplovom koji je ušao u zonu snažnih turbulencija. Zrakoplov se u lipnju 2009. na letu iz Rio de Janeira za Pariz srušio u Atlantik i pritom je poginulo 228 putnika. Francuska agencija za zrakoplovnu sigurnost (BEA) objavila je u petak neke detalje nesreće nakon što su pregledane crne kutije. Podaci iz crnih kutija pokazuju da kapetan nije bilo u kabini kad su počeli problemi te da su mjerači brzine pokazivali pogrešne podatke. U vrijeme kada je kapetan izašao iz kokpita i otišao se odmoriti, kopiloti su primijetili da instrumenti pokazuju različite podatke o brzini. BEA također navodi da se kapetan vratio u pilotsku kabinu nakon nekoliko pokušaja kopilota da ga dozovu. Air France je najavio da će se tijekom dana oglasiti priopćenjem.