Nakon hrvatskog osamostaljenja hrvatske tvrtke su uz nekoliko iznimaka otišle iz Rusije, a to se može povezati s nesposobnošću prepoznavanja Rusije kao nezaobilaznog aktera međunarodnih odnosa, pogotovo u Europi, rekao je bivši veleposlanik Hrvatske u Rusiji Hidajet Biščević.
Hrvatsko-ruski odnosi su po njegovim riječima zadnja dva desetljeća obilježeni amplitudama, bljeskovima i zahlađenjima, a pod utjecajem politike hrvatske tvrtke okrenule su se zapadu, kaže Biščević.
Veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj Robert Markaryan smatra da su odnosi dviju zemalja intenzivni i dobri u mnogim područjima, ali da ekonomske veze zaostaju za kulturnim i političkim.
No, u zadnje vrijeme primjetan je pojačani interes hrvatskih poduzeća za Rusiju, a otvoren je i ured Hrvatske gospodarske komore u Moskvi, navodi Markaryan.
U probleme gospodarskih odnosa Hrvatske i Rusije ubrojio je poteškoće ruskih investitora u Hrvatskoj s administracijom i, kako je rekao, nejasnim razlikovanjem nadležnosti između središnje i lokalnih vlasti. To ne znači, kaže Markaryan, da u Hrvatskoj vlada antirusko raspoloženje već da treba raditi na uklanjanju prepreka za ulaganja.
Rusija, po njegovim riječima, Hrvatskoj želi što raniji ulazak u članstvo Europske unije. Hrvatsko članstvo u EU, dodaje, može unaprijediti odnose dviju zemalja i ne može ih omesti.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komora Nadan Vidošević smatra da je prodor na rusko tržište vrlo skup i težak, obilježen snažnom konkurencijom i nedostatkom kapitala za potporu izvozu.
Hrvatska, po njegovim riječima, više nema razinu sposobnosti izvoza kapitalnih dobara kao prije 20-25 godina koja je potreba za ozbiljniji gospodarski nastup u Rusiji, ali može svojim proizvodima konkurirati na velikom ruskom tržištu, posebice u udaljenijim regijama izvan Moskve i Sankt Peterburga.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, vrijednost hrvatskog robnog izvoza u Rusiju tijekom prošle godini bila je 175 milijuna eura, a uvoza 1,3 milijarde eura.