U Hrvatskoj je za razminiranje ostalo još oko 800 četvornih kilometara sumnjivih površina, za što je potrebno osigurati oko četiri milijarde kuna, rekla je Adlešič i dodala kako je taj novac teško osigurati iz proračuna te da je potrebna pomoć šire društvene zajednice, ponajprije gospodarstvenika, ali i drugih država. I dosadašnje razminiranje hrvatska je država financirala u 60-postotnom iznosu, što znači da je tek manji dio osiguran donacijama i ostalim izvorima, istaknula je.
Osječko-baranjska županija u Hrvatskoj je među najzagađenijima minama, što otežava njezin gospodarski i turistički napredak, upozorio je osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić, dodajući da su pod minama još velika područja šuma i poljoprivrednog zemljišta, pa i dio Kopačkog rita, te da je razminiranje prioritet.
U Osječko-baranjskoj županiji ima još 143 četvorna kilometra minski sumnjivih površina, a do kraja godine u njoj će biti razminirano tek oko šest četvornih kilometara minski sumnjivih površina, rekao je.
Na skupu je bio i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je tijekom svojega mandata u Kopačkome ritu organizirao druženja predsjednika nekoliko država i diplomatskih predstavnika kako bi se ondje "potencijalni donatori uvjerili koliko je Hrvatskoj potrebna pomoć za razminiranje".
I današnji skup, koji je organizirao Hrvatski centar za razminiranje u suradnji s Osječko-baranjskom županijom, nastavljen je obilaskom Parka prirode Kopačkoga rita.