PARIZ - Svjetsko gospodarstvo oporavlja se od krize poduprto snažnijom izvedbom SAD-a, ali prijetnje u rasponu od visokih cijena nafte do dužničkih kriza u Europi još bi mogle kumulativno generirati kratko razdoblje stagflacije, upozorila je Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). U redovnim polugodišnjim prognozama OECD je procijenio da će rast svjetskog gospodarstva ove godine usporiti na 4,2 posto, s prošlogodišnjih 4,9 posto. U 2012. trebao bi ponovno ubrzati, na 4,6 posto. Gospodarstvo članica OECD-a kao cjelina trebalo bi ove godine porasti po stopi od 2,3 posto, te za 2,8 posto u narednoj godini. Time su potvrđene prognoze iz studenog. Prognoza za rast u Sjedinjenim Državama u ovoj godini podignuta je na 2,6 posto, u odnosu 2,2 posto prognoziranih u studenom. U 2012. očekuje se stopa rasta od 3,1 posto. U OECD-u su nešto optimističniji i u slučaju eurozone, za koju u tekućoj godini prognoziraju rast u visini 2,0 posto a istu stopu rasta očekuju i u 2012. U studenom su za tekuću godinu prognozirali rast u visini 1,7 posto. Japansko bi pak gospodarstvo zbog posljedica potresa, tsunamija i nuklearne krize trebalo zabilježiti pad aktivnosti u ovoj godini za 0,7 posto dok se u studenom predviđao njegov rast po stopi od 1,7 posto. U idućoj godini očekuje se stopa rasta od 2,2 posto.
ZAGREB - Strana ulaganja u Europu, predvođena SAD-om, u prošloj su godini oštro uvećana, dosegnuvši najviše razine od početka svjetske financijske krize, prenose europski mediji rezultate istraživanja revizorske tvrtke Ernst&Young. Skok izravnih stranih ulaganja za 14 posto rezultirao je rekordnim brojem projekata, njih ukupno 3.757, zahvaljujući kojima je stvoreno 137 tisuća novih radnih mjesta, ili 10 posto više nego u godini ranije, pokazuje izvješće Ernst&Younga. Najveći doprinos pripisuje se 24-postotnom rastu broja projekata koje su financirali američki ulagači, ističe se u izvješću. "Nakon značajnog pada ulaganja za vrijeme najteže globalne recesije, ulagači se sada punom snagom vraćaju Europi, predvođeni SAD-om", tumači Mark Otty u Ernst&Youngu. Mjereno brojem projekata, Njemačka je zabilježila najveći rast stranih ulaganja, sa 560 projekata, ili 34 posto više. Po sektorima, najveći je rast ulaganja zabilježen u sektoru automobilske proizvodnje, a porast su zabilježili i sektori poslovnih usluga, obnovljive energije i softvera. U izvješću se također ukazuje da će zapadna Europa uskoro sustići Kinu na tronu najatraktivnijeg odredišta za strani kapital. "Europa se sada natječe s brzorastućim gospodarstvima za status ulagačkog odredišta", kazao je Otty.
FRANKFURT - 'Banka za problematičnu imovinu' koja je osnovana u sklopu preustroja njemačkog zajmodavca Hypo Real Estate (HRE), izvijestila je da je u prvoj polovini godine zabilježila gubitak u visini tri milijarde eura, što je gotovo vrijednost njezina početna kapitala. FMS Wertmanagement, pravni subjekt kojem je odobreno 3,9 milijardi eura sredstava njemačkog saveznog fonda za stabilizaciju banaka SoFFin, možda će trebati dodatnu potporu poreznih obveznika nakon što je za rezervacije za moguće buduće gubitke izdvojio gotovo tri milijarde eura. Osnovan je u srpnju 2010. kako bi držao do dospijeća ili prodao oko 70 posto rizične imovine do 2020. i riješio se ostatka. U listopadu je Hypo Real Estate, specijaliziran za kreditiranje kupnje nekretnina i financiranje tijela lokalne uprave, izdvojio u FMS Wertmanagement gotovo 176 milijardi eura 'toksične imovine'. U prvih šest mjeseci poslovanja FMS Wertmanagement prodao je vrlo malo problematične imovine, te je na kraju prošle godine još uvijek raspolagao imovinom u vrijednosti nominalnih 174 milijarde eura. 'Loša banka' drži 10,8 milijardi eura grčke imovine, uključujući 7,4 milijarde eura državnih obveznica, objavljeno je na njenim internetskim stranicama.
BRUXELLES - Europska komisija priopćila je da je prikupila tri milijarde eura za pomoć Irskoj i 1,75 milijardi za pomoć Portugalu izdanjem obveznica koje su privukle veliko zanimanje ulagača. Vrijednost ponuda za obveznicu s rokom dospijeća od 10 godina trostruko je nadmašila vrijednost ponuđenu na upis, privukavši ulagače iz Europe ali i iz Azije. Prodaja je zaključena sat i pol nakon početka, istaknuto je u Bruxellesu. Prikupljenih ukupno 4,75 milijardi eura bit će isplaćeno dvjema članicama eurozone 31. svibnja.
ZAGREB/BRUXELLES - Predstavnici Europskog parlamenta i Vijeća postigli su ovoga tjedna dogovor o naplaćivanju cestarina za kamione i tegljače po kojem će zemlje EU-a u budućnosti imati pravo primjenjivati načelo "korisnik i zagađivač plaća" kada budu naplaćivale cestarine vozilima iznad 3,5 tona, a ključni dio njihovog kompromisnog dogovora bila je namjena prihoda koji bi se na taj način sakupili, stoji na web stranici EP-a. Predstavnici EP-a i Vijeća dogovorili su se da će se prihodi usmjeravati u prometnu infrastrukturu. "Sada imamo snažno obećanje zemalja članica da će reinvestirati novac u održivi promet i potrošiti najmanje 15 posto prihoda na TEN-T projekte", kazao je parlamentarni izvjestitelj El Khadraoui iz Belgije. U planinskim područjima svi prihodi morat će biti usmjereni u financiranje TEN-T infrastrukturnih projekata na istom TEN koridoru. Izvjestitelj smatra kako je najveći uspjeh postignut u domeni transparentnosti prihoda i ulaganja. Zemlje članice moraju redovito izvještavati Komisiju o prihodima od cestarina, varijantama koje primjenjuju i o ulaganju novca. Europski parlament o tom bi dogovoru trebao glasovati na plenarnoj sjednici 7. lipnja.
WASHINGTON - Američko ministarstvo financija objavilo je da će prodati dionice u AIG-u u vrijednosti 5,8 milijardi dolara, što je njegov prvi potez u smjeru smanjivanja udjela u tom osiguravateljskom divu. Ministarstvo planira prodati 200 milijuna dionica po cijeni od 29 dolara po dionici. AIG je sa svoje strane već prodao 100 milijuna dionica za 2,9 milijardi dolara. "Današnja najava predstavlja važnu prekretnicu u sklopu naših nastojanja da prodamo udio u AIG-u i ukinemo TARP (Program izdvajanja problematične imovine)", istaknuo je u priopćenju ministar financija Timothy Geithner dodajući da je "odluka o pružanju pomoći bila je iznimno teška ali danas je jasno da je bila ključna kako bi se zaustavila financijska panika, spriječilo ozbiljno urušavanje gospodarstva i spasila američka radna mjesta." AIG je svojedobno bio najveći osiguravatelj u svijetu, a od vlade u Washingtonu dobio je više od 180 milijardi dolara pomoći kako bi mogao isplatiti odštete za gubitke na ulaganjima koje je prouzročilo pucanje balona na američkom tržištu nekretnina. Nakon najavljene prodaje vladi će preostati udio u AIG-u u vrijednosti 53,1 milijardu dolara.
BRUXELLES - Europljani su u utorak uspjeli postići dogovor o modalitetima provjera izdržljivosti nuklearnih elektrana u Europi na prirodne katastrofe i događaje kojima je uzrok ljudski faktor, izjavili su diplomatski izvori. Kompromis je postigla skupina europskih regulatora za nuklearnu sigurnost (ENSERG) kojoj je dosad najspornije pitanje bilo trebaju li testovi uključiti i provjere izdržljivosti na eventualne terorističke napade. Kompromisom se predviđaju provjere izdržljivosti na prirodne katastrofe, kao što su potresi ili poplave, kao i na "posljedice svakog događaja kojem je uzrok ljudski ili prirodni faktor", kazali su izvori. Međutim, regulatori su naglasili u svom nacrtu izjave, u koji je uvid imala agencija France presse, kako nemaju ovlasti za pitanja vezana uz sigurnost protiv terorističkih napada. Kompromis predviđa "formiranje radne skupine koju bi činili stručnjaci zemalja članica i predstavnici Komisije" koji bi trebali utvrditi format, mandat i metode rada. Pojedinosti dogovora trebao bi u srijedu predstaviti europski povjerenik za energiju Gunther Oettinger.
FRANKFURT - Dužnička kriza u eurozoni i više cijene energije pokvarile su raspoloženje njemačkih potrošača, što je rezultiralo padom odgovarajućeg indeksa treći mjesec zaredom, objavio je institut GfK. Na temelju ankete u kojoj su u ovom mjesecu sudjelovale dvije tisuće njemačkih građana, prognozirana vrijednost indeksa za lipanj kliznula je na 5,5 bodova s 5,7 bodova u svibnju. Eskalacija grčke dužničke krize i tvrdokorno visoke cijene energije prigušili su optimizam potrošača u najvećem europskom gospodarstvu, konstatirao je institut u priopćenju. Poticaji u vidu pada nezaposlenosti i solidnog gospodarskog rasta pali su u drugi plan, dodaju u GfK. Potrošači su ipak i dalje relativno optimistični u vezi s gospodarskim izgledima Njemačke, usprkos blagom klizanju odgovarajućeg podindeksa. Njemački ministar gospodarstva Philipp Roesler procijenio je u utorak da će poslovne aktivnosti ove godine porasti najmanje 2,6 posto.
TOKIO - Japanska trgovinska bilanca u travnju je iskazala manjak zbog oštrog pada izvoza, izazvanog poremećajima u lancu opskrbe nakon razornog potresa i tsunamija u ožujku, objavila je tamošnja vlada. Riječ je o prvom trgovinskom manjku u mjesecu travnju u bilanci tog trećeg najvećeg svjetskog gospodarstvu u posljednju 31 godinu, objavilo je ministarstvo financija. Manjak je iznosio 463,7 milijardi jena (5,6 milijardi dolara), nasuprot višku od 729,2 milijarde jena u istom mjesecu lani. Manjak se pripisuje oštrom padu izvoza za 12,5 posto, najvećem od listopada 2009., pri čemu je izvoz automobila potonuo 67 posto a izvoz elektroničkih dijelova, poput mikročipova, za 19 posto. Japanska proizvodnja u tvornicama u ožujku je smanjena rekordnih 15,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, zbog posljedica katastrofalnog potresa, tsunamija i nuklearnih kriza koje su uslijedile. Ukupni japanski uvoz u travnju je pak uvećan 16. mjesec za redom, po stopi od 8,9 posto, zahvaljujući skoku kupovina naftnih proizvoda za 62,2 posto, temeljem viših cijena i snažnije potražnje, objavilo je ministarstvo financija.
BERLIN - Hrvatska se nalazi među najomiljenijim odredištima njemačkih motoriziranih turista, proizlazi iz podataka što ih je na temlju upita svojih članova u srijedu objavio najveći njemački automobilski klub ADAC. Nakon same Njemačke, koja je s 46 posto daleko najpopularnije odredište Nijemaca koji na odmor odlaze vlastitim automobilom, slijedi Italija sa 17 posto, Francuska sa 6,2 posto, Austrija sa 5,3 iza koje se na petom mjestu nalazi Hrvatska s 3,6 posto. To predstavlja neznatni pad u odnosu na prošlu godinu, kada je postotak članova ADAC-a koji su planirali ljetni odmor u Hrvatskoj iznosio 3,7 posto. Ispitivanje je provedeno na temelju podataka o planiranim putovanjima 205 tisuća članova ADAC-a, najvećeg njemačkog i europskog automobilskog kluba. Planirana putovanja i podatci odnose se samo na ljetne mjesece lipanj, srpanj i kolovoz. Iza Hrvatske, na listi najpopularnijih turističkih odredišta slijede Švicarska, Nizozemska, Španjolska, Turska i Poljska.
BRUXELLES - Europska unija krenula je u utorak u ofenzivu protiv internetskog glazbenog i filmskog piratstva, najavljujući izmjene zakona o intelektualnom vlasništvu. U razdoblju od 2005. do 2009., posljednjem za koje u Bruxellesu raspolažu mjerodavnim podacima, broj slučajeva kršenja zakona na području zaštite intelektualnog vlasništva krivotvorenjem proizvoda odnosno imitacijama poskočio je na 43 tisuće. Najavljeno je da će Bruxelles "utvrditi mogućnosti za stvaranje okvira, koji će u prvom redu omogućiti učinkovitije suzbijanje interetskog kršenja prava na području intelektualnog vlasništva". Cilj je uspostaviti ravnotežu između zaštite, nagrađivanja i poticanja kreativnosti i inovativnosti, koji su ključni za gospodarski rast, i "poticanja najšireg mogućeg pristupa robama i uslugama", navode u Komisiji.
HELSINKI - Finski parlament u srijedu je velikom većinom glasova odobrio zajednički paket pomoći Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za spašavanje Portugala. Nakon više od mjesec dana oštre političke rasprave, finski parlament podupro je sa 137 glasova sudjelovanje Finske u tome 78 milijardi eura vrijednom paketu, nasuprot 49 glasova protiv, sedam suzdržanih i šestoricu odsutnih. Glasovi potpore pomoći Portugalu uvelike su tako nadjačali one njezinih kritičara, poput populističke stranke Pravi Finci. Finski parlament za razliku od drugih u regiji ima pravo glasovati o zahtjevima EU-a vezanim za sudjelovanje u paketima za spašavanje zemalja. Iako je finski premijer Jyrki Katainen već odobrio EU-ov paket za Portugal, uz podršku parlamentarnog odbora, današnje glasovanje u finskom parlamentu znači da je sudjelovanje Finske sada i službeno.
LJUBLJANA - Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) smanjila je svoju prognozu rasta slovenskog BDP-a na 1,8 posto u ovoj i 2,6 posto u sljedećoj godini, pri čemu je umjerni gospodarski oporavak vezala uz provođenje strukturnih reformi, jačanje domaće potrošnje i izvoza. Slovenija je članica OECD-a od prošle godine, a u svom zadnjem redovnom polugodišnjem izvješću objavljenom u studenom prošle godine OECD joj je predviđao rast BDP-a od dva posto u ovoj i 2,8 posto u 2012. Prema novoj prognozi organizacije sa sjedištem u Parizu, Slovenija će ove godine dosegnuti vrh trenda rasta broja nezaposlenih sa 7,7 posto, dok će nezaposlenost iduće godine pasti na 7,5 posto. Tempo budućeg gospodarskog oporavka Slovenije OECD u svom izvješću povezuje s provođenjem strukturnih reformi, osobito reforme mirovinskog sustava i tržišta rada, a preporučuje i veću otvorenost za strane investitore, prenijeli su slovenski mediji.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u srijedu na međunarodnim tržištima ispod razine od 113 dolara, zakočene strahom od slabije potražnje za gorivom uoči sezone vožnje u SAD-u a uteg im je bio i jači dolar. Na američkom su tržištu cijene nafte za isporuke u srpnju ostale gotovo nepromijenjene, na 99,55 dolara po barelu, nakon što su u utorak poskočile na 99,59 dolara. U Londonu se barelom trgovalo po 22 centa višoj cijeni od 112,75 dolara, dok je u srijedu trgovinu zaključio u plusu 2,43 dolara. Cijene su u utorak poskočile dva posto nakon što je investicijska banka Goldman Sachs povisila prognozu njihove vrijednosti u idućih 12 mjeseci sa 107 na 120 dolara, dok je prognoza za kraj 2012. podignuta sa 120 na 140 dolara. U srijedu su se naftna tržišta stabilizirala nakon što su novi podaci Američkog instituta za naftu (API) pokazali da su zalihe sirove nafte u prošlom tjednu pale za samo 860 tisuća barela, znatno manje no što se očekivalo. Zbog toga su ojačale bojazni da visoke cijene nagrizaju potrošnju benzina uoči početka ljetne sezone vožnje. Zalihe benzina također su zrcalile slabiju potražnju, povećavši se za 2,4 milijuna barela u usporedbi s očekivanih 300 tisuća barela.
LONDON/FRANKFURT - Europski burzovni indeksi u srijedu su podršku dobivali iz bankovnog sektora, no tijekom poslijepodneva našli su se pod pritiskom zbog nastavljenih neizvjesnosti u vezi s dugovima u eurozoni. Londonski Ftse indeks u takvim je okolnostima bio na manjem gubitku, od 0,06 posto, na 5.855 bodova, frankfurtski DAX kliznuo je 0,1 posto, na 7.143 boda, dok je pariški CAC bio na gubitku od 0,16 posto, spustivši se na 3.910 bodova. Među dobitnicima u bankovnom sektoru bile su dionice BNP Paribasa, Intese SanPaola, Societe Generalea i UniCredita, koje su redom ojačale između 1,1 i 2,3 posto. Pridružile su im se i treća najveća grčka banka Alpha Bank, s rastom cijena dionica od 2,1 posto, te irska banka Bank of Ireland, čije su dionice ojačale 1,5 posto. Među ostalim dobitnicima bile su dionice energetskog sektora, predvođene njemačkim kompanijama E.ON i RWE, sa skokom cijena dionica od 2,5 i 1,8 posto. Dobitnici su zabilježeni i u rudarskom sektoru, poduprtom rastom cijena bakra. Dionice Antofagaste i Kazakhmysa ojačale su dva i 1,1 posto.
TOKIO - Zbog europske dužničke krize i oštrog pada japanskog izvoza, na azijskim su burzama cijene dionica jutros oslabile, a ne uspijevaju se oporaviti ni cijene nafte, ni tečaj eura. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,3 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Hong Kongu, Australiji i Južnoj Koreji pale između 0,4 i 0,8 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u minusu 0,7 posto. Negativno je na raspoloženje ulagača utjecao i podatak o oštrom, 12,5-postotnom padu japanskog izvoza u travnju, nakon što je katastrofalan potres u ožujku narušio proizvodnju u mnogim tvornicama. Ohrabrenje ne stiže ni s tržišta sirovina. Nakon što je jučer skočila za gotovo 2 dolara, jutros je terminska cijena nafte na burzi u New Yorku oslabila za 60-ak centi, na 98,95 dolara po barelu.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak vodeći indeksi pali zbog europske dužničke krize i novih podataka koji ukazuju na slabljenje američkog gospodarstva. No njihov pad ublažen je rastom cijena nafte, što je ojačalo dionice energetskog sektora. Dow Jones indeks oslabio je 25 bodova, ili 0,20 posto, na 12.356 bodova, dok je S&P 500 pao 0,08 posto, na 1.316 bodova. Indeks Nasdaq spustio se indeks 0,46 posto, na 2.746 bodova. Ulagače je zabrinulo i izvješće američke središnje banke o slabljenju industrijske aktivnosti u pojedinim regijama. Ministarstvo trgovine izvijestilo je o blagom rastu prodaje novih kuća u travnju, no stopa rasta i dalje je znatno niža od onih koje se smatraju normalnima za zdravo tržište nekretnina. Terminska cijena nafte na burzi u New Yorku skočila je jučer gotovo 2 dolara, na 99,60 dolara po barelu, što je potaknulo rast dionica u energetskom sektoru. S&P indeks tog sektora ojačao je 1,3 posto.