"Nalažem da vijeće u predmetu Tužitelj protiv Gotovine i Markača... čine suci Mehmet Guney, Fausto Pocar, Andresia Vaz, Theodor Meron i Carmel Agius", navodi se u odluci predsjednika suda kojom je utvrdio sastav Žalbenoga vijeća.
Dvojica sudaca Meron (SAD) i Pocar (Italija) bivši su predsjednici Haaškoga suda koji su, kao i turski Guney i malteški Agius na Haaškome sudu već deset godina, dok je senegalka Vaz, prva predsjednica Vrhovnog suda u svojoj zemlji, na ICTY stigla 2005. godine.
Obrane dvojice hrvatskih hrvatskih generala prošlog su tjedna najavile svoje žalbe na presudu kojom je raspravno vijeće 15. travnja proglasilo krivima generale Antu Gotovinu i Mladena Markača i osudilo na kazne zatvora od 24 i 18 godina zatvora za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio tijekom i nakon Oluje prisilno i trajno ukloniti srpsko stanovništvo s okupiranih područja u Hrvatskoj.
General Ivan Čermak tada je oslobođen svake odgovornosti i pušten na slobodu, a njegova presuda postala je pravomoćna nakon što se tužitelji nisu žalili na presudu.
Obrana generala Gotovine u svojoj najavi žalbe pozvala je da se ponište svi pogrešni zaključci raspravnog vijeća na temelju kojih je donesena osuđujuća presuda te da Žalbeno vijeće slijedom toga oslobodi generala Gotovinu svake odgovornosti.
U podnesku u kojem je braniteljski tim najavio žalbu na sedam osnova navodi se da čitava presuda počiva na pogrešnom zaključku raspravnog vijeća da su svi topnički projektili koji su pali na udaljenost veću od 200 metara od vojnog cilja nezakoniti jer su samim time nužno predstavljali napad na civilni cilj.
Branitelj generala Gotovine Luka Mišetić ocijenio je kako je sudsko vijeće svoje zaključke u nepravomoćnoj presudi o postojanju udruženog zločinačkog pothvata, progonu srpskog stanovništva u Oluji i krivnji hrvatskog generala izvelo iz neselektivnog granatiranja počinjenog s ukupno 65 granata koje su pale izvan te granice.
Obrana generala Mladena Markača u najavi žalbe na prvostupanjsku presudu poručila je da se ona mora ukinuti jer se temelji na pogrešnim zaključcima, uključujući one o udruženom zločinačkom pothvatu, a generala Markača mora se osloboditi svake odgovornosti.
Markačeva obrana navela je da je raspravno vijeće, u pogledu udruženog zločinačkog pothvata (UZP), počinilo pogreške i u primjeni prava i u interpretaciji činjenica.
Raspravno vijeće moralo se prvo upitati je li operacija Oluja bila legitimna vojna operacija kojom je Republika Hrvatska vratila kontrolu nad svojim teritorijem, navela je obrana i poručila da - ukoliko jest, tada je raspravno vijeće jedino moralo kao dokaze udruženog zločinačkog pothvata razmotriti one koji se ne bi razumno mogli objasniti kao dokazi legitimnog vojnog planiranja.