U podnesku, koji je Haaški sud objavio u utorak, braniteljski tim generala Gotovine ojačan za švicarskog odvjetnika Guenaela Mettrauxa najavljuje žalbu na sedam osnova.
Branitelji u najavi žalbe, podnesenoj u ponedjeljak, poručuju da čitava presuda počiva na pogrešnom zaključku ovoga raspravnog vijeća da su svi topnički projektili koji su pali na udaljenost veću od 200 metara od vojnog cilja nezakoniti jer su samim time nužno predstavljali napad na civilni cilj.
Čak i kad bi se prihvatila takva teza vijeća - iz dokaza izvedenih na suđenju proizlazilo bi da je udruženi zločinački naum progona srpskog stanovništva neselektivnim topničkim napadima tijekom Oluje izveden s 95 posto pogodaka koji su zadovoljili kriterije ovoga vijeća kao - zakoniti.
Nadalje obrana poručuje da dokazi ne pokazuju da je pet posto topničkih pogodaka, koje vijeće smatra nezakonitim, završilo u civilnim ciljevima, kao što su to zaključili suci prebacujući tako teret dokazivanja da se nije radilo o civilnim ciljevima - na Gotovinu.
Radi se o topničkim napadima na područje Knina, Gračaca, Obrovca i Benkovca.
Kad bi se primijenilo stajalište tužiteljstva da je granica nezakonitosti pogotka 400 metara od vojnog cilja tada bi nezakonito bilo svega jedan posto pogodaka (ukupno 13 pogodaka), podsjeća obrana.
"Nijedno razumno vijeće ne bi na osnovi jedan posto pogreške zaključilo da je postojao nezakoniti napad na civilno stanovništvo", poručuje obrana.
U pogledu zaključka o hrvatskoj krivnji za deportaciju srpskih civila suci su potpuno ignorirali dokaze o naredbama vodstva tzv. RSK za evakuaciju te strah stanovništva uzrokovan najavama hrvatske vojne pobjede.
Stoga proizlazi, zaključuju branitelji, da je vijeće zaključilo da je uzrok odlaska srpskog stanovništva jedan do pet posto po vijeću nezakonitih topničkih pogodaka od kojih je većina pala - u prazna polja.
Striktni standard koji je ovom presudom uspostavilo vijeće čini "zakonito vođenje rata nemogućim za zapovjednike".
Obrana poručuje da je vijeće pogrešno zaključilo da je topnički napad na vođu krajinskih Srba Milana Martića bio dokaz neselektivnog napada na civile.
U najavi žalbe navodi se i da je vijeće pogrešno zaključilo da je postojao udruženi zločinački pothvat hrvatskog državnog i vojnog vrha s ciljem progona srpskog stanovništva, kao i da je njegov član bio Gotovina. Također vijeće je pogrešno zaključilo da je general Gotovina "značajno pridonio" ciljevima tog pothvata kako namjerom sudjelovanja u progonu tako i propustima kao zapovjednika u sprječavanju zločina i kažnjavanju počinitelja.
Pogrešan je i zaključak o njegovoj kontroli nad vojnom policijom, poručila je obrana, kao i o njegovim saznanjima o napadima na civile.
U najavi žalbe navodi se i niz primjera pogrešne primjene prava u presudi.
Prvostupanjsko vijeće Haaškoga suda 15. travnja proglasilo je krivima generale Gotovinu i Markača i osudilo na kazne zatvora od 24 i 18 godina zatvora za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio tijekom i nakon Oluje prisilno i trajno ukloniti srpsko stanovništvo s okupiranih područja u Hrvatskoj, dok je general Ivan Čermak oslobođen svake odgovornosti i pušten na slobodu.