Obama je u četvrtak obećao snažnu potporu demokratskim reformama na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi pri čemu je financijsku pomoć i razvoj obećao tranzicijskim državama kao što su Egipat i Tunis, a oštro osudio režime poput onih u Libiji i Siriji koji nasilno guše prodemokratske prosvjede.
Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle pozdravio je "tako jasno i odlučno" Obamino stajalište "o globalnom i pravednom rješenju dviju država" u izraelsko-palestinskom sukobu, a britanski mu kolega William Hague "jasnu poruku da se granice Izraela i Palestine trebaju temeljiti na linijama iz 1967. s međusobno prihvatljivima razmjenama".
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu već u četvrtak navečer isključio je "svako povlačenje na granice iz 1967.", a to su granice koje su postojale prije nego je "šestodnevnim ratom" u lipnju 1967. Izrael osvojio Zapadnu obalu, Pojas Gaze te istočni Jeruzalem.
Izraelski tisak obiluje u petak porukama o "sukobu" između Obame i Netanyahua i naziva govor "razočaranjem".
Ljevičarski Haaretz drži govor "povijesnim" i optužuje "Netanyahua jer nikada nije propustio priliku propustiti priliku". Neki pak izraelski analitičari zaključuju da Barack Obama nije Palestincima ponudio ništa konkretno, a takvu ocjenu iznose i neki arapski stručnjaci.
Egipatski veleposlanik pri UN-u Maged Abdelaziz pozdravio je Obamin naglasak na granicama iz 1967., no razočaran je što nije ponudio formalan mirovni plan "o čemu smo očekivali čuti više".
Jordanski ministar vanjskih poslova Naser Džavdeh zadovoljan je što je Obama tako jasno "prvi put iznio viziju o palestinskoj državi u granicama iz 1967.".
Za Siriju, suočenu s višemjesečnim prodemokratskim prosvjedima koje autoritarni režim guši nasiljem, Obamin govor nije "ništa novo", prenijela je službena agencija Sana, ogorčena što se Obama usudio sirijskog kolegu Bašara al-Asada pozvati "da provede tranziciju ili neka ode s vlasti".
Obama "nije zaboravio biti arogantan i poručuje suverenoj državi što treba činiti i prijeti joj izolacijom ako ne postupi po naređenju", piše Sana.
Američki republikanci oštro su reagirali na Obamin govor. Mitt Romney, najizgledniji kandidat republikanaca na predsjedničkim izborima 2012., drži kako je Obama "pokazao da ne poštuje Izrael", a Tim Pawlenty, također potencijalni predsjednički kandidat, vidi govor kao "signal Palestincima da će SAD zahtijevati više od našeg izraelskog saveznika, a pošto se Palestinska samouprava sporazumjela s terorističkom organizacijom Hamasom to je katastrofa".
Obamin govor dodatno je potaknuo Palestinsku samoupravu da nastavi igrati svoju igru izbjegavanja pregovora i oklijevanja da okonča terorizam, kaže republikanski kongresnik Eric Cantor.
Arapski analitičari mlako su ili čak ravnodušno dočekali Obamin govor održan dvije godine poslije njegova povijesnog govora u Kairu kada je regiji ponudio novu viziju.
Njegove su riječi bile impresivne, no stigle su prekasno i govore o američkom strahu od posljedica arapskih pobuna koje su izbile i odvijaju se bez direktiva sa Zapada, pišu analitičari.
Emad Gad iz Al Ahram Centra u Kairu ne zaboravlja da je SAD podržavao predsjednika Hosnija Mubaraka desetljećima i gotovo do zadnjih dana prije njegova pada, a drugi aktivisti otkrivaju kako su se nadali da će SAD ponuditi veću pomoć arapskom svijetu.
"Prvi put SAD je govorio više o načelima i vrijednostima nego o svojim uskim interesima", napisao je neimenovani bahreinski stručnjak i pozdravio Obamin poziv bahreinskom režimu da odustane od nasilja prema svojim građanima. No zamjera Obami što je propustio spomenuti svog ključnog saveznika, Saudijsku Arabiju, koja je za SAD veliki dobavljač nafte, koja se ne može pohvaliti demokracijom i k tomu je bahreinskom režimu u pomoć poslala svoje vojnike.
Rječito o arapskom stajalištu govori Šadi Hamid iz Brookings Centra u Kataru koji je naglasio da je Obama propustio reći da je "američka pomoć uvjetovana", te zaključuje da se govor neće svidjeti ni arapskim vladarima ni reformatorima. "To je Obamin stil: pokušaj svidjeti svima i sve će razočarati".