ZAGREB/LUXEMBOURG - Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u građevinskom sektoru eurozone smanjila se u ožujku za 0,3 posto u odnosu na mjesec ranije, dok je u EU27 porasla 1,9 posto, pokazuju u srijedu objavljeni podaci europskog središnjeg ureda za statistiku Eurostata. Usporedbe radi, u veljači je građevinski sektor u eurozoni zabilježio pad proizvodnje za revidiranih 0,8 posto. U 27 članica EU-a ona je pak uvećana za također revidiranih 1,4 posto. Na godišnjoj razini proizvodnja je u građevinskom sektoru pala za 4,9 posto u eurozoni, te za 2,7 posto u EU27, priopćio je nadalje Eurostat. U veljači aktivnosti u građevinskom sektoru eurozone porasle su za revidiranih 3,9 posto, te za također revidiranih 4,0 posto u EU27. Među zemljama članicama za koje postoje dostupni podaci, aktivnosti u građevinskom sektoru na mjesečnoj su razini u ožujku porasle u pet a pale u sedam zemalja. Na godišnjoj razni građevinski sektor zabilježio je rast proizvodnje u šest a pad u sedam zemalja članica.
ATENA - Grčki plan smanjenja proračunskog manjka neće uspjeti ako vlada ne ubrza fiskalne i strukturalne reforme, upozorio je u srijedu šef misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u toj prezaduženoj zemlji. Grčka nastoji ostvariti zadane ciljeve u sklopu paketa pomoći Europske unije i MMF-a ukupne vrijednosti 110 milijardi eura, koji je zemlju prošle godine spasio od bankrota. Ta nastojanja ometa duboka recesija, slabi prihodi od poreza i napetost unutar vladajuće stranke. Atena je 2010. smanjila proračunski manjak na 10,5 posto BDP-a, što je dva postotna boda više no što je ciljano. U ovoj godini mora ga smanjiti na 7,6 posto kako bi ostvarila ciljeve iz paketa pomoći. Šef MMF-ove misije Poul Thomsen rekao je da bez daljnjih reformi Atena neće uspjeti srezati deficit znatno ispod 10 posto. "Program neće polučiti ciljane rezultate ako se u narednim mjesecima odlučno ne intenziviraju strukturalne reforme", rekao je Thomsen na gospodarskoj konferenciji u Ateni.
WASHINGTON/ZAGREB - Američki ministar financija Timothy Geithner izjavio je u utorak da Međunarodni monetarni fond (MMF) treba službeno imenovati privremenog čelnika nakon što je Dominique Strauss-Kahn pritvoren a istodobno raste pritisak za ostavkom izvršnog direktora Fond. "Važno je da Upravni odbor MMF-a formalno imenuje nekoga za izvršnog direktora u prijelaznom razdoblju", rekao je Geithner na skupu u New Yorku, prenose američki mediji. "Puno se toga događa u svijetu", osobito u Europi, pa "želite da je MMF ima sposobnost pomoći u tom kontekstu", rekao je Geithner. Strauss-Kahn danas "očito nije u položaju" da vodi organizaciju, dodao je. Ministar Geithner, bivši djelatnik MMF-a, također je kazao da John Lipsky, drugi čovjek MMF-a, koji trenutačno vrši dužnosti izvršnog direktora Fonda, kompetentan i sposoban za tu dužnost.
WASHINGTON - Jačanje eura i kineskog juana vjerojatno navješćuju kraj dominacije američkog dolara u globalnom financijskom sustavu do 2025., ocjenjuje Svjetska banka u najnovijoj studiji. Kina će morati internacionalizirati juan kako bi poduprla svoj industrijski i trgovinski razvoj i on će u idućih nešto više od deset godina postati moćna alternativa euru i dolaru, procjenjuju autori studije "Multipolarnost: novo svjetsko gospodarstvo". S obzirom na jačanje velikih novih gospodarskih snaga u globalnoj industriji i trgovini, posebice Kine, Brazila, Indije, Indonezije, Južne Koreje i Rusije, može se očekivati da će i njihove će valute, posebno kineski juan, neizbježno igrati sve važniju ulogu u međunarodnom financijskom sustavu, ističe se u studiji. "Važnija uloga juana pridonijela bi ublažavanju neravnoteže između kineske velike gospodarske snage na globalnoj pozornici i njezinog snažnog oslanjanja na strane valute". Vjerodostojna alternativa dolaru zasad je euro, zaključuju autori studije. Autori također napominju da bi u budućnosti važniju ulogu mogla odigrati i takozvana specijalna prava vučenja, (SPV), pseudovaluta Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u sklopu nastojanja zemalja i kompanija da smanje rizike vezane uz kolebanja valutnih tečajeva.
FRANKFURT - Europski povjerenik za energetiku Guenther Oettinger nazvao je projekt gradnje plinovoda Nabucco teško izvedivim ali obećavajućim, prenosi njemački tjednik Die Zeit. Nije lako uvjeriti banke i investitore da projekt ima smisla, navodi tjednik Oettingerove riječi iz članka koji će u potunosti biti objavljen u četvrtak. Plinovod kojim bi se kaspijski plin dopremao u Europu a trebao bi smanjiti europsku ovisnost o uvozu iz Rusije, bit će otvoren 2017., dvije godine kasnije no što se planiralo. Prognozira se da će biti skuplji od od procijenjenih 7,9 milijardi eura, objavio je konzorcij Nabucco početkom mjeseca. Prema pisanju Die Zeita, Oettinger je skeptičan kada je u pitanju uspjeh projekta. "Nijednom velikom projektu nije zajamčen uspjeh. Ne treba se kladiti na uspjeh prije početka gradnje", navodi dalje tjednik njegove riječi. Nabuccom se namjerava dopremati do 31 milijardu kubičnih metara plina godišnje iz kaspijske regije do austrijskog čvorišta Baumgarten, zaobilazeći pritom Rusiju i mijenjajući ravnotežu u regionalnoj opskrbi tim energentom. Konzorcij Nabucco obuhvaća turski Botas, austrijski OMV, njemački RWE, mađarski MOL, rumunjski Transgaz i bugarski BEH.
ZAGREB/BRUXELLES - Ministri poljoprivrede Europske unije nisu na sastanku ovoga tjedna u Bruxellesu uspjeli donijeti jedinstvenu odluku o pravno obvezujućem sporazumu o šumama u Europi, stoji na web stranici mađarskog predsjedništva EU-a. Ministri poljoprivrede nisu se u utorak uspjeli složiti oko mandata Komisiji i predsjedništvu za međunarodne pregovore o europskim šumama. Unutar okvira inicijative Šume Europe trebao bi se postići pravno obvezujući sporazum do 30. lipnja 2013. Kako je rekao mađarski ministar za ruralni razvoj Sandor Fazekas na konferenciji za novinare nakon sastanka, tri zemlje članice - Nizozemska, Švedska i Velika Britanija, ne podupiru pravno obvezujući sporazum. Svaki dogovor o šumama u Europi potpada i pod europske i pod nacionalne ovlasti što znači da o otvaranju pregovora o pravno obvezujućem sporazumu u tom području moraju odlučiti i EU i zemlje članice. Sljedeća ministarska konferencija o Šumama Europe održat će se u Oslu od 14. do 16. lipnja. Ova je godina proglašena međunarodnom godinom šuma.
ZAGREB/MILANO - Agencija za dodjelu kreditnih rejtinga Moody's Investors Service stavila je na razmatranje rejtinge talijanske bankovne grupe UniCredit radi mogućeg sniženja, stoji u bančinom priopćenju. To se odnosi na samostalni rejting UniCredita "C" (rejting financijske snage banke ili "BFSR") i posljedično na njezin "Aa3" rejting dugoročnih depozita i rejting duga s prvenstvom u naplati, objavila je talijanska banka u utorak, citirajući najnoviju odluku agencije Moody's. U agenciji Moody's u odvojenom priopćenju kao razloge zabrinutosti vezano za samostalni rejting među ostalim navode temeljno domaće poslovanje UniCredita u Italiji, gdje na bančinu profitabilnost i dalje nepovoljno utječe nastavljeni rast inače vrlo visoke razine loših zajmova, koja je nadmašila njihovu razinu kod bančine konkurencije. Kako navode u UniCreditu, odluka agencije ne tiče se rejtinga za bančino kratkoročno zaduživanje Prime-1. Potez Moody'sa najnoviji je u nizu sličnih negativnih ocjena te svjetske agencije vezanih za talijanski bankovni sektor i temelji se na pretpostavkama agencije o općenito manje poticajnom okruženju u budućnosti za europske financijske institucije, stoji u priopćenju UniCredita.
MILANO - Talijanska mljekarska tvrtka Parmalat odbila je u utorak ponudu za preuzimanje u vrijednosti 3,4 milijarde eura koju joj je podastro francuski konkurent Lactalis. Iz Parmalata su priopćili da je odbor na temelju savjeta ulagačke banke Goldman Sachs "jednoglasno odlučio ... da ponuda ne odražava u potpunosti" vrijednost kompanije. U Lactalisu nisu komentirali priopćenje Parmalata, ali je iz njihove talijanske podružnice u ponedjeljak istaknuto da ponuda od 2,60 eura po dionici neće biti povećana. Lactalis, najveći proizvođač sira u svijetu, objavio je krajem travnja da je njegova ponuda od 2,60 eura viša 21,3 posto od prosječne vrijednosti Parmalatove dionice u proteklih 12 mjeseci. Francuska kompanija već ima udio u Parmalatu od 29 posto, te je njezina ponuda izazvala snažno protivljenje u Italiji gdje se taj pokušaj tumači kao još jedno inozemno preuzimanje važne domaće tvrtke. Lactalis i Parmalat zajedno bi tvorili vodeću svjetsku mljekarsku grupu.
NEW YORK - Američki tehnolooški div Hewlett-Packard (HP) snizio je prognozu godišnjih prihoda, navodeći kao razlog utjecaj potresa u Japanu i nastavljenu slabu prodaju osobnih računala. U HP-u sada očekuju da će im se prihodi u financijskoj godini 2011. kretati između 129 milijardi i 130 milijardi dolara, dok su u veljači prognozirali između 130 milijardi i 131,5 milijardi dolara. "HP-ova revidirana prognoza odražava očekivani kratkoročni utjecaj potresa u Japanu i događaja povezanih s njime, nastavljenu slabu prodaju osobnih računala i snižena očekivanja o operativnoj dobiti na području usluga", izvijestili su iz kompanije. Unatoč umanjenim prognozama prihoda, izvršni direktor HP-a Leo Apotheker naglašava da je tvrtka poslovala solidno u proteklom tromjesečju. Tako je u tri mjeseca do kraja travnja HP-ova neto dobit porasla pet posto, na 2,3 milijarde dolara. Prihodi su joj se povisili tri posto na 31,6 milijardi dolara. Rast prihoda potaknula su nastavljena ulaganja kompanija u tehnologiju, navode iz HP-a i dodaju da je osobna potrošnja na tehnologiju bila neujednačena.
LONDON - Cijene nafte prekoračile su u srijedu na međunarodnim tržištima razinu od 111 dolara za barel, poduprte neočekivanim padom zaliha benzina u SAD-u i slabijim dolarom. Cijene nafte u Londonu skočile su za 1,21 dolar na 111,20 dolara za barel. Na američkom tržištu bile su u plusu 1,49 dolara i iznosile 98,40 dolara za barel, oporavivši se s najniže razine u 12 tjedana od 96,91 dolara zabilježene u utorak. Američke zalihe benzina pale su u prošlom tjednu za 676.000 barela a zalihe derivata za 2,8 milijuna barela, priopćio je u utorak Američki naftni institut (API). Zalihe sirove nafte porasle su pak za 2,7 milijuna barela. Dodatnu potporu cijenama pružio je u srijedu i američki dolar, koji je pao 0,2 posto prema košarici valuta, ojačavši kupovnu moć imatelja ostalih valuta i podupirući potražnju. Organizacija zemalja izvoznica nafte objavila je na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 106,60 dolara što znači da je bila 1,19 dolara niža nego dan ranije.
NEW YORK/ZAGREB - Cijena zlata u utorak je zabilježila pad nakon što je nekoliko velikih 'hedge' fondova, uključujući i jedan koji kontrolira milijarder George Soros, otkrilo da su prodali većinu svojih zaliha tog dragocjenog metala, izvijestio je u srijedu The Wall Street Journal. Terminska cijena zlata za isporuke u svibnju pala je 10,60 dolara ili 0,7 posto, na 1.479,80 dolara za uncu na Comex odjelu robne burze u New Yorku. Najaktivnije se trgovalo terminskim ugovorom za zlato za isporuku u lipnju, čija je cijena također pala za 10,60 dolara, na 1.480 dolara za uncu. Soros Fund Management objavio je u ponedjeljak navečer da je u prvom tromjesečju ove godine prodao 99 posto svog udjela ili 4,7 milijuna dionica u fondu Gold Trust (GLD). Prodane dionice vrijedile su 680 milijuna dolara na temelju cijene od ponedjeljka. Međutim, nisu svi najveći hedge fondovi odustali od zlata. John Paulsonov fond Paulson & Co, jedan od najvećih svjetskih hedge fondova, i najveći investitor u Gold Trust s gotovo 8 posto dionica, zadržao je svoj udio nepromijenjen na 31,5 milijuna dionica
LONDON - Europski burzovni indeksi u srijedu su dobili na vrijednosti, poduprti rastom cijena dionica u sektorima nekretnina, rudarstva i energetike, no ulagače i dalje brine dužnička kriza u eurozoni. Londonski indeks Ftse u takvim je okolnostima ojačao 0,8 posto, na 5.907 bodova, frankfurtski DAX za 0,52 posto, na 7.294 boda, dok je pariški CAC bio na dobitku 0,73 posto, popevši se na 3.970 bodova. Sektor nekretnina, čiji je indeks poskočio 2,1 posto, bio je među najvećim dobitnicima. Podršku mu je pružio skok cijena dionica Land Securitiesa za 6,4 posto, nakon što je izvijestio o snažnim rezultatima. Od ostalih pripadnika toga sektora u plusu su bile i dionice British Landa, ojačavši za 6,3 posto, dok su one Hammersona dobile na vrijednosti 4,9 posto. Podršku rudarskim dionicama pružio je rast cijena kovina, potaknut tehničkih čimbenicima i slabljenjem dolara. Od rudarskih tvrtki izrazitije su ojačale dionice Eurasian Natural Resourcesa, za 3,7 posto, dok su dionice Xstrate bile u plusu 1,6 posto. Ojačale su i dionice naftnih kompanija BP-a i Totala, za 1,2 odnosno jedan posto.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, unatoč jučerašnjem padu na Wall Streetu, dok je euro ojačao, premda je rast njegova tečaja ograničen zbog dužničke krize u eurozoni. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu oko 1 posto, dok je južnokorejski Kospi indeks skočio 1,5 posto. Cijene dionica u Singapuru, Australiji, Hong Kongu i Šangaju ojačale su između 0,1 i 0,8 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u plusu 0,7 posto. Terminska cijena 'crnog zlata' na burzi u New Yorku ojačala je jutros 80-ak centi, na 97,75 dolara po barelu, dok je na Londonskom tržištu porasla 40-ak centi, na 110,40 dolara.
NEW YORK - Slabi kvartalni rezultati Wal-Marta-najvećeg svjetskog trgovačkog lanca, smanjenje poslovnih procjena Hewlett-Packarda i makroekonomski podaci koji ukazuju na usporavanje rasta američkog gospodarstva izazvali su u utorak na Wall Streetu pad Dow Jones i S&P 500 indeksa četvrti dan zaredom. Dow Jones indeks pao je 68 bodova, ili 0,55 posto, na 12.479 bodova, dok je S&P 500 oslabio 0,04 posto, na 1.328 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,03 posto, na 2.783 boda. Među najvećim je gubitnicama jučer bila dionica Hewlett-Packarda, s padom cijene za više od 7 posto, jer je najveća svjetska tehnološka kompanija smanjila procjene poslovanja u ovoj godini zbog problema s opskrbom dijelovima iz Japana i slabljenja prodaje osobnih računala. Zbog pada cijena sirovina, nastavila su padati dionice u energetskom i rudarskom sektoru. S&P indeks rudarskog sektora potonuo je 1,1 posto, dok su dionice energetskog sektora oslabile 0,2 posto.