BRUXELLES - Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton putuje u petak u Sarajevo i Banja Luku, gdje će razgovorati s bosanskohercegovačkim dužnosnicima o krizi koja potresa tu zemlju, priopćeno je u četvrtak navečer u Bruxellesu. Ashton će se u Sarajevu sastati s članovima predsjedništva BiH, a u Banjoj Luci s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. Također će sastati s čelnicima SDP-a i SDA-a Zlatkom Lagumdžijom i Sulejmanom Tihićem. "Europska unija potvrđuje jasnu privrženost europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine. Želimo da Bosna i Hercegovina napreduje na tom putu, s formiranim vladama na svim razinama i s funkcionirajućim institucijama, posebice na državnoj razini. Želimo da se otvorena pitanja riješavaju i da se provode potrebne reforme. Spremni smo pomoći Bosni i Hercegovini da se kreće naprijed", rekla je Ashton uoči posjeta Bosni i Hercegovini. Ashton dolazi u BiH u trenutku kada u toj zemlji ni nakon više od sedam mjeseci od parlamentarnih izbora nije formirana vlada na državnoj razini. Osim toga, vlada u jednom od dva entiteta, u Federaciji BiH formirana je bez većinskih hrvatskih stranaka, a prema Središnjem izbornom povjerenstvu formirana je ilegalno. Trenutačno je glavno pitanje u Bosni i Hercegovini odluka Republike Srpske o referendumu o zakonitosti Suda i Tužiteljstva BiH. Visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Inzko izjavio je u četvrtak da će vlastima entiteta Republika Srpska biti ostavljeno još nekoliko dana za povlačenje odluke o referendumu.
ŽENEVA - Sirijske vlasti privele su nekoliko tisuća ljudi i ubile ih više od 700, tijekom granatiranja sirijskih gradova i silovitih napada na prosvjednike, izvijestilo je u u četvrtak Međunarodno povjerenstvo pravnika (ICJ), tijelo sa sjedištem u Ženevi, koje čine odvjetnici i suci iz cijelog svijeta. Oni smatraju da bi se napadi snaga sigurnosti na civile, prema međunarodnom pravu mogli izjednačiti sa zločinima. Članovi povjerenstva također su izvijestili kako su informacije o napadima dobili od kolega odvjetnika i aktivista za ljudska prava iz Sirije, zemlje koja je stranim novinarima zabranila rad, nakon napada na prosvjednike. "Više od 700 ljudi je nezakonito ubijeno, a više stotina ih se smatra nestalima od 15. ožujka, kada su sirijske vlasti počele represiju na Deru, Homs, Banias i ostale sirijske gradove", stoji u priopćenju ICJ-a te se dodaje kako to međunarodno tijelo "i dalje dobiva vjerodostojna izvješća u kojima stoji kako su po ulicama sirijskih gradova tijela ostavljena danima, a ranjenicima je onemogućen pristup najbližoj medicinskoj ustanovi". "Uz to, broj onih koji žele napustiti zemlju sve je veći, no pripadnici snaga sigurnosti u tome ih na granicama sprečavaju", stoji u istom priopćenju.
NEW YORK - Šezdeset posto ispitanika iz 23 zemalja podupire NATO-ovu vojnu intervenciju u Libiji, pokazalo je istraživanje objavljeno u četvrtak. Po rezultatima istraživanja agencije Ipsos, NATO-ove udare na vojnu i zapovjednu strukturu libijskoga čelnika Moamera Gadafija operaciju podupire više od 70 posto ljudi u Belgiji, Južnoafričkoj Republici, Australiji, Indiji, Francuskoj, Švedskoj i Kanadi. Otprilike dvije trećine ljudi u Brazilu, Japanu, Španjolskoj, Južnoj Koreji, Poljskoj i Sjedinjenim Državama podupire NATO-ovu operaciju koja je počela pošto je Vijeće sigurnosti UN-a u ožujku odobrilo uvođenje zone zabrane leta i "sve nužne mjere" za zaštitu civila. U Njemačkoj, Britaniji, Mađarskoj, Meksiku i Italiji više od polovine ispitanika podupire NATO-ove udare, a u Saudijskoj Arabiji oko polovine. Potpora je manja od pedeset posto u Rusiji, Turskoj, Argentini i Indoneziji. Od 11 zemalja članica NATO-a u kojima je Ipsos vodio ispitivanje, samo je u Turskoj manje od polovice ljudi za NATO-ovu intervenciju. I četiri mjeseca nakon početka ustanka Gadafi se još drži na vlasti iako mu NATO već tjednima bombardira vojne i zapovjedne strukture. Sukob je zašao u pat-poziciju, Gadafi drži zapad zemlje, a pobunjenici su ukopani u svojim istočnim uporištima i u džepovima na zapadu.
RIM - Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini u četvrtak navečer je izjavio kako "postoji mogućnost" da Međunarodni kazneni sud (ICC) izda nalog za uhićenjem libijskoga vođe Moamera Gadafija "krajem mjeseca", prenijela je talijanska novinska agencija Ansa. "Ako vam trebam dati vremenski parametar u pogledu završetka talijanske misije u Libiji, reći ću da postoji ključni trenutak, a to znači da bi se to moglo ostvariti krajem ovoga mjeseca, kada bi, navjerojatnije, tužitelj Međunarodnog kaznenog suda mogao izdati naloge za uhićenjem pukovnika Gadafija i još nekoliko visoko rangiranih osoba u njegovu režimu, vjerojatno članova njegove obitelji", rekao je šef talijanske diplomacije. Frattini je to izjavio u Cagliariju, na Sardiniji gdje se nalazi u sklopu izborne kampanje za djelomične lokalne izbore koji će se održati u nedjelju i ponedjeljak.
AMSTERDAM - Međunarodni kazneni sud pozvao je u četvrtak Ujedinjene narode da nešto poduzmu u vezi s činjenicom da Džibuti nije uhitio sudanskoga predsjednika Omara Hasana al-Bašira koji je bio u posjetu, iako je osumnjičen za ratne zločine. Bašira je ICC, prvi stalni sud za ratne zločine optužio za genocid u sudanskoj pokrajini Darfuru. Već tri puta neka zemlja potpisnica ICC-a propustila je uhititi ga iako joj je to obveza. ICC je u četvrtak objavio da je obavijestio Vijeće sigurnosti i tijelo koje nadzire rad suda (ASP) da je Bašir posjetio Džibuti kako bi 8. svibnja nazočio inauguraciji predsjednika Džibutija. ICC je pozvao Vijeće sigurnosti i ASP "da poduzmu sve mjere koje budu smatrali prikladnima". Džibuti je jedna od dviju zemalja Arapske lige potpisnica ICC-a, pa ima, tvrdi sud, "obvezu" provesti uhidbeni nalog. ICC ima problema s uhićenjem svojih osumnjičenika jer nema vlastite policijske snage i oslanja se na suradnju država. ICC je već obavijestio Vijeće sigurnosti, u kolovozu 2010., da je sudanski čelnik posjetio Keniju i Čad, koje ga nisu uhitile.
WASHINGTON - Pravi proboj koji je doveo do čelnika Al Kaide Osame bin Ladena došao je od tajanstvenog zatočenika CIA-e, Hasana Gula, prema posebnom izvješću Reutersa objavljenom u četvrtak. Na temelju intervjua s dvadesetak sadašnjih i bivših visokih dužnosnika obavještajnih službi, Bijele kuće i State Departmenta, posebno izvješće istražuje politike i aktivnosti Sjedinjenih Država u njihovoj 13-godišnjoj potrazi za Bin Ladenom. Prema izvješću, Gul je bio taj koji je nakon višegodišnjih zavaravajućih indicija drugih zatočenika konačno pružio informaciju koja je nagnala CIA-u da se usredotoči na intenzivno traganje za Abu Ahmedom Al Kuvajtijem, što je pseudonim kurira koji će ih dovesti do Bin Ladena. Dva su američka dužnosnika kazala za Reuters kako američka vlada vjeruje da je Gul, kojeg su pakistanske vlasti oslobodile 2007., ponovo postao militant na ratištu. Za Bin Ladena se dugo vjerovalo da se skriva u nepristupačnim planinskim područjima na granici Pakistana i Afganistana, ali mu je skrovište pronađeno u garnizonskom gradu Abotabadu, 100-ak km od Islamabada, gdje je ubijen u helikopterskoj akciji američkih mornaričkih komandosa 2. svibnja.
WASHINGTON - Američki ministar obrane Robert Gates u četvrtak je izrazio zabrinutost za sigurnost tima mornaričkih komandosa Navy SEALs, koji je likvidirao Osamu bin Ladena u Pakistanu 2. siječnja, te rekao da će im sigurnost biti pojačana. "Kad sam se sreo s timom prošloga četvrtka, izrazili su zabrinutost zbog toga, a posebno s obzirom na njihove obitelji", rekao je Gates marincima u bazi Camp Lejeune u Sjevernoj Karolini. Rekavši kako ne može javno otkriti detalje, kazao je da se "razmatraju mjere koje je moguće poduzeti da im se pojača sigurnost". Napad protiv Bin Ladena izazvao je lavinu medijske pozornosti oko tajnovitog "Tima Šest" Navy SEALs-a, koji je izveo operaciju. Novinari su putovali u Virginiju da pokušaju otkriti više detalja o SEALs timu, koji se stacioniran u Dam Necku, a umirovljeni SEAL-si postali su vrlo traženi gosti televizijskih vijesti. "Mislim da postoji dosljedan i djelotvoran napor kako bi zaštitili identitet onih koji su sudjelovali u napadu i da se s time mora nastaviti", rekao je Gates.
SUBOTICA - Rektori Sveučilišta u Novom Sadu i Sveučilišta u Zagrebu, Miroslav Vesković i Aleksa Bjeliš, potpisali su u četvrtak u glavnom gradu Vojvodine sporazum o suradnji, prenijeli su vojvođanski mediji. Sporazumom, čijem je potpisivanju u Novom Sadu nazočio i predsjednik vlade Vojvodine Bojan Pajtić, predviđeno je „intenziviranje suradnje u okviru sklopu doktorskih studija, kao i znanstveno-istraživačkog rada“. "Potpisivanjem sporazuma bit će moguće pojedinačne projekte i inicijative profesora i suradnika Sveučilišta u Novom Sadu i Sveučilišta u Zagrebu pretvoriti u sustav, koji podrazumijeva razmjenu znanja, bolju i veću konkurentnost nastavnika i istraživača. Pokrajinska vlada će i financijski podržati tu inicijativu", rekao je Pajtić, prenijela je Radio televizija Vojvodine. Po riječima rektora Veskovića, potpisivanje sporazuma predstavlja novi prodor u suradnji visokoškolskih ustanova u regiji. "Očekivanja od ovog sporazuma su velika i posebno je važna postojeća potpora od strane vlade Vojvodine, što daje još veću ozbiljnost ovoj suradnji, a ista takva podrška očekuje se i od ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske", rekao je Aleksa Bjeliš, i dodao kako suradnja dva sveučilišta traje od 2005. Sporazum o suradnji dvije visokoobrazovne ustanove potpisan je u sklopu manifestacije "Dani Zagrebačkog sveučilišta na Univerzitetu u Novom Sadu".
WASHINGTON/ZAGREB - Američka TV mreža ABC News izvijestila je u četvrtak da kenijski policajci 24 sata čuvaju dom bake predsjednika Baracka Obame u Keniji, nakon što je Al Šabab, somalijski ogranak Al Kaide, zaprijetio njezinom životu. ABC navodi kako je sigurnost u kući Sarah Hussein Obama pojačana dan nakon što je u Pakistanu likvidiran Osama bin Laden, te da je broj policajaca povećan otkako je Al Šabab pojačao svoje prijetnje. Sada je angažirano dovoljno policajaca da patroliraju kroz cijelo selo Kogelo u zapadnoj Keniji, izjavio je načelnik lokalne policije. U intervjuu ABC-u, Obamina 88-godišnja baka nije djelovala osobito zabrinuto, dapače. "Na moj život to nije utjecalo na bilo koji način. Ako je vlada odlučila da bude više sigurnosnog osoblja, mi se slažemo s tim", rekla je ona. CBS News je izvijestio kako mu je "stručnjak uključen u sigurnosna pitanja" u američkom veleposlanstvu u Keniji, rekao kako ne postoje nove ili vjerodostojne prijetnje protiv "Mame Sarah", kako zovu Obaminu baku. CBS dodaje kako "Al Šababova prijetnja može biti malo više od poziranja. Al Kaida i njezine podružnice objavile su brojne prijetnje nakon ubojstva Bin Ladena, od kojih su većina uopćene prijetnje odmazdom protiv Zapada i tvrdnje da skupina nastavlja biti relevantna".
ATENA - Grčka policija u četvrtak je bacila suzavac na manju skupinu prosvjednika koji su bacali kamenje, a nekoliko tisuća ih je krenulo prema zgradi parlamenta u znak nezadovoljstva zbog teže ozljede nanesene jednome prosvjedniku tijekom demonstracija održanih u srijedu. Novinar Reutersa koji se zatekao na mjestu događaja izvijestio je kako se manja skupina prosvjednika odvojila od povorke koju je činilo njih 3.000 i sukobila se s policajcima koji su ih rastjerali suzavcem. Prosvjednici su na policiju bacali kamenje i boce. Tri grčka policajca suspendirana su, pošto je istragom i snimkom na internetskim stranicama potvrđeno da su se u srijedu brutalno odnosili prema jednome prosvjedniku. On je zbog teških ozljeda glave koje su mu nanesene palicom prebačen u bolnicu. Nakon operativnog zahvata, ozlijeđeni je demonstrant stabilno, izvijestili su iz bolnice. Prema policijskom izvješću, u sukobu policajaca i prosvjednika u srijedu su ozlijeđena dvojica policajaca i 17 demonstranata.
NEW YORK - Dvojica muškaraca osumnjičena za planiranje terorističkog napada na sinagogu na Manhattanu uhićena su u New Yorku u srijedu navečer, izvijestio je u četvrtak CNN, pozivajući se na policijske izvore. Osumnjičeni još nisu bili izabrali koju će sinagogu napasti, rekao je jedan od izvora CNN-u. "Muškarci su kupili tri ili četiri pištolja i ručnu bombu kada su uhićeni", rekao je izvor tražeći da ostane neimenovan. Muškarci su uhićeni na ulici na zapadnoj strani Manhattana, u operaciji s prikrivenim agentima Policijske uprave New Yorka (NYPD), rekli su izvori. Teroristička prijetnja bila je pod prismotrom policije "već nekoliko mjeseci", puno prije likvidacije terorističkog čelnika Osame bin Ladena u Pakistanu, kazao je jedan izvor. "Jedan od osumnjičenih je bio je više vođa, a drugi sljedbenik", dodao je. Dvojica uhićenih su sjevernoafričkog podrijetla, a jedna od njih je američki državljanin. Jedan od njih imao je policijski dosije vezan uz drogu i oružana kaznena djela, dok je drugi imao nekoliko uhićenja zbog prekršaja, prema izvorima. Jedan od policijskih izvora kazao je kako se čini da su dvojica uhićenih bili "usamljeni vukovi", bez povezanosti s nekom terorističkom organizacijom, te da je njihova urota bila više aspiracija nego operativan plan, jer nisu razradili pojedinosti napada.
ZAGREB - Američki predsjednik Barack Obama zatražio je da Kongres odobri dvogodišnje produljenje 10-godišnjeg mandata ravnatelja Federalnog istražnog ureda (FBI) Roberta Muellera, objavila je u četvrtak Bijela kuća. Muellerov sadašnji mandat ističe 4. rujna. "Uzimajući u obzir opasnosti koje prijete Sjedinjenim Državama, kao i promjene vodstva u drugim agencijama kao što su ministarstvo obrane i Središnja obavještajna agencija (CIA), vjerujem da su kontinuitet i stabilnost u FBI-u ključni u ovome trenutku", rekao je Obama u priopćenju. Mueller je "preobrazio FBI nakon 11. rujna 2001, u nadmoćnu protuterorističku agenciju te pokazao izvanrednu vodstvo i učinkovitost u svakodnevnoj zaštiti naše zemlje od tada", dodao je Obama. Kongres, koji treba odobriti produljenje Muellerova mandata, uveo je 10-godišnje ograničenje mandata za ravnatelja FBI-a, nakon 48-godišnje vladavine Edgar J. Hoovera tom agencijom, od osnivanja 1935. do njegove smrti 1972. Nitko od tada nije služio punih 10 godina mandata. "Kratkoročne izmjene zakona omogućit će da Bob ostane u FBI-a dodatne dvije godine, kako bi predsjednikov protuteroristički tim mogao nastaviti raditi zajedno bez problema. Nema bolje osobe za taj posao od Boba Muellera", izjavio je ministar pravosuđa Eric Holder, prenosi CNN.
NIKOZIJA - Ujedinjeni narodi žele da dvije strane na etnički podijeljenom Cipru prihvate plan za rješavanje spornih pitanja na mirovnim pregovorima još ove godine, a nadaju se da će se do sredine 2012. postići i sporazum, objavio je u četvrtak glavni izaslanik UN-a za Cipar. Ostalo je još nešto više od godine dana do ciparskog predsjedanja Europskom unijom, a UN-ovi diplomati koji nadgledaju razgovor o ponovnome ujedinjenju otoka kažu da bi bilo poželjno prije toga doći do sporazum i riješiti sukob koji se opire desetljećima posredovanja. "Nemamo točno određen krajnji rok, ali svi se trude da do sporazuma dođe prije nego što Cipar preuzme predsjedanje Europskom unijom", rekao je Alexander Downer, posebni izaslanik UN-ova glavnog tajnika Bana Ki-moona za Cipar. S time se slaže velik broj čelnika EU-a, kao i Demetris Kristofias, ciparski predsjednik koji u pregovorima predstavlja stranu ciparskih Grka. Ban će se krajem lipnja ili početkom srpnja sastati s čelnicima ciparskih Grka i Turaka, rekao je Downer. Ujedinjeni narodi od rujna 2008. nadgledaju te spore pregovore. Cipar je podijeljen od 1974., kad je Turska invazijom reagirala na grčki državni udar. Ciparski je problem prepreka Turskoj u približavanju Europskoj uniji jer ciparski Grci koji predstavljaju cijeli otok kažu da Ankara ne može u Uniju dok se ne prevlada podjela Cipra.
NUUK - Zemlje arktičkog područja dogovorile su se u četvrtak o koracima prema većoj sigurnosti te regije, te najavili da će se pozabaviti načinima da se spriječe izlijevanja nafte. Arktičko vijeće sastavljeno od predstavnika osam zemalja arktičkoga pojasa i predstavnika domorodačkih naroda, potpisalo je sporazum o podjeli odgovornosti za operacije potrage i spašavanja u slučajevima avionskih i pomorskih nesreća. Sporazum iz Grenlanda prvi je obvezujući ugovor toga vijeća, a dužnosnici kažu kako bi on mogao postati model za buduće sporazume o aktualnim pitanjima, poput traženja izvora energije i razvoja energetike. Procjenjuje se da je u toj regiji čak 25 posto još neotkrivenih svjetskih rezerva nafte i plina. Za Arktik su zainteresirane brojne naftne kompanije, poput Royal Dutch Shella, ConocoPhillipsa, Exxona, norveškoga Statoila i ruske državne naftne grupe Rosnefta. U Arktičkom su vijeću Sjedinjene Države, Kanada, Rusija, Norvšeka, Finska, Island, Švedska i Danska koja vodi grenlandske vanjske poslove.
HOUSTON/ZAGREB - Gotovo polovica Teksasa, druge najveće američke savezne države, nalazi se u najgorem stadiju suše, što je gotovo dvostruko veća površina u odnosu na samo o tjedan dana ranije, objavio je u četvrtak Monitor za sušu SAD-a, a prenosi online teksaški dnevni list Houston Chronicle. Zemljovid koji je objavio Monitor za sušu pokazuje da je 47,5 posto Teksasa izloženo najvišem stadiju suše koji klimatolozi nazivaju "iznimnim". Prošloga tjedna je ukupno oko 26 posto površine države bilo izloženo najgoroj suši, što je bilo najviše u 11-godišnjoj povijesti izrade zemljovida suše. Teksas ima površinu veću od 696 tisuća kilometara četvornih, ili 13 puta veću od Hrvatske, a u njemu živi oko 25 milijuna ljudi. U toj američkj južnoj državi upravo je završilo najsuše sedmomjesečno razdoblje od početka 1895., od kada se bilježe ti podaci, objavio je Nacionalni centar za meteorološke podatke. Državni prosjek kiše između listopada i travnja bio je 85 cm, ili 4,4 cm manje od prijašnjeg rekorda zabilježenog do ožujka 1918. Suša je posljedica klimatskog fenomena La Nina, koji je rangiran kao šesti najsnažniji od 1949. Fenomen izaziva niža temperatura vode u ekvatorijalnom dijelu srednjeg i istočnog Tihog oceana za 3 do 5 stupnjeva Celzija u odnosu na normalu.