Trifunović je, kako prenosi srbijanska agencija Tanjug, nakon sporazuma s državom po kojem će mu u lipnju biti isplaćena naknada zbog neosnovana boravka u zatvoru, toj agenciji izjavio da svakako postoje razlozi da se uđe u postupak revizije i podnese žalba na presudu u Hrvatskoj, gdje je osuđen na 15 godina zatvora.
''Ako moji odvjetnici budu htjeli, spreman sam dati im ovlaštenje da pokrenu postupak za ukidanje presude kojom sam u Hrvatskoj osuđen na 15 godina", kazao je Trifunović, dodavši kako se "presuda u Hrvatskoj može ukinuti, treba samo postojati volja''.
Dodao je kako smatra da su se prilike u Srbiji promijenile te da su odnosi dviju država bolji, ali da i dalje strahuje od političkih odluka sudova te je izrazio uvjerenost da ima snage i želje obnoviti postupak pred hrvatskim sudom, navevši kako ga u tome može jedino spriječiti veoma narušeno zdravlje.
Optužnicu protiv Trifunovića i još četvorice časnika podiglo je vojno tužiteljstvo 30. siječnja 1992. i oni su osuđeni 1995. na zatvorske kazne zbog "podrivanja vojne i obrambene moći zemlje". Trifunović je u Srbiji najprije osuđen na 11, a zatim, odlukom ondašnjeg Vrhovnog suda, na sedam godina zatvora jer se 1991. u Varaždinu navodno nije dovoljno borio te je imao više mrtvih vojnika u postrojbi kojom je zapovijedao. Pomilovan je 1996. godine odlukom ondašnjeg predsjednika Savezne Republike Jugoslavije Zorana Lilića pod pritiskom demokratske javnosti.
Srbijanski vrhovni sud, koji je prestao postojati 31. prosinca 2009. te je od 1. siječnja 2010. preimenovan u Vrhovni kasacijski sud, krajem 2009. godine poništio je presudu Trifunoviću, a tom odlukom vrhovnog suda proces je trebao biti vraćen na početak. U obrazloženju srbijanskog vrhovnog suda objašnjeno je da je predmet vraćen na ponovno odlučivanje u prvostupanjskom postupku jer se pojavila znatna sumnja glede činjenica utvrđenih ranijim presudama vojnih sudova.
Više tužiteljstvo u Beogradu potom je sredinom ožujka 2010. odustalo od optužnice protiv generala Trifunovića, ocjenivši da su postupci Trifunovića i još četvorice optuženih časnika bili izvedeni u krajnjoj nuždi.
Glasnogovornik srbijanskog državnog odvjetništva Tomo Zorić objasnio je tada kako ono smatra da u radnjama okrivljenih nema elemenata kaznenog djela podrivanja vojne i obrambene moći, obzirom na to da su u konkretnoj situaciji postupali u krajnjoj nuždi. "Primjena instituta krajnje nužde pravni je temelj za ovakvu odluku tužiteljstva i za povlačenje optužnice protiv generala Trifunovića, kao i časnika Sretena Raduškog, Berislava Popova, Vladimira Davidovića i Miloša Lukića", istaknuo je Zorić.
Trifunović je u Hrvatskoj optužen za ratne zločine i razaranje Varaždina te osuđen na 15 godina zatvora, dok se u Sloveniji vodi istraga zbog nadležnosti koje je imao i na djelu područja te zemlje.
Sporazum srbijanskog Ministarstva pravosuđa s generalom Trifunovićem o naknadi štete predviđa da će mu država Srbija isplatiti 6,2 milijuna dinara (62 tisuće eura) zbog neosnovana boravka u pritvoru.