FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Skup o represiji i zločinima komunističkog režima u Hrvatskoj

Autor: macu
ZAGREB, 10. svibnja 2011. (Hina) - Jednodnevan znanstveni skup "Represija i zločini komunističkog režima u Hrvatskoj", koji je okupio osamnaest povjesničara, demografa, pravnika i politologa, počeo je jutros u Zagrebu u organizaciji Matice hrvatske.

Predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić u pozdravnoj riječi rekao je kako takav skup ne opravdavaju samo dokumenti (Deklaracija Hrvatskog sabora o osudi komunističkih zločina 1945.-1990. i Rezolucija Vijeća Europe o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima) već nas na to potiče i savjest.

"Ako smo šutjeli desetljećima, ne moramo i sada šutjeti", rekao je, dodavši kako se pronalaze i otkopavaju rovovi puni ljudskih kostiju, a onda zatrpavaju; otvaraju se Hude jame, a onda se zazidaju kao da se netko boji da bi mrtvi mogli dati svoj glas za nešto. Napomenuo je da je svrha današnjeg skupa pridonijeti proširenju istine.

Glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić istaknuo je kako je upravo Matica hrvatska najbolji primjer žrtve komunističke represije. Po njegovim riječima Matica je 1972. divljački zabranjena, njezino članstvo rastjerano, imovina zaplijenjena, mnogi članovi istjerani s posla ili poslani u zatvore na dugogodišnje kazne. Upozorivši na potrebu društvene odgovornosti, koja je potaknuta donošenjem saborske Deklaracije i Rezolucije Vijeća Europe o osudi zločina komunističkih režima, rekao je da iako su saborskom deklaracijom znanstvene i pravosudne institucije pozvane da pridonesu progonu i osudi tih zločina, sve je ostalo na deklaracijama, pa tako do danas, kako je napomenuo, u nas nije nitko osuđen za komunističke zločine.

Ljubomir Antić je, govoreći jesu li zločini samo ubojstva bez presude, ustvrdio ako se samo fokusiramo na ubojstva bez suđenja, slika o komunističkim zločinima kvalitativno bi bila iskrivljena. Poratni jugoslavenski komunistički sustav, kao imitacija sovjetskog, imao je sva obilježja totalitarističkog sustava, rekao je, dodavši kako je primjenom sile nastojao mijenjati društvo i pojedinca. Gradeći zatvoreno društvo, taj sustav nije pružao mogućnost izbora, rekao je i dodao kako je sve provođeno po principu - prikloniti ili ukloniti. Govoreći o razlici totalitarističkog i autoritarnog sustava, rekao je kako je karakteristika totalitarizma monizam, a autoritarnog sustava ipak pluralizam. Totalitarizam briše svaki trag civilnog društva, svrha mu je preodgoj, dok autoritarni sustav razvija političku apatiju, dodao je.

Antić se posebno osvrnuo na odnos totalitarnoga komunističkog sustava prema pojedincu i obitelji, umjetnicima i modi.

"Komunistički sustav poticao je tamnu stranu ljudske duše", rekao je, dodavši kako je zločinačkim sredstvima omogućivao postizanje cilja. Upitavši je li u Hrvatskoj, za razliku od ostatka države, bilo drukčije, rekao je da nije. Za propast prve Jugoslavije sumnjičeni su Hrvati i stalno su zbog toga bili u nekom obrambenom položaju. To se odrazilo i na hrvatske komuniste jer, kad su se Beograd i Ljubljana počeli otvarati, u Hrvatskoj su odgovorili šutnjom, ali su krajem osamdesetih progovorili oni koji su bili prisiljeni na šutnju.

Povjesničar Zdenko Radeljić govorio je o ratu i revoluciji - bitnim pretpostavkama komunističke represije u Hrvatskoj. Vladimir Geiger je, govoreći o brojidbenim pokazateljima ljudskih gubitaka Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću, istaknuo kako je Bleiburg i sudbina folksdojčera (Volksdeutscher) primjer obračuna komunističke totalitarističke vlasti s neprijateljem.

Po njegovim riječima u poraću uz Hrvate najviše su stradali hrvatski Nijemci. Upozorivši na različite procjene ljudskih gubitaka, rekao je kako mistifikacije s ljudskim gubitcima nisu prestale ni nakon raspada SFRJ. One se rade, kako je dodao, iz nacionalnih, osobnih i političkih razloga. Smatra kako o ljudskim gubitcima u Hrvatskoj nema znanstvenog dijaloga, a osjeća se pomanjkanje izvora i dobre volje. Ljudski gubitci ne mogu se svesti na Jasenovac i Bleiburg, koji su proizišli iz ustaških, odnosno komunističkih zločina, jer su u ratu i poraću znantno složeniji.

Anđelko Akrap govorio je o problemima osnovnih demografskih veličina na početku Drugoga svjestkog rata, a Martina Grahek-Ravančić o temi "Propaganda i tisak o djelovanju Zemaljske komisije za ratne zločine okupatora i njihovih pomagača i procesuiranju ratnih zločina".

Organizator će, kako je rečeno, kad bude usklađena, objaviti izjavu sa zaključcima i prijedlozima te zbornik radova sa skupa.

(Hina) xmc yln

An unhandled error has occurred. Reload 🗙