Vukčević je, odgovarajući na upit jesu li vođeni pregovori s Mladićevom i Hadžićevom obitelji, odgovorio potvrdno rekavši da su od 2007. vođeni u više navrata.
''I ja sam spreman pregovarati s obiteljima njih dvojice, da bismo završili ovu temu i spriječili dodatne pritiske na Srbiju zato što su njih dvojica u bijegu. I danas ih pozivam da se dobrovoljno predaju i pokažu realan patriotizam, i spriječe da njihove obitelji i prijatelji budu u neugodnoj situaciji'', kazao je.
U protivnom će, po Vukčevićevim riječima, svima koji su povezani s njima biti zaplijenjena imovina u skladu sa zakonima koje je Srbija donijela, posebno Zakonom o oduzimanju imovine.
Sredinom 2010. Vukčević je najavio kako srbijansko tužiteljstvo za ratne zločine namjerava na slučajevima okrivljenih za ratne zločine primijeniti zakon o oduzimanju imovine stečene kaznenim djelom. Vukčević je tada izjavio kako su, po njegovim informacijama, neki od okrivljenih, koji su dobili višegodišnje kazne zatvora, žešće reagirali na kazne oduzimanja imovine nego na izrečene zatvorske kazne.
Zakon o oduzimanju imovine proistekle iz kaznenog djela u Srbiji se primjenjuje od 1. ožujka 2009. godine. U članku u kojem se precizira na koga se odnose njegove odredbe, zakon predviđa njegovu primjenu, između ostalih, i na kaznena djela "protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom".
Vukčević je također rekao da Srbija neće dobiti zadovoljavajuće izvješće haaškog tužitelja Sergea Brammertza sve dok ne uhiti Mladića i Hadžića.
Ratko Mladić, bivši vojni zapovjednik bosanskih Srba, optužen je za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključujući i optužnicu za genocid. Zajedno s bivšim čelnikom bosanskohercegovačkih Srba Radovanom Karadžićem optužen je za genocid u Srebrenici 1995. zbog pokolja 8000 Bošnjaka i za 43-mjesečnu opsadu Sarajeva.
Mladić je još u bijegu, a Karadžić je uhićen u Srbiji u srpnju 2008. i u pritvoru je u Den Haagu.
Drugi preostali bjegunac je Goran Hadžić, bivši čelnik pobunjenih Srba u istočnoj Slavoniji, kojega optužnica ICTY-a tereti za ratne zločine nad Hrvatima i drugim nesrbima na okupiranom području od sredine 1991. do kraja 1993. godine.
Hadžića se u 14 točaka tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja počinjene progonom Hrvata i drugih nesrba, istrjebljenjem i ubojstvima, pritvaranjem, mučenjem, nehumanim postupcima, deportacijama, bezobzirnim uništavanjem sela, vjerskih i kulturnih objekata te pljačkom imovine.